100 iz 2025.

100 iz 2025. rezultat je praćenja i slušanja u protekloj godini – umjesto top liste, podsjetnik na sve vrijedno pamćenja, praćenja i ponovnog slušanja u domeni klasične, suvremene, jazz, etno i eksperimentalne glazbe, u formatu po 10 iz 10 kategorija, a prema odabiru suradnika portala glazba.hr.

Živa glazba, kao jedinstveno slušateljsko iskustvo, otvara ovu retrospektivu…

1. Najupečatljiviji koncert održan 2025.

Puno publike na brojnim koncertima, promjene u navikama kupovanja ulaznica i planiranja odlazaka na festivale susrele su se protekle godine sa zamjetno velikim brojnem koncertnih događanja, gdje su predstavljene nove generacije glazbenika, veliki glazbeno-scenski projekti, poneke uspješne suradnje i susreti s novim djelima na velikim pozornicama, ali i veliki ansambli u jezgrovitim idejama koje su predstavili svojoj ciljanoj publici… Dojmovi se još sliježu, ali ovo su koncerti kojih se s posebnim žarom sjeća dio širokog tima suradnika našeg portala koji je sudjelovao u izradi ove liste.

• Budimpeštanski festivalski orkestar; Ivan Fischer, dirigent; Renaud Capucon, violina; koncert održan 25. siječnja u sklopu ciklusa Lisinski subotom;
• Matija svira Matiju, solistički koncert Matije Dedića održan 21. ožujka u ciklusu Jazz Point Novi Zagreb;
• Alan T, opera Pierrea Jodlowskog u izvedbi ansambla Nadar na 33. Muzičkom biennalu Zagreb;
• CRI Orchestra, koncertno predstavljanje vinilnog izdanja albuma In my next life I want to be a feedback (Kopaton Records i Cantus), održano 8. travnja u prostoru udruge Kontejner;
• Matej Mijalić i Arsen Dalibaltayan na 50. Samoborskoj glazbenoj jeseni;
• Hashtag Ensemble, gostujući koncert otvorenja sezone ciklusa Cantus Ansambla, MDVL;
• Koncert Zadarskog komornog orkestra održan 8. rujna, uz solista Romana Simovića, pod ravnanjem Ivana Repušića;
• Yamandu Costa u Hrvatskom domu Split u sklopu Dana klasične gitare;
• Christian Sands Trio, koncert otvorenja festivala Dubrovnik Jazz Outbreak;
• Zagrebačka filharmonija pod ravnanjem dawida Runtza u izvedbi Orača Jakova Gotovca, 5. Violinskog koncerta Grazyne Bacewicz te praizvedbi 3. simfonije Srećka Bradića, na koncertu održanom 5. prosinca u sklopu Crvenog ciklusa.

2. Najbolja izvedba

• Boris Papandopulo: Hrvatska misa u izvedbi Darije Auguštan, Sonje Runje, Tomislava Mužeka, Ljubomira Puškarića i Zbora Bavarskog radija, pod ravnanjem Ivana Repušića;
• Cantus Ansambl i saksofonist Nikola Fabijanić za praizvedbu Koncerta za saksofon i ansambl Ivana Josipa Skendera;
• Chopiniana i Valpurgina noć u izvedbi Orkestra HNK Split pod ravnanjem Mihaila Sinkeviča, u sklopu Splitskog ljeta;
• flautist Dani Bošnjak uz pratnju Zagrebačkih solista pod vodstvom Matije Fortune u praizvedbi Pet kratkih priča za flautu i gudački komorni orkestar Šimuna Matišića na 50. Osorskim glazbenim večerima;
• Deveta simfonija Gustava Mahlera u interpretaciji Simfonijskog orkestra HRT-a pod ravnanjem Valentina Egela, na 50. Samoborskoj glazbenoj jeseni;
• sopranistica Diana Haller i bariton Matija Meić kao solisti u praizvedbi 3. simfonije Srećka Bradića, uz pratnju Zagrebačke filharmonije te Akademski Zbor Ivan Goran Kovačić, pod ravnanjem Dawida Runtza;
• mezzosopranistica Ivana Srbljan, violinist Krunoslav Marić i pijanist Filip Fak za praizvedbu skladbe Palabras Sande Majurec na 50. OGV;
• udaraljkaš Filip Merčep za izvedbu skladbe Frenzy za marimbu, na autorskom koncertu Srđana Dedića;
• Julien Desprez na festivalu Audioart u Puli;
• Peta simfonija Gustava Mahlera u izvedbi Budimpeštanskog festivalskog orkestra pod ravnanjem Ivana Fischera u sklopu ciklusa Lisinski subotom.

