Razgovarali smo s autoricom studije o zagrebačkoj noćnoj ekonomiji

Novo istraživanje je uvod u veliki projekt kojim Grad Zagreb kroz četiri godine želi uvesti brigu o noćnim zbivanjima u svoju kulturnu strategiju.

Zagreb ima bogatu koncertnu ponudu i dvorane koje mogu značajno doprinijeti privlačenju turista u grad. One su dostupne javnim prijevozom, a riječ je o mjestima koja igraju veliku ulogu u jačanju lokalnog identiteta, kao i glazbene scene. S druge strane, turisti su nedovoljno informirani zagrebačkoj koncertnoj ponudi, buka često smeta susjedima, kao društvo nismo dovoljno upoznati s prednostima sustavnog pristupa njegovanju noćne ekonomije, a Grad Zagreb i koncertni organizatori obično imaju prilično slabu suradnju.

Tako otprilike zvuči sažetak rezultata istraživanja „Zagreb Night-Time Economy: Hit or Myth“, koji je proveo i ovih dana objavio Institut za razvoj i međunarodne odnose (IRMO). Na temelju ankete i intervjua u kojima su sudjelovali voditelji i vlasnici koncertnih prostora napravili su SWOT analizu stanja zagrebačkoga noćnog života.

Pored rezultata koji govore o trenutačnim snagama i slabostima ovog sektora u metropoli, vjerojatno je najvažnije istaknuti kategoriju prilike, koja pokazuje što bi se moglo dogoditi ako se u Zagrebu počne promišljenije brinuti o noćnom životu. Takav pristup, donio bi, zaključili su iz IRMO-a, povećan broj turista, razvoj lokalnih umjetnika, a potencijalno i dodatna financiranja Grada i Ministarstva kulture i medija za noćne programe.

U planu je da prilike spomenute u istraživanju ne ostanu samo slovo na papiru, kaže nam dr. sc. Daniela Angelina Jelinčić iz IRMO-a, jedna od autorica ovog rada, što je zapravo svojevrsna uvertira u europski projekt NITIES. IRMO i Grad Zagreb s još sedam partnera iz cijele Europe uskoro kreću u provedbu ovog projekta vrijednog gotovo dva milijuna eura. On će trajati nešto više od četiri godine, a primarni zagrebački cilj je da metropola uvede noćni život u svoju kulturnu politiku.

dr. sc. Daniela Angelina Jelinčić (IRMO) / press

Kroz razgovor s dr. sc. Jelinčić saznali smo više o samome istraživanju, ali i daljnjim planovima za rad na ovoj temi.

Odakle u IRMO-u interes za ekonomiju noćnog života? Kako je došlo do toga da provedete ovo istraživanje?

IRMO već dugi niz godina provodi istraživanja u području kreativnih industrija, tako je još 2010. godine za Grad Zagreb izradio studiju Zagreb kao kulturni proizvod, koja je bila temelj i za izradu Akcijskog plana poticanja kulturnih/kreativnih industrija u gradu Zagrebu koji je uslijedio 2012. Također, 2013. radili smo na projektu Cool Industries for the Creative City, koji je financirao UNESCO-ov International Fund for Cultural Diversity, a cilj mu je bio omogućiti boje uvjete razvoja zagrebačkih kreativnih industrija s obzirom na to da je procjena kako je Zagreb dom za preko 90 posto hrvatskih kreativnih industrija. Glazba je također bila obuhvaćena tim istraživanjima, no noćnom ekonomijom, kao posebnom temom počeli smo se baviti tek recentnije, nakon izrade specijalističkoga poslijediplomskog rada jednog našeg studenta na poslijediplomskom specijalističkom sveučilišnom studiju “Pripreme i provedbe EU projekata” Sveučilišta u Zagrebu, koji je tu temu odabrao. Osim tog rada, nastavili smo s istraživanjem, objavili rad Zagreb Night-Time Economy: Hit or Myth te pripremili projektnu prijavu za EU sredstva kroz Program Prekogranične suradnje Europa. Projekt smo nazvali NITIES, sredstva su odobrena i on kreće s provedbom s početkom svibnja ove godine.

