ususret premijernom zagrebačkom koncertu
Péter Sárik: „Još uvijek možemo improvizirati uz baroknu glazbu ili čak plesati uz Bartóka“
Jedan od najpopularnijih jazz sastava u Mađarskoj, Péter Sárik Trio, u sklopu ciklusa JazzHR Hrvatskog društva skladatelja po prvi put gostuje u Hrvatskoj s programom posvećenim glazbi Béle Bartóka.
U „zagrobnom životu“ glazbe Béle Bartóka (osobito nakon isteka autorskih prava 2016. godine) otvorio se novi prostor za čitanja, prerade i reinterpretacije. Upravo je jazz među prvima i najintenzivnije posegnuo za tim nasljeđem. Bartókov univerzalni zvuk, i kada ne nudi pjevne teme u klasičnom smislu, nosi uhu uvijek privlačnu ritmičnost, unutarnju napetost i harmonijsku smionost koje suvremeni jazz glazbenici prepoznaju kao blisko tlo.
Nije stoga neobično što su se na Bartóka pozivali i velikani jazza, od Dukea Ellingtona i Johna Coltranea, preko Gila Evansa i Milesa Davisa, do Chicka Coree. Bartókova glazba pritom ne djeluje tek kao izvor glazbenih citata, nego kao misaoni i duhovni impuls. Kompleksnost suvremenog jazza, negdje između poštovanja tradicije, čvrstih formi i spontanog unutarnjeg razvoja, u njoj nalazi zrcalo i novi impuls.
U tom se kontekstu pojavljuje i Péter Sárik Trio, koji Bartóka ne tretira kao povijesni spomenik, nego kao živ, otvoren tekst. U suradnji s gudačkim orkestrom Budapest Strings, njihovo čitanje istražuje upravo onu napetost između mikroskopske preciznosti zapisa i izvedbene slobode koja je postala jednim od temelja jazza. Za klasičare to je prilika da Bartóka čuju iz novog kuta, za jazzere, da u njegovu jeziku prepoznaju jedan od svojih skrivenih korijena.
O susretu klasike i improvizacije, o Bartóku kao „materinjem jeziku“ te o mostovima između žanrova i publika, razgovaramo s pijanistom Péterom Sárikom, kome će ovo biti prvo zagrebačko koncertno gostovanje.
Kako biste najavili svoj koncert u Zagrebu?
Dolazimo vam s uistinu posebnom produkcijom, koja kombinira glazbu mađarskog skladatelja Béle Bartóka s jazzom, improvizacijom i fantastičnim Budapest Strings. To je u biti 4-u-1 iskustvo: jazz trio i klasični gudački orkestar koji istovremeno izvode jazz i klasičnu glazbu.
Ovaj program već smo izveli u 16 zemalja diljem svijeta. Naš prvi album s Bartókovom glazbom osvojio je mađarski Grammy (Fonogram Award), dok je drugi bio nominiran za istu čast. Ovo će biti naš prvi nastup s ovim programom u Hrvatskoj i obećavam da će to biti uzbudljivo iskustvo.
Kako se Budapest Strings uklapa u vaš redovni repertoar?
Oni čine ovu produkciju još iznimnijom i jedinstvenijom. Fascinantno je čuti kako ovaj briljantan orkestar svira uz Bartókova djela, koja su izvorno napisana za klavir. Koliko ja znam, mi smo prvi u svijetu koji istražuju ovu specifičnu kombinaciju s Bartókovom glazbom. Prvo smo aranžirali djela za jazz trio, koji je zatim obogaćen klasičnom orkestralnom pratnjom. Prekrasno je iskustvo biti dio ovoga i nastupati s tako fantastičnim glazbenicima.
Peter Sarik Trio
Vaš rad često kombinira jazz, klasičnu i pop glazbu – kakva je vaša filozofija i/ili metodologija kada je u pitanju kombiniranje tih žanrova?
Znate, ne vjerujem baš u krute kategorije. U Bachovo vrijeme bilo je prirodno – čak i očekivano – da glazbenici improviziraju. Danas je to gotovo isključivo područje jazz glazbenika. U prošlosti je Mozart bio „pop glazba“ svog doba; danas se očekuje da dođete dotjerani te ne smijete pljeskati između stavaka. Što se promijenilo? Samo navike i protok vremena.
Vjerujem da se granice mogu prijeći. Još uvijek možemo improvizirati uz baroknu glazbu ili čak plesati uz Bartóka – što se zapravo nekoliko puta dogodilo na našim koncertima Naravno, jako pazimo da interpretiramo ova remek-djela s najvećim poštovanjem i oprezom, osiguravajući da izvorna poruka ostane netaknuta.
Kakvu vrstu slušatelja ta kombinacija najviše privlači i mislite li da vaša glazba može poslužiti kao svojevrsni most za, recimo, pop slušatelja da se više udubi u klasičnu i jazz glazbu?
Apsolutno. Na naše koncerte pozivamo i ljubitelje jazza i klasične glazbe – posebno one koji misle da ne vole jazz ili kojima će ovo biti prvi jazz koncert. Iako svoju profesiju shvaćamo vrlo ozbiljno i ulažemo puno truda u naše nastupe, na pozornici se trudimo biti opušteni i topli, uključujući publiku koliko god je to moguće.
View this post on Instagram
Poznato je da su se jazz glazbenici tijekom 20. stoljeća na brojne načine pozivali na Bartóka, od Gila Evansa do Chicka Coreae. Čak je i u Hrvatskoj pokojni jazz pijanist Davor Kajfeš često govorio o Bartókovoj glazbi kao stalnom izvoru inspiracije. Kako biste opisali vezu koju Bartók ima, ne samo s onim što Vi radite, već i sa suvremenim jazzom u cijelosti?
Bartók je bio pravi pionir čija je glazba imala ogroman utjecaj ne samo na klasičnu glazbu, već i na jazz. Bartókov harmonijski jezik vrlo je sličan onome suvremenog jazza; suvremeni jazz glazbenik osjeća se kao kod kuće u njegovom svijetu. Velika je šteta što je umro 1945. i nije doživio procvat svog utjecaja u jazzu. Siguran sam da bi se još više okrenuo jazzu da je živio dulje.
U svojoj karijeri ste aranžirali djela svih vrsta klasičnih skladatelja, od Bacha do Beethovena i Chopina. Kako se vaš pristup razlikuje od skladatelja do skladatelja?
Ne može se poreći vlastito podrijetlo, vlastita krv. Kao što kažete, radili smo s glazbom mnogih klasičnih skladatelja – Beethoven je bio prvi čija smo djela objavili na kompletnom CD-u – ali kada smo počeli raditi s Bartókovom glazbom, odmah smo osjetili da je ovo nešto drugačije. Bartók je “naš”; osjećamo ga dubinski i instinktivno. Naravno, volimo sve spomenute skladatelje, ali Bartók nam je poseban, jer on u kontekstu glazbe predstavlja naš materinji jezik.
Imate li poruku za svoju hrvatsku publiku?
Zaista volim Hrvatsku i njezine ljude; već neko vrijeme provodimo praznike kod naših prijatelja u Lovranu. Mislim da su Hrvati i Mađari vrlo slični u mnogočemu, zbog čega jedva čekam koncert. Jako sam znatiželjan vidjeti kako će lokalna publika reagirati na našu glazbu. Dakle, dragi hrvatski ljubitelji glazbe, veselimo se što ćemo vas tamo vidjeti!
Peter Sarik Trio