3. Najuspješnija suradnja

• Ad hoc ansambl na 50. SGJ: sopranistica Darija Auguštan, pijanist Krešimir Starčević, violinist Marco Graziani te violončelist Smiljan Mrčela održali su jedan od ponajboljih koncerata slavljeničkog izdanja SGJ;
• Gordan Tudor i Mislav Režić osim albuma isproducirali su i novi glazbeno-filmski projekt te održali niz zapaženih koncerata;
• Gudački kvartet Arditti i Zagrebačka filharmonija u praizvedbi Koncerta za kvartet i simfonijski orkestar Berislava Šipuša bili su uspješan tim u realizaciji skladateljske vizije dugogodišnjeg prijatelja kvarteta;
• HNK i MBZ u suradnji na baletnim premijerama predstavljenim na otvorenju 33. MBZ-a;
• Izvorišta su protekle sezone ponudila pregršt raznolikih lica tradicijske, etno i glazbe različitih krajeva svijeta publici Močvare i Lisinskog, potičući osim suradnji s drugim organizatorima i brojne međuglazbeničke suradnje;
• KONTEJNER i Institut Ruđer Bošković uspostavili su vrijednu suradnju koja je omogućila realizaciju Glazbe za surogat izvođača te otvorili vrata potencijalima budućih umjetničkih istraživanja koja se odvijaju (i) u području biotehnologije;
• Krešimir Stražanac i Krešimir Starčević brojnim su koncertima podcrtali međunarodni umjetnički značaj interpretacija glazbe Blagoja Berse;
• Roj osa i Rob Mazurek ostvarili su niz odlično primljenih koncerata te svoju splitsku rezidenciju zaključili hvaljenim izdanjem Beton kino koje se našlo na nizu popisa najboljih albuma u protekloj godini;
• Trio Elogio i Ivana Srbljan osvojili su publiku sezone Trija ali i onu Dubrovačkih ljetnih igara;
• Zagrebački solisti i Guy Braunstein zamijećeni su kao pobjednička kombinacija koja izvedbu ansambla brusi u pravome smjeru.

4. Najbolji album izdan 2025. godine

Hrvatski glazbenici učinili su protekle godine još nekoliko novih koraka u međunarodne diskografske vode, s klasičnim pijanističkim repertoarom te predstavljajući istaknute partiture hrvatske glazbe 20. i 21. stoljeća, što nije prošlo nezapaženo. Nekoliko je muzikoloških ušiju istaknulo izdanje Danija Bošnjaka te “njegove jedinstvene, neponovljive i nenadmašne izvedbe suvremene glazbe” (prisutnog i na autorskom izdanju obljetničara Srđana Dedića), kao i prvijenac splitskog dua Tudor-Režić. Iz jazz voda posebno je isplivao entuzijazam Brune Bišćana s bjelovarskim Big Bandom te najrecentnije izdanje godine, Leona Brenka.

