Glazbeni kvizovi: Emocija, zajedništvo i radost

Od White Rabbita do Vladimira Kočiša Zeca, od šlagera do trash metala – glazbeni kvizovi kao podvrsta pub kvizova postaju sve popularniji. Najčešće se održavaju u kafićima, klubovima ili kulturnim centrima gdje se okupljaju zaljubljenici u glazbu svih generacija, a obuhvaćaju sve glazbene žanrove – od rocka i popa, preko filmskih i jazz tema pa sve do suvremenih hitova i izvođača

Petra Lypolt / Foto: Jovica Drobnjak

Sve popularnijim glazbenim kvizovima cilj je jednostavan: pokazati koliko poznajemo omiljene pjesme, albume i izvođače, ali se prvenstveno dobro zabaviti. Pitanja mogu biti raznolika – prepoznaj pjesmu po uvodu, dovrši stih, poveži izvođača s godinom izdanja, prepoznaj omot albuma ili odredi kojoj je državi pripadao neki bend. Neki kvizovi imaju i posebne tematske večeri posvećene pojedinim žanrovima ili izvođačima (primjerice, Britpop Night ili 80’s Special), što dodatno potiče natjecateljski duh. Na kvizovima mogu sudjelovati svi, a oni ujedno imaju i važnu društvenu ulogu. Oni okupljaju ljude sličnih interesa, stvaraju osjećaj zajedništva i nerijetko postaju mjesto gdje se rađaju nova prijateljstva uz živi kontakt s glazobm. U nekim se gradovima već ustalila tradicija tjednih ili mjesečnih kvizova pa su se stvorile i prave male zajednice stalnih igrača, a dolaze svi (i DJ-evi, glazbeni kritičari). Svaka večer ima svoj ritam – moderator postavlja pitanja, timovi žustro raspravljaju o odgovorima, a pobjednici na kraju večeri kući nose simbolične nagrade, najčešće piće, ulaznice za koncerte ili glazbene suvenire.

Za razliku od ostalih gradova, glazbena kviz scena je u Zagrebu razvijenija. Tako imamo glazbeni kviz u Melinu, u Spunku, Hard Placeu, Vintageu, Crnom mačku i drugim lokacijama. Jedna od najkreativnijih autorica i voditeljica kvizova, Petra Lypolt, potpredsjednica Hrvatskog kviz saveza, svaki drugi ponedjeljak potiče kvizaše da naćule uši i uključe male sive moždane stanice u Vintageu. Petra je kroz priču rekla kako je krenula s glazbenim kvizovima, na koji način odabire pitanja i druge stvari. Posebno je zanimljivo da je taj kviz za većinu ekipa koje dolaze već postao ritual i dobra zabava ponedjeljkom. Prvi glazbeni kviz krenuo je 2019. godine.

„Za izradu dobrog kviza bitno je znanje i iskustvo, a glazba je nešto što volim i pratim. Na to me nitko nije morao tjerati, glazba je nešto s čim rastemo. Za svaki kviz treba napraviti balans: da netko tko se možda našao u kafiću može odigrati kviz. S druge strane, glazbenim znalcima treba pružiti izazov. Uvijek stavim nekoliko težih pitanja pa par aktualnih koje će većina znati i onda tu nastane miks koji teče tako da se nitko ne osjeća zakinutim. Mislim da je to bit svakog kviza, ne samo glazbenog. Uravnotežen kviz je dobar kviz“, rekla je Petra.

Petra poznaje i lovce iz Potjere pa nas je zanimalo kako je njihovo poznavanje glazbe. „Krešimir Sučević Međeral je jak za Euroviziju i zna evergreene koji se puštaju na radiju, dok su Morana Zibar i Dean Kotiga jako dobro potkovani za više glazbenih žanrova.“

Za sve koji možda nisu bili na nekom kvizu, mobiteli odnosno korištenje Googlea i Shazama je strogo zabranjeno. Petra nam priča kako dosad nije imala takvu situacija. „Ekipe koje dolaze na kviz su profilirani ljudi. Dapače, ljudi na kvizu prijavljuju višak bodova kad im je nešto pogrešno nadodano. Dolaze se tamo zabaviti i gušt im je ako pobjede, ali na pošten način.“

Istaknula je da je kviz bitan za međusobno upoznavanje i druženje. Čak i ako netko dođe sam, obično nađe neku ekipu s kojom može igrati. Objasnila je kako nastaju pitanja. „Doslovno sa svih strana… Nešto čujem, nešto znam, radim jedno pitanje pa odem u bespuća interneta i nađem još deset informacija koje onda podijelim po kvizovima. Napravim screenshot kad naletim na nešto, obično jedna stvar vuče drugu i onda napravim nekoliko pitanja“, ispričala je.

