Hrvoje Domazet: "Razlika između spavaće sobe i profesionalnog studija nikad nije bila manja"

Hrvoje Domazet sve je traženiji mladi producent u Splitu

Nakon Filipa Motovunskog i DJ VRH-a, u našoj rubrici Studiologija ugostili smo talentiranog i sve zaposlenijeg glazbenog producenta, Hrvoja Domazeta.

Magistar glazbene kulture na Umjetničkoj akademiji u Splitu, Domazet je još tijekom studiranja počeo raditi u studiju Tomislava Mrduljaša gdje upoznaje Tončija Huljića, kojem postaje jedan od najbližih suradnika. Njegov glazbeni CV uključuje suradnje s prvom ligom domaće pop glazbe, od Jelene Rozge, Doris Dragović, Tedija Spalata i Petra Graše do Albine, Mije Dimšić, Lorene Bućan, Cambija, Filipa Rudana i Marka Kutlića.

U posljednje vrijeme, njegova su producentska ostvarenja osvajala Porine, Cesaricu i Splitski festival, predstavljana su na Dori i Melodijama Jadrana, a čest je gost i vrhova HR TOP 40 te YouTube trending lista. Njegov najsvježiji uspjeh je produkcija pjesme “Voljet ćeš opet” autora Aljoše Šerića s kojom je ToMa pobijedio na ovogodišnjem Zagrebačkom festivalu.

Nedavno je otvorio vlastiti studio na splitskom Žnjanu odakle nas uvodi u svoj svijet pop produkcije…

Koja je, po tvom dosadašnjem iskustvu, uloga glazbenog producenta? Koliko se ona razlikuje od neke “idealne” definicije producenta iz glazbenih knjiga i priručnika?

Glazbeni producent je osoba koja vodi umjetnički i tehnički proces stvaranja glazbe, od početne ideje do finalnog proizvoda. Za razliku od idealne definicije iz knjiga, gdje se često naglašava uloga producenta kao kreativnog vođe, u praksi se često događa da producent preuzima više tehničkih zadataka, posebno u manjim glazbenim tržištima poput Hrvatske. Međutim, njegova osnovna svrha uvijek ostaje ista: osigurati da glazbeni projekt dosegne svoj puni potencijal.

Zašto se, pogotovo u Hrvatskoj, glazbeni producent poistovjećuje s miksanjem i masteringom pjesme? Treba li ista osoba raditi to sve?

Glazbena produkcija obuhvaća cijeli proces stvaranja pjesme, dok su miks i mastering jedne od faza u cjelokupnom procesu produkcije. Iako ista osoba može obavljati sve te zadatke, specijalizacija u jednom području može rezultirati boljim krajnjim rezultatom. U Hrvatskoj se glazbeni producent često poistovjećuje s miksom i masteringom vjerojatno zbog manjka specijaliziranih stručnjaka i manjeg budžeta za glazbene projekte, pa producenti odrade i miks i mastering, što je na svjetskoj sceni zapravo rijetkost.

Kako su izgledali tvoji počeci u studiju?

Sve je počelo još od malih nogu budući da je moj otac ton-majstor te se bavi glazbeno-scenskom produkcijom. Od malena sam okružen mix pultovima, mikrofonima i svom ostalom glazbeno-produkcijskom aparaturom, pa sam vjerojatno zbog toga zavolio tu tehničku stranu glazbe. Kreativnu i teorijsku stranu sam razvio kroz glazbeno obrazovanje i slušanjem različitih glazbenih stilova i pravaca. Studijskim radom sam se počeo baviti u tinejdžerskim godinama: kako sam, uz glazbu, volio kompjutere i općenito informatiku, glazbena produkcija je bila nekakav logičan izbor koji objedinjuje te dvije stvari. U početku sam snimao sam sebe, radio nekakve covere pjesama, dok nisam otišao na faks, gdje sam u svojoj studentskoj sobi sebi složio mali studio. 

foto: Barbara Čolak

Tko je bio tvoj prvi klijent?

Moj prijatelj, koji je vodio jedan duhovni zbor, tražio je gdje može snimiti pjesmu za taj zbor i meni se upalila lampica da bih ja to mogao odraditi. I tako je započeta prva suradnja. Ne bih ništa mijenjao jer su to sve bila bitna iskustva koja su me izgradila i pomogla mi da napredujem dalje kao producent i kao glazbenik.

Tko su bili tvoji mentori i uzori u tom poslu, od koga si najviše naučio?

Kroz rad i suradnje sam upoznao dosta kolega koji su mi na ovaj ili onaj način pomogli, ali najviše moram istaknuti Tomislava Mrduljaša, vlasnika najpoznatijeg i najuspješnijeg studija u Dalmaciji, koji je prepoznao potencijal kad je čuo snimke koje sam radio u svojoj studentskoj sobi. Kroz rad s njim i u njegovom studiju sam imao priliku “izbrusiti” zanat i upoznati se i raditi s raznim prominentnim izvođačima i autorima naše estrade. Kroz rad s Tomom sam upoznao i Tončija Huljića s kojim danas najviše surađujem i od kojeg sam najviše naučio o procesu stvaranja pjesama, radnoj etici i profesionalnosti.

Uglavnom se baviš pop produkcijom – kako pristupaš tim pjesmama, ima li u tom segmentu neku svoju misiju?