Koji su vas rezultati istraživanja možda najviše iznenadili? 

Malo je istraživanja koja nam daju egzaktne te još k tome recentne podatke o noćnoj ekonomiji. Uz jedno istraživanje vezano za poslijediplomski rad, koliko mi je poznato, imali smo podatke samo jedne pilot-studije (2018.) kolega s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar. Ona nam je pružila informacije, između ostalog, o potrošnji i učestalosti izlazaka (uzorak od 372 posjetitelja noćnih klubova dobi od 18 do 50 godina). Potrošnja nije baš tako mala iako je riječ o istraživanju iz 2018. pa tako najveći dio ispitanika (28,8 posto)  troši po izlasku između 13,27 i 26,54 eura odnosno nešto manje njih (20,4 posto) između 26,64 i 39,82 eura, srednje (55,1 posto) su ili visoke (40,1 posto) naobrazbe. 45,2 posto Zagrepčana izlazi barem nekoliko puta mjesečno, a među njima čak 63,5 posto ostaje vani duže od četiri sata ujutro.

Već to nam govori o značaju noćne ekonomije za grad. Naš rad detektirao je snage, slabosti, prilike i prijetnje za razvoj noćne ekonomije, koje su donekle predvidljive i očekivane.

Ne mogu reći da me je nešto posebno iznenadilo, osim što mi je žao da ne postoji veća suradnja Grada Zagreba s akterima noćnih klubova, no spomenuti projekt prilika je da se isto ispravi. Donekle je iznenađujuća procjena broja turista koji konzumiraju zagrebačku klupsku scenu, a to je na razini između 20-30 posto, a što vrlo vjerojatno ima veze s njima nezanimljivim programima. Dok većina gradova noćnom ekonomijom velikim dijelom ozbiljno upravlja upravo radi njenog značaja u kontekstu razvoja turizma, Zagreb se programski nije nametnuo kao destinacija muzičkog turizma. Dakle, tu postoji prostor za rad, naravno, ako se javna politika na to odluči. No na to utječe puno faktora, počevši od produkcije i programa do politika upravljanja prostorom, sigurnosti, mobilnosti itd., što ukazuje na potrebu za integriranim upravljanjem javnim politikama.

Ilustracija / Marko Tuđan

Koji su sve sugovornici sudjelovali u istraživanju? Imate li neke primjere konkretnih situacija u kojima su se našli vlasnici/voditelji klubova, a koje im otežavaju rad?

Radio se anketni upitnik, odnosno intervjui s vlasnicima koncertnih prostora u Zagrebu. Uzorak nije velik, ali predstavlja početne rezultate od kojih krećemo, a kroz projekt NITIES provest ćemo dodatna istraživanja pa ćemo moći pružiti recentnije i još relevantnije rezultate. Nažalost, u ovom času nemamo primjere konkretnih situacija, ali znamo za slučajeve, primjerice, prijavljivanja građana zbog buke, a izazovi se detektiraju i u lošim uslugama noćnog prometa i povećane količine otpada. Iako je slučajeva nasilničkog ponašanja bilo, ono je vrlo rijetko, a Zagreb je po pitanju sigurnosti dobro rangiran, ne samo po ovom, nego i po drugim istraživanjima.

Jedan od problema istaknutih u istraživanju jest izostanak (financijske) podrške Grada Zagreba za vlasnike koncertnih mjesta. Grad Zagreb, s druge strane, ima budžete za kulturu, koji su se u posljednje vrijeme povećavali. Je li tu problem što klubovi ne dobivaju sredstva na kulturnim natječajima ili pak što se vlasnici/voditelji rijetko uopće prijavljuju na te natječaje?

Ima klubova koji su registrirani kao udruge i oni su po defaultu inklinirani prijavljivanju na programe javnih potreba u kulturi pa takvu potporu i ostvaruju. Dobar dio njih privatne su inicijative pa im je i razmišljanje više okrenuto tržištu od kojeg ostvaruju prihod.

