hrvatska glazba cecilijanskog pokreta
A cappella otvaranje 25. sezone ciklusa Sfumato Zbora HRT-a
Zbor HRT-a sinoć je u Laubi počeo 25. sezonu ciklusa Sfumato. Pod vodstvom svojega šefa dirigenta Tomislava Fačinija, Zbor HRT-a priredio je sakralni a cappella program koji je suprotstavio hrvatsku glazbu cecilijanskog pokreta iz pera Albe Vidakovića, Krste Odaka, Franje Dugana, Josipa Vrhovskog i Rudolfa Taclika, i Misu u Es-duru za dvostruki zbor Josefa Gabriela Rheinbergera.
U kontekstu cecilijanskog pokreta koji je na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, proširivši se iz Njemačke, težio obnovi katoličke crkvene glazbe u svrhu suzbijanja prodiranja utjecaja svjetovne glazbe u crkveno stvaralaštvo, sinoćnji program donio je svojevrsnu usporedbu djela hrvatskih autora nastalih prema cecilijanskim načelima i rukopisa njemačkog skladatelja Josefa Gabriela Rheinbergera kojemu su upravo ta načela bila smetnja u stvaranju duhovne glazbe.
„U momentu kad glazbeni jezik postaje možda ne do kraja funkcionalan za liturgijski obred, on se pokušava standardizirati prema nekim uzorima, da bi to i dalje bila glazba svojega vremena, ali i da bi bila pogodna za nešto što nema vremenskog određenja kao što je liturgija. Neki su pokušaji možda u startu bili osuđeni na propast, jer se neke stvari ne mogu zadržati a da ne budu umjetne. No srećom postoje talentirani pojedinci koji kao i uvijek iznose na svojim plećima tu ideju koja može biti jako nesimpatična i starmala – koji mogu svoj talent i svoj glazbeni jezik usuti u neku formu koja ipak zadovoljava ono što je taj pokret na početku tražio“, pojasnio je maestro Fačini.
Zdravo, o moj anđele za ženski zbor Albe Vidakovića, Ispovjem se za muški zbor Krste Odaka, Molitva Franje Dugana, Proljetno cvijeće Josipa Vrhovskog te Odzivam se Isuse Rudolfa Taclika redom su skladbe pisane za izvođenje tijekom liturgije, koje upravo melodijskim nadahnućem, toplinom sloga i harmonizacije svjedoče o bogatstvu izričaja hrvatskih cecilijanaca.
S druge strane, Josef Gabriel Rheinberger nije se smatrao cecilijancem, štoviše odrekao se ideala toga pokreta godinu dana prije nastanka svojega kapitalnog djela, Mise za dvostruki zbor a cappella koja ima uzore u povijesnim ostvarenjima, primjerice u blistavoj tradiciji venecijanskih corri spezzati, kao i u Bachovom i Mendelssohnovom rukopisu, ali i koja otkriva skladateljevu novopronađenu stvaralačku slobodu i fleksibilnost unutar sakralne glazbe.
Osim skladateljskih načela ceclijanaca i jednog nececilijanca, Zbor HRT-a sinoćnjim je nastupom pokazao mnoge ljepote a cappella pjevanja, od podjele na muške i ženske glasove, preko raznih tekstura višeglasja i dinamičkog nijansiranja do impresivnog efekta dvozborja.
Koncert se mogao pratiti i u izravnom prijenosu na Trećem programu Hrvatskoga radija.
Snimka izravnog radijskog prijenosa dostupna je na platformi HRTi.
– Glazba HRT-a