• Aljoša Jurinić: Chopinove Sonate br. 2 i br. 3; Longplay Classical;
• Big Band Bjelovar & Bruno Bišćan: Clowning Around; Intek Music;
• Boris Papandopulo: Hrvatska misa u izvedbi Darije Auguštan, Sonje Runje, Tomislava Mužeka, Ljubomira Puškarića i Zbora Bavarskog radija, pod ravnanjem Ivana Repušića; BR Klassik;
• Dani Bošnjak: Tales from the Inner World; Cantus;
• Dora, skladbe Dore Pejačević koje interpretiraju: Martina Filjak, Andrej Bielow, Martina Mikelić i Monika Leskovar; Croatia Records;
• Frano Parać: Judita u izvedbi Orkestra Minhenskog radija, Zbora HRT-a, Sofije Petrović i Ivice Čikeša, pod ravnanjem Ivana Repušića; BR Klassik;
• Gordan Tudor & Mislav Režić: Sit, Back, Relax; Cantus;
• Isabelle Duthoit, Alen Sinkauz, Nenad Sinkauz: Circuit Breath; Kopaton;
• Leon Brenko: Moment in Time; Menart;
• Srđan Dedić: Izabrana djela iz novog tisućljeća; Cantus.

5. Knjige, emisije, podcasti i druge publikacije

• Dalibor Davidović: Syberberg – umjetnost uhom mišljena; Multimedijalni institut;
• Davor Hrvoj: Suština tišine – Razgovori s jazz glazbenicima, Rockmark;
• Glazba iz knjiga, emisija urednice i autorice Dine Puhovski na 3. programu HR;
• INSAM Journal of Contemporary Music, Art and Technology br. 15, izdanje posvećeno radiju, pohvalan muzikološki projekt kolega iz susjedstva, koji je ušao u desetu godinu postojanja i bavi se suvremenoglazbenim temama;
• Liburnia Jazz – 25 godina – monografija Liburnia jazz festivala;
• Putovi hrvatske glazbe emisija autorice i voditeljice Ive Lovrec Štefanović na 3. programu HR – 25. obljetnica emitiranja;
• Rana domaća diskografska industrija: Edison Bell Penkala, Elektroton i Jugoton, ur. Naila Ceribašić, Dora Dunatov i Jelka Vukobratović; IEF;
• Sticky Notes Podcast;
• Svijet jazza, televizijska emisija urednice Melanije Pović Jagarinec na HTV3

Čitali smo u protekloj godini i tekstove o glazbi na programima koncerata, ondje gdje ih još ima, s obzirom na sve veći trend odustajanja od angažmana oko kvalitetnih programskih knjižica koje bi publici bile oslonac, pouzdana informacija, ali i memorabilija s glazbenog doživljaja

6. Istaknuta skladateljska ostvarenja

Glazbeni dani u Donaueschingenu donijeli su na glavnoj pozornici i protekle godine djelo jedne hrvatske skladateljice i to skladbu koja je bila dijelom važnog projekta narudžbi EBU – skladbu Red Thread Mermaid za orkestar Mirele Ivičević. Klavirski koncert Margarete Ferek Petrić 2022. godine praizveden je na musikprotokollu, austrijskom festivalu koji je djelo i naručio, a 2025. je predstavljen berlinskoj publici na Ultraschallu i konačno hrvatskoj publici, u izvedbi SO HRT-a na Muzičkom biennalu Zagreb.

Još je narudžbi na popisu najistknutijih djela: tu je djelo čiju se odgođenu praizvedbu u Osoru konačno dočekalo u sjajnoj interpretaciji, monumentalno vokalno-instrumentalno simfonijsko djelo skladatelja u rezidenciji Zagrebačke filharmonije, zatim osvježenje na repertoaru suvremene hrvatske glazbe – novi koncert za saksofon, ali i koncert za gudački kvartet i orkestar.

U Osoru su na obljetničkom festivalskom izdanju Zagrebački solisti predstavili još jedno koncertantno djelo, prvu partituru te vrste koju je za kolegu i prijatelja Danija Bošnjaka napisao Šimun Matišić, a isti je rođendan slavila i Samoborska glazbena jesen, gdje se dirigent Tomislav Fačini 2. listopada još jednom predstavio kao autor, a tjedan kasnije, u Zagrebu je Viktor Čižić uz Cantus praizveo Žerovnikov Nexus. U području eksperimentalne glazbe i interdisciplinarnih umjtničkih suradnji krajem godine istaknuo se istraživačko-umjetnički projekt čiji su autori Alen Sinkauz, Nenad Sinkauz, Andrea Matošević, Miodrag Gladović, Davor Sanvincenti i Michele Sambin.

