17
stu
2022
Intervju

Urednik Dore

Tomislav Štengl: „Stiglo nam je 70 pjesama. Ali najviše ih očekujemo u zadnjim danima“

Tomislav Štengl / HRT

Tomislav Štengl / HRT

share

Urednik natjecanja Dora Tomislav Štengl nam govori o brojnim promjenama najavljenim za iduće izdanje ovog natjecanja. Prijave za sudjelovanje traju još tri dana, a upravo u ovo vrijeme ih obično najviše i pristiže. 

Prijave su otvorene do 20. studenog, a ove su godine trajale rekordna dva mjeseca. Jedna od novosti vezanih uz samu prijavu je to da glazbenici uz svoju pjesmu moraju poslati i videospot, odnosno lyrics video.

Sve je to dio nove strategije u sklopu koje će se pjesme intenzivnije promovirati i prije same Dore kako bi se publika bolje upoznala s izvođačima. Samo natjecanje će se odviti u veljači iduće godine, a ovog puta ćemo ga ponovno gledati kroz dvije polufinalne večeri.

U posljednjim danima u kojima pristižu prijave smo razgovarali s Tomislavom Šteglom.

Koliko je do sada prijava pristiglo? Jesu li žanrovski raznolike – možete li nam reći čega sve ima do sada?

Do sada je došlo sedamdesetak prijava, a, kao i svake godine, očekujemo da će ih većina doći u zadnjih nekoliko dana. Glazbeno su pjesme su raznolike i ima svega – od rocka, popa i zabavne glazbe, pa do trapa.

Kakve pjesme biste vi voljeli čuti na Dori?

Najvažnije je da su pjesme dobre, da su potencijalni hitovi, bez obzira kojeg su glazbenog stila. Moj osobni odabir tu ne bi smio biti presudan već je bitno kao će žiri i publika reagirati na pojedinu pjesmu.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Dora HRT (@dora.hrt)

Najavljeno je da će ove godine uz žiri i publiku glasati i fanovi. Tko su fanovi? Radi li se o fan klubovima domaćih glazbenika, fanovima Eurosonga ili nešto treće?

U ovom trenutku ne mogu vam otkriti tko su fanovi jer kao i kod ostalih članova žirije ne otkrivamo njihova imena prije samog žiriranja. Ali to su fanovi Dore i Eurosonga i članovi udruga koje prate Eurosong.

Za pobjednika je najavljena i eventualna financijska nagrada, što je također novost. Je li u međuvremenu stigla potvrda te nagrade i zna li se koji će biti njezin iznos?

Još uvijek smo u pregovorima, ali uvjeren sam da ćemo sve riješiti do kraja godine kao bi pobjednik Dore dobio i financijsku nagradu.

Kako će izgledati produkcija Dore?

I ove godine pokušat ćemo prezentirati pjesme na najbolji mogući način u skladu s idejama izvođača i autora. Vrhunska rasvjeta, LED ekrani, proširena stvarnost i sve najbolje što se može nabaviti ili unajmiti u Hrvatskoj.

Pod režiserskom palicom Maria Vidosavljevića uz novi dizajn scene koji potpisuje Igor Juras i dizajn rasvjete Marka Foretića vjerujem da ćemo zabaviti publiku i pružiti im vrhunski doživljaj.

Neke zemlje su odustale od natjecanja zbog financijskih razloga, hoće li se situacija s inflacijom i financijskim problemima reflektirati i na Doru i nastup na Eurosongu?

Hrvatska radiotelevizija nije odustala od Dore i Eurosonga i za to smo se financijski dobro pripremili. Ove godine radimo vizualni rebranding Dore, pojačat ćemo sadržaje na digitalnim platformama i pojačati pojavnost u drugim medijima zanimljivim sadržajima i objavama.

Uz sve to osigurali smo sredstva za produkciju samog prijenosa Dore i sudjelovanje na Eurosongu kako bismo napravili iskorak u 2023. i uspjeli se planirati u finale.

Koje su pjesme iz prijašnjih izdanja natjecanja vaši favoriti s Dore?

Meni najdraža pjesma koja je nastupila na Dori je “Antonija” Kawasaki 3P-a, a u ovom novom razdoblju Dore od 2019. najviše mi se svidio Luka Nižetić s “Brutalerom” i žao mi je što Mia Negovetić nije uspjela pobijediti jer mislim da bi ona mogla kvalitetno predstaviti Hrvatsku.

Bavite li se vi glazbom? Također, kakvu glazbu najviše volite privatno?

Ne, ne bavim se glazbom. Išao sam u glazbenu školu, ali nikad nisam pokazao dovoljno interesa i jednostavno otišao sam u drugom smjeru. A privatno je glazba koju slušam stvarno raznolika, ali preferiram jazz, fado, kantautore poput Tom Waitsa…

Diplomirali ste na FER-u. Kako i zašto ste se profesionalno zainteresirali za medije?

Za to je zapravo kriv moj otac, koji je radio na nekadašnjem Radio Zagrebu. Kao klinac sam već upoznao sve segmente radija i počeo surađivati u glazbenoj redakciji, a potom sam igrom slučaja i sretnim okolnostima dobio poziv Željena Klašterke i Aleksandra Kostadinova za suradnju na Sedmoj noći, tada najgledanijoj emisiji u Hrvatskoj. I tako sam se zarazio televizijom.

Sve ostalo je povijest.

Moglo bi Vas zanimati