U ovom času nemam podatke o prijavljivanju klubova na natječaje pa mi je teško odgovoriti koji je točan razlog izostanka (financijske) podrške Grada Zagreba, no sigurna sam da ćemo to dodatno detektirati kroz projekt NITIES. Ono što se primjećuje, međutim, jest da se mladi organizatori koncerata rijetko prijavljuju na javne natječaje što zbog nedostatnog iskustva, što zbog činjenice da su i sami kreativci pa se više bave vlastitim nastupom nego menadžmentom, a i zbog toga što postojeći natječaji često nisu prilagođeni takvim aktivnostima.

Naime, svaka javna politika ima i ideološku potku koja određuje što su joj prioriteti. Ako to dosad nije bilo tako, a Grad Zagreb je ravnopravan partner u projektu NITIES, onda je za pretpostaviti da kroz javne politike ima volju i želju taj izostanak (financijske) podrške ispraviti.

Ilustracija / Filip Kovačević

Nastavno na prethodno pitanje, mislite li da bi pomoglo otvaranje zasebnog natječaja koji bi bio posvećen samo klupskim programima, odnosno noćnoj kulturi?

Tu postoji više mogućnosti. Jedna od njih je mogući zasebni natječaj; druga je dodjela sredstva u okviru postojećih natječaja koje je moguće prilagoditi ‘noćnim’ aktivnostima; treća se pak tiče većih intervencija u javne politike, a što može podrazumijevati otvaranje posebnog ureda za upravljanje noćnom ekonomijom, izbora noćnog gradonačelnika i sl., kao što je to slučaj u nekim drugim gradovima.

No bez dublje analize teško je u ovom trenutku reći što bi za Zagreb bilo najbolje rješenje. Upravo će nam spomenuti projekt NITIES, nadamo se, dati odgovore na ta pitanja jer on podrazumijeva istraživačke aktivnosti, proučavanje te benchmarking s postojećim dobrim primjerima prakse što će u konačnici dovesti do intervencija u javne politike. Tako će zadnja faza projekta donijeti neka konkretna rješenja, a koja će se ugraditi u postojeći Program razvoja kulture grada Zagreb te tako implementirati u praksu.

Koje su najvažnije stvari koje bi se u Zagrebu mogle promijeniti kako bi noćni život procvao? 

Ne zamjerite mi, ali u ovom času ne mogu točno odgovoriti na to pitanje. Ideja je da kroz projekt pored dosadašnjih saznanja, detektiramo i dublje probleme odnosno potrebe, učimo iz tuđih primjera, a tek onda, kroz razmjenu znanja i metoda, vidimo što bi bilo optimalno u određenom, u našem slučaju zagrebačkom kontekstu promijeniti odnosno primijeniti. Bilo bi svakako dobro da se scena ojača, da se ostvari snažnija suradnja s ugostiteljstvom, da se osnaži ili, u nekim slučajevima prilagodi (gradski) promet, riješi problem buke koji utječe na kvalitetu života građana, da se ostvari bolja suradnja s Gradom itd. Prioriteti će se, kao i moguća rješenja, međutim, kristalizirati kroz sâm projekt.

Ilustracija / Luka Antunac

Za potrebe istraživanja ste proučavali i kako brojni drugi (europski) gradovi štite i poboljšavaju svoj noćni život. Koja su neka najzanimljivija rješenja i intervencije na koja ste naišli? Vidite li da bi se neka od njih mogla implementirati i u Zagrebu? 

Više je dobrih primjera prakse, a jedan od njih je primjerice Berlin. Naime, padom Berlinskog zida ukazala se potreba za regulacijom noćnog života s obzirom na rastuću glazbenu scenu, ali i povećan broj turista. Istovremeno, rasla je i potražnja za stambenim prostorom, a cijene najamnina su rasle što je uzrokovalo premještanje noćnog života iz središta grada u prethodno zanemarena industrijska i periferna područja. Stoga je Berlin 2001. osnovao tzv. Club Commission zbog veće kontrole nad urbanim politikama koje se odnose na upravljanje noćnim životom. Uz to djeluju i Berlin Music Commission te Musicboard Berlin.  Time se osigurava suradnja među svim dionicima u sustavnom upravljanju noćnim životom.

