Krešimir Klarić i Lovro Stipčević: "Za mlade skladatelje poput nas MBZ je velik poticaj i motivacija da se nastavimo razvijati"
U sklopu 31. Muzičkog biennala Zagreb održava se glazbeno-scenska akcija u Muzeju suvremene umjetnosti. 27. svibnja u 16 sati Ansambl Studenata Muzičke Akademije za Novu GlazbU (ASMANGU) izvest će nova djela Krešimira Klarića i Lovre Stipčevića „Svako traženje smisla je….**“. Prije samoga nastupa popričali smo s Krešimirom Klarićem i Lovrom Stipčevićem o njihovom djelu, kako su se odlučili raditi na njemu zajedno te o još nekoliko detalja, koje možete pronaći u nastavku.
Koja je ideja iza djela „Svako traženje smisla je….“ koje će se praizvesti na ovogodišnjem MBZ-u?
U kontekstu protekle godine pa i trenutne situacije u kojoj se nalazimo, promišljanje o smislu, vjerujemo, okupira struju misli mnogih. Misao koja je postavljena kao naslov skladbe s razlogom nije izrečena do kraja – čini se samodopadno ponuditi zaključak svih zbivanja kojima svjedočimo, a koja su od povijesnog značaja. Vremenski trenutak koji svi dijelimo, a proživljavamo individualno, na neki način intimno i osamljeno, ukazuje na ironiju ljudske sudbine. Možda je bolje reći kako skladba promišlja o pitanju, a da pritom ne nameće zaključak. Je li svako traženje smisla uzaludno, hrabro, optimistično ili čak poetično? Svatko od nas ima svoje viđenje smisla, možda se ono u ovoj situaciji mnogima promijenilo ili čak učvrstilo.
Kako to da ste se odlučili zajedno napraviti djelo, jeste li već ranije surađivali na sličan način?
Premda zajedno slušamo mnoge kolegije i dobro se poznajemo, do sada nismo surađivali na ovaj način. U klasičnoj glazbi, suradnja između skladatelja (zajedničko autorstvo) rijetka je pojava. Ipak, ovaj projekt primjer je simbioze različitih vještina i izričaja – klasične te elektroničke kompozicije – vjerujemo da su nam organizatori Muzičkog biennala Zagreb iz istog razloga odlučili dodijeliti zajednički projekt. Drago nam je da smo već tijekom studija imali priliku surađivati te iskusiti cijeli proces koji prethodi izvedbi.
Što festival poput Muzičkog biennala Zagreb znači za mlade skladatelje poput vas?
Muzički biennale Zagreb jedan je od vrhunskih i poznatih festivala suvremene glazbe; na svakom MBZ-u imali smo priliku slušati izvedbe i praizvedbe izvrsnih skladatelja koji su danas predvodnici suvremene glazbe i promatrati kako se ona dalje razvija. Velika je čast imati praizvedenu skladbu na tako značajnom festivalu. Za mlade skladatelje poput nas, MBZ je velik poticaj i motivacija da se u tom smislu nastavimo razvijati i nakon studija. Ovom prilikom želimo zahvaliti našim profesorima Tomislavu Oliveru, Vjekoslavu Nježiću i Berislavu Šipušu na mentorstvu, poticajima i podršci!
Kakvi su vam planovi nakon završetka akademije?
Lovro: Nakon završetka akademije volio bih se usavršavati u inozemstvu te sudjelovati u sličnim projektima poput ovog. Pronašao sam se u glazbenom mediju i smatram da se tako najbolje mogu izraziti kao umjetnik. Skladateljski poziv pokriva široki spektar – klasičnu instrumentalnu, elektroničku i primijenjenu glazbu, a podjednako se pronalazim u svemu navedenom. Osim toga, privlači me i rad u glazbenoj produkciji te rad u izdavaštvu (redaktura djela suvremenih autora, ali i transkripcije starih majstora).
Krešimir: Želja mi je dalje se usavršavati, tražiti novo i preispitivati ono što mi je poznato. Nadam se da ću sudjelovati u što više ovako zanimljivih projekata i jednakim entuzijazmom dalje skladati baveći se i izvedbenom praksom, s obzirom da sam i orguljaš.
Možete li nam otkriti nešto više o Ansamblu Studenata Muzičke Akademije za Novu GlazbU (ASMANGU)? Jeste li već radili slične projekte?
Riječ je o perspektivnim mladim glazbenicima koji imaju izrazitu sklonost prema suvremenoj glazbi okupljeni pod umjetničkim vodstvom profesora Berislava Šipuša, koji je idejni pokretač ovakvog ansambla na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Ansambl ostvaruje simbiozu sa studentima kompozicije i dirigiranja gdje studenti kroz rad na raznim projektima imaju priliku učiti jedni od drugih. Skladatelji imaju priliku raditi s ansamblom na vlastitim skladbama te ih u konačnici i čuti, dirigenti dobivaju novo iskustvo baveći se suvremenim partiturama, ali i instrumentalisti dolaze u bliski doticaj s novim oblicima zapisa i zvuka te tako stječu novo iskustvo. Ansambl je već ostvario niz projekata vezanih uz praizvedbe studentskih radova, ne samo u Zagrebu, nego i u suradnjama s Akademijom za glazbu u Ljubljani.
Tko vam je od skladatelja uzor i zbog čega?
Lovro: Teško mi je bilo koga izdvojiti. U mnogim skladateljima pronalazim uzor, a posebno mi je zanimljivo promatrati kako su se skladateljske tehnike mijenjale prema suvremenom izričaju. Posebnu inspiraciju pronalazim kod hrvatskih skladatelja, koji ne predstavljaju samo skladateljski, već i pedagoški uzor.
Krešimir: Vrlo je teško odabrati i ograničiti se na jednog skladatelja kao uzor, pogotovo s obzirom na to da je zadnjih stotinjak godina suvremene glazbe obilježeno raznim idejama i idealima, tehnikama skladanja, izričajima i reakcijama na isto. Kao studenti zasigurno promatramo i naše profesore kao uzore.
Izvor: www.sound-report.com