• Berislav Šipuš: Koncert za gudački kvartet i orkestar
• Istraživačko-umjetnički projekt Ho-Ruk! Hop-Jan!
• Ivan Josip Skender: Koncert za saksofon
• Juraj Marko Žerovnik: Coalescence, za komorni ansambl
• Mirela Ivičević: Red Thread Mermaid, za orkestar
• Sanda Majurec: Palabras, za mezzosopran, violinu i klavir
• Srećko Bradić: 3. simfonija, Salve Mundi Salutare, za soliste, zbor i orkestar
• Šimun Matišić: Pet kratkih priča i sjećanja, za flautu i gudački ansambl
• Tomislav Fačini: Folies russes na tekstove Bloka i Dostojevskog, za sopran i klavirski trio
• Margareta Ferek-Petrić: The Orgy of Oxymorons, za klavir i orkestar (hrvatska praizvedba na MBZ-u)

7. Najzanimljiviji glazbenici godine

Među mnogobrojnim glazbeničkim licima, suradnici portala Glazba.hr kao najzanimljivije u protekloj godini izdvojili su:

• Ansambl NAE;
• sopranistica Darija Auguštan;
• Duo Tudor & Režić;
• gitarist Filip Mišković;
• pijanist Jan Niković;
• bas-bariton Krešimir Stražanac & pijanist Krešimir Starčević;
• skladatelj Lukša Vučić Montana;
• skladatelj Šimun Čarli Botica;
• skladatelj i udaraljkaš Šimun Matišić;
• Trio Elogio.

8. Istaknuti festival, koncertni ciklus ili prostor

• 50. Samoborska glazbena jesen;
• Ciklus Ansambla Antiphonus;
• Ciklus klasične i jazz glazbe u Gavelli;
• Galerija umjetnina grada Slavonskoga Broda i Kuća tambure;
• Gibanja – eksperimentalno zvučno događanje;
• Lisinski da camera: Kvartet Papandopulo;
• Lisinski da camera: Trio Elogio;
• NO jazz festival;
• festival Peristil Vibrez;
• ciklus ‘Arhitektura i glazba’ u Uraniji.

9. Najvažniji događaji za hrvatsku glazbu i kulturu

Svaka prisutnost glazbe hrvatskih autorica i autora u glazbenom životu na međunarodnom planu ističe se među strukom kao važan ključ života, diseminacije i vidljivosti hrvatske kulture. Nastavljaju to biti izvedbe i snimanja glazbe Dore Pejačević, ali i izvedba skladbe EVERYTHING, ALWAYS za gudače i elektroniku, glazba Sare Glojnarić na ponovnom otvorenju Beethovenhalle u Bonnu, 16. prosinca.

Veliku vidljivost ostvarili su na međunarodnoj sceni i skladatelji Berislav Šipuš i Frano Parać, prilikom gostovanja na festivalu Eufonie u Varšavi, kada su Zbor i dio Simfonijskog orkestra HRT-a te Tomislav Fačini osvojili publiku tamošnje filharmonijske dvorane.

Pola stoljeća obilježila su dva važna festivala, Samoborske glazbene jeseni te primarno glazbi hrvatskih skladatelja posvećene Osorske glazbene večeri, a novo poglavlje otvorilo je najveće nacionalno kazalište otvaranjem multimedijalnog prostora HNK2. 

Na međunarodne pohode odvažili su se i hrvatski jazzeri, pa su tako organizirali hrvatski štand na festivalu Jazzahead! u Bremenu, a istovremeno se na jugu kuhala nova sjajna priča, na 5. festivalskom izdanju započeta je suradnja između Dubrovnik jazz outbreak festivala i Monterey festivala.

Autorski koncert Srđana Dedića u povodu 60. rođendana, održan 7. listopada u MD Vatroslava Lisinskog, uz promociju njegova diskografskog izdanja, zapamćen je kao zanimljivo stjecište klasičnoglazbene scene u Zagrebu, a Lastovski poklad upisan je u UNESCO-ov Registar dobrih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine svijeta, što je još jedan doprinos očuvanju hrvatske nematerijalne kulturne baštine, uključujući tradicijsku glazbu i kulturu.