Slično se desilo i u Londonu: porast stanovnika doveo je do povećane potražnje za stanovima, najamnine su rasle, a posljedično i operativni troškovi noćnih klubova što je rezultiralo zatvaranjem pedeset klubova u razdoblju između 2007. i 2016. godine. Rješavanje problema inicirao je gradonačelnik te osnovao Music Venues Taskforce, koji je analizirao koristi noćnog života, a naposljetku je, opet na inicijativu gradonačelnika postavljen „noćni car“, koji nema izvršne ovlasti, ali predlaže rješenja za probleme s kojima se klubovi suočavaju.

Zanimljivi su i primjeri irskog Galwaya i Vilniusa, koji su nam, uostalom i partneri u projektu. U Galwayu je noćni život u ingerenciji Gradskog vijeća, koje je imalo primarni zadatak revitalizirati noćni život nakon pandemijskog pada poslovanja. To se postiže suradnjom između lokalnih poduzetnika, lokalne zajednice i predstavnika sektora kulture koji predlažu preporuke za poboljšanja, a isto je predloženo i u Akcijskom planu noćne ekonomije.

Treba reći da noćna ekonomija ima puno širi obuhvat od same klupske scene te podrazumijeva i pitanja čistoće, gradskog prijevoza u noćne sate, sigurnosti itd. Vilnius je imao drugačiji motiv za razvoj noćnog života, a on se ticao promocije vlastitog identiteta i razvoja kulturnog turizma pa je sve značajnije započelo kroz Vilnius kao Europsku prijestolnicu kulture još 2009.

No tek recentnije poduzete su važnije aktivnosti u tom smjeru, i ovdje od strane gradonačelnika, jer je visoka razina svijesti o tome da taj sektor ima značajan doprinos zapošljavanju, bilo izravno, bilo neizravno kroz ugostiteljsku djelatnost. Nedavno je, točnije 2023. osnovan Vilnius Night Office, neprofitna organizacija u cijelosti financirana iz gradskog proračuna, a cilj joj je razvoj strateški upravljanog noćnog života.

Ilustracija / Filip Bušić

Uskoro kreće i provedba projekta NITIES. Što nam možete reći o njemu? Koji su željeni ciljevi i kako će izgledati provedba?

Dakle, cilj projekta je poboljšanje strategija odnosno javnih politika kojima se može utjecati na noćnu ekonomiju, a što podrazumijeva ekonomski razvoj urbanih područja, društvenu koheziju, utjecaje na okoliš, oživljavanje kulturnog života, sigurnost i urbanu mobilnost.

Kao što sam već spomenula, aktivnosti projekta uključit će identifikaciju dobrih praksi, razmjenu znanja te poboljšanje instrumenata javnih politika kako bi se u konačnici bolje upravljalo noćnom ekonomijom u urbanim područjima. Ideja je da kroz projekt učimo jedni od drugih, a stečena znanja primjenjujemo na vlastitu teritoriju. Osim IRMO-a, koji je vodeći partner, iz Hrvatske u projektu sudjeluje i Grad Zagreb, a ostali su partneri gradovi Varšava, Galway, Tallinn, Sarajevo, talijanska regija  Friuli Venezia Giulia, te Vilnius Night Office, kao tijelo zaduženo od Grada Vilniusa za provedbu noćne ekonomije. Također, iz Poljske je tu još i Foundation for Landscape Protection.

Dakle, na kraju projekta očekujemo unaprjeđenje pet gradskih strateških dokumenata (Varšava, Galway, Vilnius, Tallinn, Sarajevo), jedne kulturne politike (Zagreb) i jednog regionalnog operativnog programa (Friuli Venezia). Trajanje projekta je četiri godine i tri mjeseca; pritom istraživački dio odnosno razmjena dobrih praksi traje tri godine, a sama faza implementacije promjena u javne politike godinu dana. Ukupni proračun projekta iznosi 1,826,550.00 eura pri čemu Interreg Europe dodjeljuje 1,440,720.00 eura te se iskreno nadamo kako će takvo ulaganje rezultirati noćnim životom u Zagrebu (i drugim gradovima), koje će netko u budućnosti citirati kao primjer dobre prakse.