Big band RTV Slovenije kao kolateralna žrtva

U javnost je izišao prijedlog okvira poslovanja RTV Slovenije za sljedeću godinu, prema kojem se zbog procijenjenog gubitka od 10,5 milijuna eura predviđa ukidanje regionalnih programa, medijateke, izdavačke djelatnosti RTV Slovenije, ali i ukidanje organizacijske jedinice Glazbena produkcija, odnosno Dječjeg zbora, Zbora mladih, Simfonijskog orkestra i Big Banda RTV Slovenija.

Činilo se da zvukovi pune dvorane Lisinski (na čijoj su pozornici trijumfalno u listopadu zajednički nastupila čak tri big benda – Big Band Radio Televizije Srbije, Big band Radio-televizije Slovenije i Jazz orkestar Hrvatske radiotelevizije) još odjekuju, kad se pojavila vijest o mogućem ukidanju Big Banda RTV Slovenije.

Foto: Matej Grgić/JazzHR

Svi smo se tada ponadali da će uspjeh tog projekta pokrenuti neke nove ideje i zaživjeti kao neka nova tradicija, jer se možemo samo hvaliti činjenicom da su to jedni od najstarijih orkestara te vrste na svijetu. Big band Radio-televizije Slovenije postoji od 1945., Jazz orkestar Hrvatske radiotelevizije osnovan je 1946. kao Plesni orkestar Radio Zagreba, dok je Big Band Radio Televizije Srbije pokrenut 1948. godine. Dakle, riječ je o orkestrima javnih radiotelevizijskih kuća kao tradicionalnih stupova kulture, ali i praktički jedina mjesta stalnog profesionalnog angažmana za jazz glazbenike.

U odnosu na ostatak Europe, to je nešto drugačije nasljeđe kada je u pitanju odnos prema kulturi. Zato se često pogrešno uspoređuju situacije s Italijom, Austrijom i Francuskom, gdje više ne postoje big bendovi kao dio javnog servisa, no zaboravlja se da su tamošnje glazbene scene toliko jake te jednako snažno javno i privatno poticane, da postoji balans u kojem poluprivatni big bendovi mogu vrlo aktivno djelovati. Ovdašnje pak zaostajanje u financiranju kulture dovelo nas je u poziciju da se opstanak i razvoj tako velikog organizma kao što je big band, kao i njegov kontinuirani rad, može ostvariti jedino uz javni servis.

Foto: Matej Grgić/JazzHR

Dio je to i apela Glazbene produkcije RTV Slovenije, koji su šokirani pristiglim vijestima u nevjerici uputili svim slovenskim kulturnim institucijama, javnosti i ljubiteljima glazbe diljem svijeta, podsjećajući na prepoznatljivost i simfonijskog i big band orkestra u zemlji te svijetu, njihovu misiju u očuvanju kulturne baštine, poticanju, sukreiranju i obogaćivanju slovenskog kulturnog prostora te povijesti slovenske glazbe općenito.

Društvenim mrežama počela se ubrzano dijeliti i peticija, “Protiv ukidanja regionalnih RTV centara, njihovih RA i TV programa i Glazbene proizvodnje RTV Slovenija”, a stižu i brojne reakcije javnosti. Mnogi su zabrinuti zbog degradacije kulture, gubitka nacionalnog kulturnog identiteta, a podršku su dali i naši mnogi jazz glazbenici, što i ne čudi jer postoji nevidljiva mreža koja povezuje sve jazz glazbenike ovih prostora, najprije zajedničko studiranje u Grazu, ali i zajedničko muziciranje u najrazličitijim sastavima.

Uostalom, jake su veze između samog Jazz orkestra HRT-a i Big Banda RTV Slovenija jer se i članovi znaju miješati. U Jazz orkestru HRT-a nekoliko je slovenskih glazbenika, dok je nekada u Big Bandu RTV Slovenija svirao naš saksofonist Miro Kadoić, a danas su tamo naši trubači Antonio Geček i Darko Sedak-Benčić.

foto: Matej Grgić / JazzHR

Orkestri su i razvojno vrlo slični, no važno je spomenuti dirigenta i skladatelja Bojana Adamiča, koji je zaslužan za početke djelovanja Big Banda RTV Slovenija (tada Plesnog orkestra radio Ljubljane), Jožeta Privšeka, Lojzeta Krajnčana, Petra Ugrina, Milka Lazara.