„Što se glazbe tiče, po nekim istraživanjima, u uho najviše ulazi glazba koju slušamo od 12. do 16. godine“, dodala je. S druge strane, postoje iznimke. Zanimljivo je gledati kako neke jako mlade ekipe, primjerice, znaju dosta o Joni Mitchell, dok neki stariji rasturaju na pitanjima o Taylor Swift. Na pitanje je li netko od poznatih glazbenika došao na kviz, rekla je da jednom vidjela pjevačicu Nelu, a neki njeni stariji kolege boje se da se ne osramote – tako barem kruže priče. Dosad je održala čak 124 glazbena kviza u Vintageu.

Ropbert Lipski

Glazbeni znalac Robert Lipski, koji ima svoju udrugu Kviz by Robert, pričao nam je o razlici između mlađih i starijih kvizaša. Navodi kako mlađe generacije obično znaju sve od aktualne glazbe u zadnjih pet godina – Gršu, Miach, Hiljsona Mandelu, ali ne uvijek. „Znao sam stavljati njihove pjesme, ali i mlađi se znaju zeznuti. Znao sam vidjeti mlađe kako znaju starije stvari, isto kao i stariju ekipu koja zna dosta novotarija. Čak i na najteža pitanja, ako bar jedna ekipa zna odgovor, to je onda dobro pitanje“, kaže Robert.

Na pitanje igra li i on glazbene kvizove, rekao je da ode, ali jedino kad skupi ekipu. No, priznaje da ga na kvizovima jedino muče pitanja koja se tiču izvođača koji su imali po jedan hit, takozvani one hit wonderi. Primjećuje da su, od svih kvizova koje vodi, u posljednje vrijeme najposjećeniji ex-Yu glazbeni kvizovi. „Mislim da je to glazbeno vrijeme još uvijek popularno i starije ekipe dođu. Mlađi timovi više vole glazbene kvizove tipa Pogodi stihove.“ Po njemu, mlađe generacije preko TikToka i upijaju novu i staru glazbu, a tu dođe do iznenađujućih situacija.

„Tako mlađe generacije pogode pjesmu od Iggyja Popa, a nije im strana ni Teya Dora. Zbog TikToka je popularnost npr. opet stekla pjesma Kate Bush ‘Running Up That Hill’.” Otkrio je i neke trikove zanata. „Kad već znam koja će ekipa doći na kviz, znam raditi ciljana pitanja za svaku od ekipa, ali to raspodijelim tako da neka ekipa ne dobije veću prednost. Između ostalog, volim raditi glazbene kvizove jer usput učim dok radim“, govori nam Robert koji radi i vodi glazbene kvizove već godinu i pol, premda se na početku u toj branši bavio sportom i filmom. Trenutačno surađuje s organizatorima kvizova Vortex i SamoJedan.

Glazbeni kvizovi dokaz su da ljubav prema glazbi ne poznaje generacije ni žanrovske granice. Od Magazina i Beethovena pa sve do Metallice i Eminema, okupljaju zaljubljenike u dobar zvuk, znanje i druženje, stvarajući zajednice koje se redovito sastaju i dijele istu strast. Kvizovi poput onih koje vodi Petra Lypolt u zagrebačkom Vintageu postali su svojevrsni rituali, a brojni kvizaši u njima pronalaze ne samo zabavu, nego i priliku za nova prijateljstva. Autori poput Petre i Roberta Lipskog ulažu trud u osmišljavanje pitanja koja spajaju staro i novo, stvarajući most između različitih generacija slušatelja. U vremenu digitalnih algoritama, glazbeni kvizovi vraćaju glazbi ono što joj najviše pripada – živu emociju, zajedništvo i iskrenu radost slušanja.