Kao producentu, moja misija pri radu na pjesmi je ostvariti viziju izvođača, ali i unijeti svoj kreativni pečat. Svakoj pjesmi pristupam s otvorenim umom, budući da svaki projekt ima svoje jedinstvene zahtjeve. Smatram da sam u tom pogledu dosta šarolik, jer nije mi strano raditi moderan pop, ali niti neku klasičnu dalmatinsku pjesmu, pa čak i hard rock.

Koje su “zakonitosti” hrvatske pop produkcije u 2024.? Što točno i kako diktira radijski format, kako mu se prilagođavaju pjesme i produkcija?

U hrvatskoj pop produkciji radijski format i dalje igra ključnu ulogu u oblikovanju zvuka i strukture pjesama. Zakonitosti koje diktira radijski format uključuju naglasak na kratke, upečatljive pjesme koje traju oko tri minute kako bi se osigurala česta rotacija i održao interes slušatelja. Osim toga, radijski format favorizira pjesme koje se mogu lako prilagoditi različitim formatima i playlistama, što potiče producente da koriste trendove u zvuku koji su popularni na globalnoj razini, čime se osigurava šira prihvatljivost pjesme.

Koga posebno pratiš od svojih studijskih kolega u Hrvatskoj, čiji rad cijeniš?

Pratim radove i dobar sam prijatelj s dosta kolega, pa mislim da ne bi bilo pošteno izdvajati nekoga, budući da smatram da svi možemo ponešto naučiti jedni od drugih.

Kako, iz producentske perspektive, gledaš na pjesmu s kojom nas je Baby Lasagna ove godine predstavljao na Eurosongu?

Baby Lasagna baš dokazuje da je uloga profesionalnog studija u današnje vrijeme sve manja. On je odradio sve u svojoj sobi, a finalni rezultat je nešto čega se ni profesionalni studio ne bi posramio. Iznimno poštujem Markov rad i čestitam njemu i njegovom timu na velikom uspjehu!

Kako gledaš na sve rašireniji trend snimanja kod kuće, iz spavaće sobe? Postoji li pak nešto što se može dobiti jedino u pravom studiju?

Razlika između spavaće sobe i profesionalnog studija nikad nije bila manja. Naravno, u studiju ćete imati bolji monitoring i bolje uvjete za tracking, ali, po mom mišljenju, 90 posto kvalitete završnog proizvoda ovisi o producentu koji zna što radi. Da sam izvođač, uvijek bih odabrao vrhunskog producenta koji radi iz spavaće sobe, nego prosječnog producenta koji ima najbolju opremu na svijetu.

foto: Barbara Čolak

Na koji način se profesionalno usavršavaš i educiraš? Imaš li možda neku edukaciju koju bi preporučio svojim kolegama?

Kontinuirano se educiram i usavršavam putem različitih izvora, uključujući online tečajeve poput Mix With The Masters, ali i YouTube videa. Važno je samo pažljivo odabrati pouzdane izvore i provjeriti autentičnost informacija koje se dijele. Preporučio bih svojim kolegama da budu otvoreni za učenje i da istražuju različite aspekte glazbene produkcije i tehnike te da prate trendove u industriji.

Sada nešto o tehničkoj strani priče, ovo će biti zanimljivo tvojim kolegama producentima: koje produkcijske programe koristiš, kako primjerice snimaš vokale u studiju?

Radim na Mac računalu uz Cubase kao primarni DAW te Apollo x8 interface. To mi se pokazala kao “rock solid” kombinacija. Što se tiče snimanja, snimam “dry” bez ikakve outboard opreme, koristim uglavnom mikrofon Neumann u87 koji ide direktno u interface. U procesu miksa se vocal chain prilagođava pojedinačnom vokalu i željenom zvuku, no, ono što gotovo uvijek završi u chainu su Fabfilter Pro-Q, Fabfilter Pro-DS, UAD-ovi 1176 i LA-2A, te Mäag EQ4.

Smatraš li da su moderni plugini dostojna zamjena za “pravu stvar”, odnosno skupe i često nepraktične hardvere?

Apsolutno da. Dovoljno je vidjeti da jedan Serban Ghenea, koji godinama miksa sve najveće izvođače svjetske glazbene industrije, radi sve “in the box” da bi došli do zaključka da su plugini dovoljno dobri, a u nekim slučajevima i bolji od hardwarea, pogotovo po pitanju fleksibilnosti i recalla. Osobno ne planiram uzimati gotovo nikakvu outboard opremu, ali neki dobar vanjski preamp i kompresor za tracking ne bi škodio (smijeh).

Kako gledaš na sve izraženiju ulogu umjetne inteligencije u segmentu glazbene produkcije?

Smatram da bi AI trebalo koristiti kao alat koji obogaćuje, a ne zamjenjuje ljudsku kreativnost, kako bi se očuvala autentičnost i osobnost glazbe.

foto: Barbara Čolak

Imaš li nekih neostvarenih glazbenih želja, kakav bi projekt volio snimiti i producirati?

Budući da sam ogroman fan Beatlesa, volio bih otići i raditi na nekom projektu u kultnom Abbey Roadu. Vidio sam nekolicinu svojih kolega koji su već bili tamo i radili, nadam se da se ne radi samo o nedostižnom snu.

Koja je najvažnija lekcija koju bi podijelio sa svojim kolegama?

Nikad ne prestanite učiti i rasti. Glazbena industrija se neprestano mijenja, pa je važno ostati otvoren za nove ideje, tehnologije i pristupe. Također, važno je njegovati strast i autentičnost u svom radu jer to je ono što će u konačnici privući publiku i ostaviti trajan utjecaj. E da, treba i poštovati rokove! (smijeh)