Otvorena nova koncertna sezona Cantus Ansambla
Poljska mlada nova glazba

Nova koncertna sezona Cantus Ansambla u Maloj dvorani Lisinski počela je međunarodnom razmjenom. U goste je stigao poljski Ansambl Hashtag iz Varšave dok Cantus Ansambl uzvraća gostovanje već nekoliko dana poslije. Iscrpna programska knjižica obavještava da su za koncert izabrana djela šestero međunarodno priznatih skladateljica i skladatelja koja sadrže zvukovnu hrabrost, a glazbenim se jezikom bave nadahnuta gorućim društvenim temama, napose onim ekološkim čije posljedice zabrinjavajućih promjena gotovo svakodnevno osjećamo.

Foto: Vedran Metelko
Poljsko-hrvatske glazbene veze
Razmjenom gostovanja dvaju ansambala ponovno se potiče obnavljanje glazbenih veza koje su znane još od prošloga stoljeća, osobito između festivala suvremene glazbe Varšavska jesen i Muzički biennale Zagreb. Poticaj je došao od neumornog umjetničkog voditelja Cantus Ansambla Berislava Šipuša za njegova svježijeg posjeta festivalu Varšavska jesen koja je svojedobno ugostila Kelemena, a poslije i Maleca i Detonija. Međutim, i djela poljskih skladatelja katkad su bila prisutna u programima Biennala s posebnim naglaskom na Pendereckom, čestom zagrebačkom gostu kojega je Zagreb gotovo „posvojio“, pa se okušao i u ulozi dirigenta te itekako pamtljivih gostovanja Zygmunta Krauzea, osobito onih u ulozi skladatelja-pijanista.

Foto: Vedran Metelko
Pogled kroz ključanicu
Pred malobrojnom publikom u Maloj dvorani Lisinski – što je, zapravo, podsjetnik na „uljuljkanu“ glazbenu sredinu, slika koja svjedoči možda i o općem stanju zakržljale glazbene znatiželje pod naletom erozije glazbenog ukusa na svim glazbenim poljima – svojim se djelima predstavila mlađa generacija međunarodno zapaženih skladatelja. A u program je uvršteno i jedno djelo hrvatske skladateljice Margarete Ferek-Petrić, kao što to obično i sve rjeđe čine gosti koji tako svjedoče da su se informirali i da drže do sredine u koju su došli.
Izbor skladbi reprezentirao je osjetljivost na suvremene teme pa i angažiranost skladatelja u doživljaju svijeta oko sebe
Dakako, jedan koncert poput pogleda kroz ključanicu, može predstaviti tek mali uvid u suvremeno poljsko glazbeno stvaralaštvo, a izbor skladbi reprezentirao je osjetljivost na suvremene teme pa i angažiranost skladatelja u doživljaju svijeta oko sebe, osobito tema klimatskih promjena koje more globus i svaku imalo osjetljivu jedinku koja ga nastanjuje, a nije, ili nije prisiljena biti zabavljena s pukim preživljavanjem, a može se, a i želi odmaknuti od sveprisutne redukcije i retardacije u životnu filozofiju popularno označenu sintagmom „u se, na se i poda se“. Ujedno se stječe dojam da ta briga nije tek pomodarstvo ili neko ishitreno nastojanje da se bude u trendu.

Foto: Vedran Metelko
Zanimljiv i poticajan koncert s djelima koja na razne načine redovito uključuju elektroniku otvorila je skladba Paradise Blue (We’d Never Be Apart) Paweła Malinowskog za bas klarinet, harmoniku i elektroniku koja intervenira, ali povremeno ostvaruje i ravnopravnu ulogu u nježnom, blago obojenom, ali i živahnom trijalogu. Malinowski, među ostalim, opisuje kako „najjednostavnije, naivne radnje koje se zajedno izvode mogu postati rituali protiv malaksalosti kapitalističkog realizma“ i tako postati vrsta otpora.

Foto: Vedran Metelko
Angélica Negrón u doimljivoj skladbi Dust za flautu, klarinet, violinu, violončelo i (snimljenu) elektroniku opipljivo dočarava smrznutu pustoš nakon katastrofe u kojoj se, na kraju, pojavljuje iskra nade.

Foto: Vedran Metelko
Intenzivnim, maštovitim potezima stalnog pokreta, žive, gotovo hektične izmjene stanja zaokruženih citatima iz Nietzscheova djela Tako je govorio Zaratustra, predstavlja se Climate Burn-Out za flautu, klarinet, violončelo i klavir, drugi dio ciklusa Stress Trilogy Margarete Ferek-Petrić.
Privlačan postaje taj ozvučeni elektromagnetski svijet
Poticaj za skladbu Coal za flautu, klarinet, violinu, violončelo, sampler i živu elektroniku, djelo izrazitijih zvukovnih suprotnosti, Aleksandra Kaca našla je u crno-bijeloj slici Franza Klinea, predstavnika tzv. njujorške škole.

Foto: Vedran Metelko
Zujeći krajolik isprekidan zlokobnim odumiranjima zvuka i tišinama našao se u skladbi upozoravajućeg naziva To bee or not to bee Agate Zemle.

Foto: Vedran Metelko
Skladba Aether Wojciecha Błażejczyka uz sviranje Ansambla Hashtag donosi još življi, a pomalo i zastrašujući zvučni krajolik elektromagnetskih valova koji ne možemo percipirati (radijska mreže, Wi-fi, računala, mobilni telefoni, mikrovalne pećnice) i nismo ga svjesni. Više nego živahan, pa i privlačan, postaje taj ozvučeni elektromagnetski svijet kojega nam je skladatelj predstavio tako da je specijalnim uređajem najprije snimao elektromagnetski pejzaž rodne Varšave. Privlačno je toliko da pobuđuje znatiželju o tome kako bi zvučali drugi i drukčiji krajolici gradova, šuma, pustinja, pučine…

Foto: Vedran Metelko
Naručio i uredio: Odjel za komunikacije HDS-a