Otto Tausk: „Čast nam je započeti turneju u Zagrebu“

Bojana Plećaš Kalebota

Otto Tausk

Ciklus Lisinski subotom, iznimno u nedjelju, 12. travnja, prvi će put ugostiti Simfonijski orkestar iz Vancouvera, njegovog glazbenog ravnatelja, nizozemskog dirigenta Otta Tauska i istaknutu njemačku violinisticu Arabellu Steinbacher.

Bogatu međunarodnu karijeru Otto Tausk započeo je u Europi, poznat je po dinamičnim i pronicljivim interpretacijama, redovito ravna vodećim svjetskim orkestrima, a na popisu solista s kojima je ostvario uspješne suradnje brojni su glazbenici svjetskog glasa, među kojima i Yo-Yo Ma, Renée Fleming, Itzhak Perlman, Daniil Trifonov, Gidon Kremer, Anne-Sophie Mutter te Khatia Buniatishvili. Uz to, Otto Tausk je i vjerni promotor suvremenog skladateljskog izričaja koji se rado upušta u izazove praizvedbi novih djela, a aktivan je i kao umjetnički savjetnik Glazbene škole Simfonijskog orkestra iz Vancouvera.

Utemeljen 1919. godine, Simfonijski orkestar iz Vancouvera godišnje održi više od 150 koncerata, a nakon turneja po Sjedinjenim Američkim Državama, Kini, Koreji i diljem Kanade, svoju prvu europsku turneju počet će upravo koncertom u Zagrebu, uoči kojeg maestro Tausk za Glazbu.hr otkriva niz zanimljivosti.

Maestro Tausk, čast mi je pozdraviti Vas uoči koncerta u Zagrebu i prve europske turneje Simfonijskog orkestra iz Vancouvera u 107 godina dugoj povijesti. Hoće li ovo ujedno biti i Vaš prvi posjet Zagrebu?

Da, ovo je moj prvi posjet Zagrebu i jako sam uzbuđen. Prava je privilegija dovesti glazbenike Simfonijskog orkestra iz Vancouvera u tako prekrasan grad. Na osobnoj razini, to mi je još značajnije jer ću prvi put upoznati članove obitelji koji ovdje žive.

Europska turneja Simfonijskog orkestra iz Vancouvera službeno počinje 12. travnja upravo u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu. Gdje ćete nastupiti nakon toga? Koja je programska okosnica ove turneje i smatrate li izazovnim svirati raznolik repertoar u samo tjedan dana?

Na ovoj turneji nastupit ćemo i u Ljubljani, provest ćemo tri dana u rezidenciji u Salzburgu te posjetiti Vaduz i Friedrichshafen. Radost je predstaviti dva različita programa, usredotočena na Petu simfoniju Sergeja Prokofjeva i Drugu simfoniju Sergeja Rahmanjinova ‒ dva djela s kojima orkestar osjeća duboku povezanost. Istodobno, važno je da smisleno doprinesemo svakom koncertnom prostoru i njegovom sezonskom programu. Zato donosimo i prekrasno djelo kanadskog skladatelja Samyja Mousse.

Na ovoj turneji surađivat ćete s dvoje istaknutih violinista, Arabellom Steinbacher u izvedbi Koncerta za violinu i orkestar, op. 14 Samuela Barbera i Jamesom Ehnesom u Beethovenovom Koncertu za violinu i orkestar u D-duru, op. 61. Što smatrate temeljem uspješne suradnje dirigenta, solista i orkestra?

Nevjerojatno smo sretni što nam se pridružuje dvoje izvanrednih solista, Arabella Steinbacher i James Ehnes. Oboje su umjetnici svjetske klase, s kojima imam blisku glazbenu vezu. Muziciranje s njima doima se vrlo prirodnim i siguran sam da će svaki nastup donijeti jedinstvene, nadahnute i čarobne trenutke.

Vaš je repertoar vrlo raznolik ‒ obuhvaća temeljna simfonijska djela, ali i suvremena ostvarenja koja često i praizvodite. Na koncertu u Zagrebu izvest ćete već spomenuto djelo kanadskog skladatelja Samyja Mousse, Adgilis Deda, praizvedeno 2024. godine. Izvodite li često suvremenu kanadsku glazbu i možete li nam otkriti nešto više o toj skladbi?

Oduvijek sam imao snažan afinitet prema suvremenoj glazbi i osjećam da je bitno da kanadski orkestar na turneji predstavlja vlastitu kulturu. Djelo Adgilis Deda traje nešto više od deset minuta, no posjeduje epsku, ekspanzivnu kvalitetu. To je svojevrsna himna za veliki orkestar, koja odražava naš odnos s prirodom, a nadahnuta je krajolicima gruzijskih planina. Djelo je svečano, atmosferično i evocira dubok osjećaj veličanstvenosti.

Osim toga, u prvom dijelu koncerta čut ćemo ekspresivni Koncert za violinu i orkestar Samuela Barbera, dok je drugi dio rezerviran za monumentalnu Petu simfoniju u B-duru, op. 100 Sergeja Prokofjeva. Što smatrate najdojmljivijim u tim djelima?

Barberov Koncert za violinu jedno je od najljepših djela 20. stoljeća ‒ duboko osjetljivo, lirsko i romantično. Prokofjevljeva Peta simfonija po mom je mišljenju jedno od njegovih najvećih postignuća, puno bogatih boja i ekspresivnog jezika, koji poznajemo i iz njegovog baleta Romeo i Julija.

Što biste izdvojili kao vrhunac ili najupečatljiviji trenutak u svojoj karijeri?

Presudni trenutak u mojoj karijeri dogodio se na početku, kada sam imao priliku studirati u Vilniusu s dirigentom Jonasom Aleksom. Iako nije bio svjetski poznat, bio je izvanredan glazbenik koji je imao dubok utjecaj na mene. Jednako važno bilo je i vrijeme bliske suradnje s Valerijem Gergijevom, kojem sam bio asistent.

Na samom kraju, možete li nam otkriti što imate u planu; čemu težite?

Vrlo smo ponosni što dovodimo Simfonijski orkestar iz Vancouvera u Europu i čast nam je započeti našu turneju u Zagrebu. Duboko vjerujemo u moć glazbe da povezuje i liječi, to je nešto što je svijetu potrebno više nego ikad. Naš je cilj nastupati na najvišoj razini i inspirirati publiku ljepotom i emocionalnom snagom glazbe.