Hrvatski glazbeni zavod nastavlja s obnovom

Nakon što je uspješno i u zadanim rokovima završena konstrukcijska obnova zgrade Hrvatskoga glazbenog zavoda, nastavljaju se radovi na cjelovitoj i energetskoj obnovi.

Predstavnici medija imali su jedinstvenu prigodu zaviriti u zgradu HGZ-a u kojoj je nakon uspješno završene konstrukcijske obnove započela druga faza radova – cjelovita i energetska obnova ove povijesne krasotice u Gundulićevoj ulici. O tijeku obnove, planovima i rokovima govorili su ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, glavni projektant Roman Šilje, tehnički direktor tvrtke Graditelj Svratišta d.o.o. koja je izvođač radova Zdenko Hrženjak i predsjednica HGZ-a Romana Matanovac Vučković.

Roman Šilje, Nina Obuljen Koržinek, Romana Matanovac Vučković, Zdenko Hrženjak / foto: Zvonimir Ferina

Susret je započeo sjajnim nastupom studenata Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu. Trio Stretta kojeg čine flautistica Ariana Gugec, violinist Mykola Havryliuk i gitaristica Eva Nemčić, izveo je pod mentorskom palicom doc. art. Martina Krpana skladbu Lane Janjanin Nobody’s Folklore: Folk Song No. 2. Mladi glazbenici dobili su jedinstvenu priliku nastupiti u prostoru buduće, četvrte dvorane HGZ-a i svojom izvedbom oduševili su prisutne.

Trio Stretta / foto: Zvonimir Ferina

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek istaknula je odličnu suradnju s upravom HGZ-a i veselje što će se ovo važno kulturno dobro ne samo obnoviti i protupotresno učvrstiti nego će i dobiti brojne nove funkcije.

„Hrvatski glazbeni zavod simbol je glazbenog života i glazbene kulture u Hrvatskoj. Generacije zaljubljenika u glazbu kroz udrugu su čuvale ovu zgradu koja će nakon obnove imati osuvremenjene prostore za koncertnu djelatnost i za svoju vrijednu knjižnicu. Za obnovu HGZ-a Ministarstvo kulture i medija do sada je osiguralo nešto manje od 30 milijuna eura kroz Fond solidarnosti i Nacionalni plan oporavka i otpornosti, a planiramo uložiti i dodatna sredstva u opremanje.“ – rekla je ministrica Obuljen Koržinek.

Spoj tradicije i modernog

Pod budnim okom konzervatora zgrada HGZ-a zadržat će sve svoje važne povijesne značajke, no buduće posjetitelje dočekat će i neki neočekivani i dosad neviđeni prizori iz davne prošlosti. Restaurirat će se povijesni oslici koji su se otkrili na zidovima oštećenim od potresa, gotovo stotinu godina skriveni pod naslagama bijele boje. Na svečanom stubištu zablistat će zlatne i srebrne dekoracije, a Velika dvorana pokazat će raskošne oslike od kojih je neke izradio glasoviti Johannes Clausen, suradnik Hermanna Bolléa.

Posebnu, dodanu vrijednost projekta cjelovite i energetske obnove čini suvremena dogradnja, jedinstvena u donjogradskom zagrebačkom bloku – staklena interpolacija u zoni krova zgrade. Prostori u dosad neiskorištenom potkrovlju pretvaraju se u funkcionalne cjeline koje će svojim sadržajima uvesti HGZ u novo životno razdoblje jer će dobiti četvrtu, vrhunski opremljenu multimedijalnu dvoranu te prostor za prvi hrvatski muzej glazbe.