10. Fenomeni godine

Uzbudljive generacije umjetnički burnog 20. stoljeća rezultirale su time da je godina 2025. bila prepuna važnih skladateljskih obljetnica, a mnoge od njih posebno su se doticale Nove glazbe. Diljem Europe, a osobito u Francuskoj, svečano se obilježavala 150. godišnjica rođenja Mauricea Ravela (1875–1937) — kod nas ponajviše kroz programe SO HRT-a i Zagrebačke filharmonije.

Slavila se i 100. obljetnica rođenja Pierrea Bouleza (1925–2016), kojoj je svoj doprinos dao Cantus, dok je Luciano Berio (1925–2003) i njegova stota obljetnica rođenja dobila posvetu u programu SO HRT-a u sklopu MBZ-a. Pedeseta godišnjica smrti Dmitrija Šostakoviča (1906–1975) obilježena je posebnim koncertom na 50. SGJ-u. Iako možda nešto tiše u domaćim programima, godina je ujedno podsjetila i na stotu obljetnicu rođenja hrvatskih skladatelja i glazbenika koji su trasirali put Novoj glazbi: Parižanina Ive Maleca te uvijek inspirativnog Freda Došeka.

Foto: SO HRT

Sveprisutnost umjetne inteligencije — ali i nerazumijevanje njezinih (ne)mogućnosti u glazbi — jedan je od najizraženijih fenomena godine. Na drugom kraju spektra nalaze se primjene suvremenih alata kroz biotehnologiju u umjetničkim istraživanjima, uključujući ona posvećena glazbi i zvuku. Takvi projekti otvaraju pitanja o mogućim budućim posljedicama biotehnologije u svim sferama života, ali i o promjenama u shvaćanju autorstva, djelovanja i samog onoga što je — moguće.

Na koncertnim programima sve je veći i prisutniji angažman simfonijskih orkestara u suradnjama s glazbenicima i sastavima iz „neklasičnih“ područja. U isto vrijeme, ove je godine na sceni klasične glazbe dolazilo do otkazivanja programa zbog političkih razloga, ali i prominentnih slučajeva odbacivanja partitura suvremenih skladateljica i skladatelja od strane orkestara, odnosno njihova vodstva (najpoznatiji je primjer Clare Ianotte).

Tijekom godine sve se jasnije oblikovala i prilično negativna slika programskih smjernica nacionalnih radija: čini se da nedostaje strpljenja, vizije, ponegdje i zanja te ideja za moderniziranje, ali i očuvanje prostora namijenjenog klasičnoj glazbi i kulturi. Primjera dokidanja financiranja i gašenja niza emisija bilo u više zemalja pa i kod nas, a njihove ćemo posljedice tek pratiti u godinama koje dolaze.

U sasvim drugačijem smjeru, posebno se istaknuo angažman umjetnika koji se protive genocidu u Gazi. Najvidljivija figura iz područja klasične glazbe u tom kontekstu svakako je poznati izraelski dirigent Ilan Volkov, čiji je istup primjer hrabrog umjetničkog djelovanja.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Ilan Volkov (@ilan.volkov)

U području suvremenih tendencija, nastavilo s istraživanjem zvučnih fenomena u interdisciplinarnim umjetničkim projektima koji su mahom žanrovski i (u užem smislu) stilski neopterećeni, a okreću se odabranim temama ili okosnicama (npr. klimatske promjene, okoliš, neurodivergentnost, specifičnost izvođača itd.), dok su u klasičnijim okvirima vrlo prisutni bili programi koji suprotstavljaju klasični kanon i propulzivne rukopise suvremenih autor(ic)a.

Foto: Matej Grgić/JazzHR

Prošle su godine hrvatsku glazbenu zajednicu napustili skladatelji, dirigenti, urednici i pisci te veliki glazbenici. Među njima su: Stipica Kalogjera, Dubravko Majnarić, Milko Šparemblek, Vladimir Krpan, Alfi Kabiljo, Matija Dedić, Miroslav Poljanec i Ladislav Laci Fidri.