Danas su stalni dirigenti orkestra Lojze Krajnčan i Tadej Tomšič, a umjetnički voditelj je saksofonist Lenart Krečič. Ovaj se orkestar može pohvaliti nevjerojatnim popisom gostiju, koji uključuje vodeće svjetske jazz dirigente i soliste poput Marie Schneider, Michaela Abenea, Boba Mintzera, Clarka Terryja, Tootsa Thielemansa, N.H.Ø . Pedersena, Diane Schuur, Mikea Sterna, Joea Lovana, Duška Gojkovića, Kurta Ellinga, kao i Boška Petrovića. Popis je to koji već sam po sebi čini svojevrsnu povijest jazza.

Foto: Matej Grgić

Da se stvar možda ipak otela kontroli te da je nova uprava najavom mogućih mjera štednje nemušto izabrala krivi put, daje se naslutiti iz reakcije Ministarstva kulture Slovenije u kojoj stoji da će Vlada Republike Slovenije osigurati dodatna sredstava za financiranje, jer su svjesni da se dugogodišnja kriza RTV Slovenije neće riješiti samo interventnim mjerama, ali da su potrebne i određene izmjene u Zakonu o RTVS-u.

Uslijedila je reakcija Pregovaračke skupine reprezentativnih sindikata javnog sektora, koja je uz potporu Sindikatu kulturnih i umjetničkih djelatnika RTV Slovenije i zaposlenicima RTV Slovenije izrazila i zabrinutost te ogorčenje s kojim prate informacije o katastrofalnom financijskom stanju RTV Slovenije; pitaju se kako je moguće da se javna ustanova nađe u takvoj situaciji bez aktiviranja odgovarajućih preventivnih mehanizama. Smatraju neprihvatljivim ukidanje simfonijskog orkestra i big banda, jer bi se time nanijela trajna i nepopravljiva šteta naciji.

U svojoj izjavi pozivaju vladu da financijske probleme ne rješava na teret zaposlenika i da održi postojeću razinu produkcije RTV Slovenije, naglašavajući kako se slovenska javnost nikako ne može složiti s radikalnim ukidanjem kulturno-umjetničkog programa u okviru javnog servisa.

“Djelovanje Simfonijskog orkestra RTV Slovenije i Big banda RTV Slovenije predstavlja ne samo ulaganje u umjetnost, već i duhovno i kulturno bogatstvo našeg društva, utječe na razvoj glazbene umjetnosti, promiče obrazovanje mladih glazbenika i ponosno predstavlja naše zemlje na međunarodnoj glazbenoj sceni. Stoga iskreno želimo da Simfonijski orkestar RTV Slovenije i Big Band RTV Slovenije ostanu prisutni kao važan dio kulturne baštine za buduće generacije.” – iz pisma potpore Ljubljana Festivala, koje potpisuje Darko Brlek (Foto © Darja Štravs Tisu)

Bilo kako bilo, nakon smirivanja tenzija, ostaje gorak okus u ustima i pitanje: kako je uopće moguće u današnje vrijeme donositi rješenja koja se kose s osnovnom misijom institucije? Treba li stvari mijenjati? Naravno, ali ne spiralom propadanja. Kako je moguće da takozvani kulturni menadžment u središtu javnog prostora, nesvjestan strukture organizacije zaboravi da se bavi kulturom te da to ne znači smanjivanje i ukidanje, nego pronalaženje novih načina za rast i razvoj?

U međuvremenu, Big Band RTV Slovenija ima najavljenu novu sezonu, a 7. prosinca će u Ljubljani koncertom odati počast glazbi jednog od najvećih jazz basista i skladatelja Jaca Pastoriusa. Lepo vabljeni!