Mala dvorana / foto: Zvonimir Ferina

„Radimo na novom programu kojeg ćemo provoditi u HGZ-u i to će biti puno bolje, jače i smjelije nego do sada. Kombinirat ćemo tradiciju sa suvremenim tehnologijama, pripremamo mnogo novosti i o tome ćemo vas transparentno obavještavati cijelim putem kako što smo to i dosada činili.“ – istaknula je predsjednica HGZ-a Romana Matanovac Vučković

Završetak radova 2026. godine

Projektom cjelovite i energetske obnove zgrada HGZ-a, zaštićeno kulturno dobro, prilagodit će se suvremenim tehnološkim i zakonskim uvjetima. Izmjenom vanjske stolarije i ugradnjom dizalica topline kao sustavom grijanja i hlađenja osigurat će se visoka energetska učinkovitost. Izgradnjom požarnog stubišta i uvođenjem stabilnog sustava za gašenje i vatrodojave zgrada će dobiti sve mehanizme aktivne i pasivne zaštite od požara. Radovi uključuju i kompletno uređenje vanjskog pročelja kao i interijera u kojem će se zamijeniti dotrajali podovi i stropne obloge, a konačno će se osigurati i olakšan pristup osobama s invaliditetom.

„Krenuli smo u novu fazu, izvođač je uveden u posao i očekujemo završetak radova u travnju 2026. godine, a nakon toga slijedi par mjeseci dovršetka restauratorskih radova i opremanje prostora.“ – rekao je glavni projektant Roman Šilje.

Velika dvorana / foto: Zvonimir Ferina

HGZ je putem javnih poziva odabrao za izvođača interijerskih restauratorsko konzervatorskih radova tvrtku Restaurator d.o.o., za stručni nadzor tvrtku Plan plus d.o.o., a za glavnog izvođača radova cjelovite obnove i energetske obnove tvrtku Graditelj svratišta d.o.o. koja je uspješno odradila i prvu fazu radova.

„Ponosni smo što smo dio tima na obnovi ove zgrade, nadamo se završetku radova u zadanim rokovima i susretu s vama na svečanom otvorenju. Što se tiče aktualnih koraka, kroz tjedan dana slijedi montaža skele što znači da ubrzavamo i pojačavamo tempo radova.“ – rekao je tehnički direktor Graditelja svratišta Zdenko Hrženjak.

Najstarija hrvatska udruga građana

Hrvatski glazbeni zavod osnovan je kao društvo ljubitelja glazbe, a prvi članovi upisani su u siječnju 1827., Do kraja te godine, u tada malom Zagrebu s desetak tisuća stanovnika, bilo je upisano čak stotinu i jedanaest članova što je predstavljalo 1% stanovnika! 18. travnja 1827. u dvorani tadašnje Kraljevske akademije, danas Gornjogradske gimnazije na Katarininu trgu, održan je prvi koncert Društvenog orkestra sastavljenog od članova društva koje je tada nosilo naziv Societas filharmonica zagrabiensis, a među građanima najčešće se nazivalo Musikverein. Taj se datum smatra početkom rada udruge i obilježava se kao Dan HGZ-a.

HGZ je najstarija hrvatska i jedna od najstarijih svjetskih živućih udruga građana. Osnovan kao građanska inicijativa, nije podržavljen u gotovo dva stoljeća neprekidnog postojanja i djelovanja – bio je i ostao udruga građana koja širi glazbenu kulturu i financira se isključivo iz vlastitih prihoda.

Stubište / foto: Zvonimir Ferina

Zgrada HGZ-a s prvom koncertnom dvoranom u gradu sagrađena je 1876. donacijama građana Zagreba i preživjela je dva katastrofalna potresa: 1880. i 2020. godine. U potresu 1880. u zgradi je došlo do oštećenja stubišta, a njegov popravak te neke manje zahvate u prizemlju izveo je glasoviti arhitekt Herman Bollé. Godine 1989. zgrada je zaštićena kao spomenik kulture, a od 2002. vodi se kao kulturno dobro i upisana je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Pred HGZ-om su velike obljetnice: 2026. je 150 godina od izgradnje zgrade, a 2027.  je 200 godina od osnivanja udruge.

Nataša Mesarić