Održano deveto izdanje Filharmonije budućnosti

Deveta Filharmonija budućnosti na pozornici splitskog teatra 25. svibnja 2024. publici je predstavila mlade talente splitske Glazbene škole Josipa Hatzea; pijanisticu Vitu Šimac, oboiste Karla Kosora i Antonia Mlinara, violinisticu Josipu Kordić, te članove školskog orkestra ujedinjene s profesionalnim glazbenicima Orkestra HNK Split pod dirigentskom palicom Pavla Zajceva.

Prvim dijelom tradicionalnog koncerta koji se održava pred kraj sezone splitskog teatra i školske godine dominirali su neki od najuspješnijih srednjoškolaca Glazbene škole Josipa Hatzea kao solisti uz Orkestar HNK Split pod vodstvom dirigenta Pavla Zajceva, violončelista bogatog solističkog, orkestralnog, komornog i pedagoškog iskustva koji je od diplome dirigiranja 2023. na Muzičkoj akademiji na uzletu dirigentske karijere. Svestranost u glazbenom djelovanju pružila mu je iskustvo i širinu idealnu za projekte poput Filharmonije budućnosti, kojim je ravnao i prošle godine. Pijanistica Vita Šimac, učenica trećeg razreda srednje škole iz klase Yurija Kota, otvorila je koncert uspješnom izvedbom prvog stavka Allegro Koncerta za klavir i orkestar u A-duru, br. 12, KV 414 Wolfganga Amadeusa Mozarta. Ova stipendistica Grada Splita među brojnim nagradama s glazbenih natjecanja ubraja i Oskar znanja koji je 2020. primila za izvrsne rezultate i prvu nagradu na državnom natjecanju HDGPP-a, a nagradila ju je i Splitsko-dalmatinska županija. Na Filharmoniji je debitirala briljantnom izvedbom jednog od petnaest klavirskih koncerata, koje je Mozart skladao uglavnom za vlastitu upotrebu. 

Vita Šimac: Filharmonija budućnosti / foto: Mario Bilučić

Deveto izdanje Filharmonije budućnosti obilježila je i praizvedba Aulosaulos, concertina za dvije oboe i gudače Ivana Božičevića. Skladatelj, orguljaš i profesor kompozicije na Umjetničkoj akademiji u Splitu skladao je concertino upravo za maturante u gimnazijama i učenike trećeg razreda srednje glazbene škole, Karla Kosora i Antonia Mlinara, koji su još od svoje desete godine dio klase prof. Sanje Milić. Obojica su biografije ispunili nagradama s raznih natjecanja te sudjelovanjem na brojnim koncertima i projektima, među kojima se ističe International Music Week u Luksemburgu, gdje su 2022. bili članovi simfonijskog orkestra i komornog sastava. U sklopu Filharmonije budućnosti imali su zahtjevan zadatak prvog predstavljanja djela publici, kojeg su izvršili maestralnim izvedbama stavaka Libero, con fantasia, Andante i Allegro vigoroso uz gudače splitskog kazališnog orkestra. Tako je ciljevima, poput predstavljanja virtuoznih mladih glazbenika kojima se željelo omogućiti praktično iskustvo orkestralnog muziciranja na velikoj pozornici, transmisije znanja u kojoj profesionalni glazbenici djeluju kao mentori učenika te izvedbi pod palicom renomiranih hrvatskih i međunarodnih dirigenata kojima se stječe znanje o interpretaciji kanona klasične literature, Filharmoniji budućnosti pridružena i misija obogaćivanja i poticanja stvaranja nove glazbene literature kojoj će upravo mladi glazbenici biti prvi medij u komunikaciji s publikom.

Karlo Kosor i Antonio Mlinar: Filharmonija budućnosti / foto: Mario Bilučić

Maturantica Josipa Kordić iz klase prof. Tanje Čudine Bratković, koja broji prve nagrade s Državnog natjecanja učenika i studenata plesa i glazbe (2016., 2022. i 2024.) te međunarodnih natjecanja Daleki akordi i Mladi virtuozi, izvedbom prvog stavka Allegro non troppo Trećeg koncert za violinu i orkestar u h-molu, op. 61 francuskog skladatelja Camillea Saint-Saënsa ostvarila je treću po redu izvedbu na Filharmoniji budućnosti u sklopu koje je debitirala 2022. godine. Tehnička snaga i profinjena muzikalnost u solističkim dionicama posljednjeg Saint-Saënsovog violinističkog koncerta, skladanog za violinističkog virtuoza Pabla de Sarasatea, obilježile su njezinu izvedbu na violini Paula Knorra iz 1942., čiju je nabavku dijelom sponzorirao maestro Ivo Pogorelić. U drugom dijelu koncerta pultove su podijelili članovi školskog orkestra, koji djeluje pod vodstvom prof. Jakova Jurića, i iskusni glazbenici splitskog teatra ujedinjeni u glazbi norveškog skladatelja Edvarda Griega pod vodstvom Pavla Zajceva. Među njegova najpoznatija scenska djela ubraja se glazba za Ibsenovu dramu Peer Gynt prema kojoj je sastavio dvije koncertantne suite. Mnogobrojna publika širokog generacijskog raspona u splitskom HNK imala je priliku poslušati odabir nekih od najljepših i najpopularnijih stavaka iz Suite Peer Gynt br. 1, op. 46 i br. 2, op. 55. Od stavka Jutro, preko Asine smrti, Anitrinog plesa i Solvegine pjesme do popularnog stavka dramatične moći kumulativnog crescenda i acceleranda, U pećini gorskog kralja. Gromoglasnim i dugotrajnim pljeskom publika je ispratila izvođače te profesore Glazbene škole Josipa Hatzea koji neumorno sudjeluju u transmisiji znanja i njegovanju glazbenih vještina i kulture novih naraštaja.

Josipa Kordić: Filharmonija budućnosti / foto: Mario Bilučić