Ivo Pogorelić uz Zagrebačke soliste u dva izvedbena ruha

Šareni i upečatljivi plakati festivala Peristil Vibrez preplavili su krajem ljeta grad Split. Prednjačio je razigrani prikaz Ive Pogorelića, koji je imao otvoriti ovaj novopečeni festival u organizaciji Hrvatskog doma u Splitu.

Vodstvo splitske koncertne dvorane na čelu s ravnateljicom Vanesom Klevom uočilo je procjep u kulturnoj ponudi grada, čija se turistička sezona posljednjih godina počela protezati i na jesen. Već smo skoro i zaboravili program jubilarnog, 70. Splitskog ljeta, nove koncertne sezone još nisu u potpunosti niti najavljene, a grad još vrvi turistima u svoj svojoj ljepoti. Osim želje da se stranoj i domaćoj publici u ovom razdoblju ponudi kvalitetan glazbeni sadržaj, ovaj festival upravo na lokaciji Peristila odvija se kao dio proslave 45. obljetnice uvrštavanja Splita na UNESCO-ovu listu svjetske baštine, kako bi se podcrtala veza UNESCO-ovog grada i scenske umjetnosti.

Druga večer održana je na Peristilu // Foto: Maja Prgomet/Hrvatski dom Split

Prostor Peristila, koji je prije nešto manje od dva mjeseca bio na uobičajen način adaptiran za opernu pozornicu, za potrebe ovog je festivala organiziran drugačije. Izgrađeno je gledalište na razini nekadašnjega katedralnog trga čime se povećala njegova površina za gotovo trećinu. Ovaj zanimljiv zahvat u potpunosti je promijenio vizuru i doživljaj bivanja na samom Peristilu te je tako postao još zanimljivijom scenom za ova glazbena zbivanja. Ipak, kako to često biva, vremenske (ne)prilike pomrsile su planove prvoj večeri otvaranja koja se ipak održala nekoliko katova ispod, u sigurnosti zatvorenog prostora – u Dioklecijanovim podrumima.

Foto: Maja Prgomet/Hrvatski dom Split

Izazovi koji prate organizaciju umjetničkih događanja na povijesnim lokalitetima nisu mali. Ipak, broj takvih zbivanja i uspjeh koji uz kvalitetnu organizaciju poluče, dovoljno govori o važnosti takvih događaja te o mogućnostima koje Split u tom smislu ima. Sva skučenost, i niske temperature, i visoke temperature, i uski prolazi, i blizina drugih gledatelja pada u drugi plan kada glazba krene i kada u izvedbi vrhunskih glazbenika možete uživati pod stoljetnim zidovima koji upijaju umjetnost koja se izvodi, a istovremeno su umjetnost za sebe. U trenutku kada su Zagrebački solisti započeli s uvodnim taktovima Chopinova Koncerta u f-molu, sva želja za udobnošću na koju smo možda navikli u koncertnim prostorima nestaje.

Ipak, ono najupečatljivije ove večeri nije prekrasan prostor niti izvrstan koncept festivala, već sjajni Ivo Pogorelić i njegove uvijek iznova nove interpretacije.

Foto: Maja Prgomet/Hrvatski dom Split

Koncert u f-molu, jedan od dva koncerta koja je Chopin napisao za klavir, nastao je prvi te se svojom poetičnošću nametnuo u izvedbeni kanon. Dramatična prva tema i lirska druga u prvom stavku u Pogorelićevoj interpretaciji zvučale su snažno, premda smo imali dojam da ga Zagrebački solisti ne služe dobro kao pratnja.

Drugi je pak stavak zazvučao posve drugačije. Uobičajena fluidnost kojom pijanisti izvode ovaj stavak kod Pogorelića je bila zamijenjena raslojenošću i odmetanjem tek pokoje lepršave, nježne boje. Bila je to snažna poruka o dubini koja se nalazi iza krhkosti, a ta se poruka na neki način utjelovila i u izvedbi Zagrebačkih solista. Nakon nesigurnijeg ulaza, drugi je stavak zazvučao tako dobro da je on sâm bio vrijedan dolaska. To je možda osjetio i maestro Pogorelić, pa je drugi stavak ponovljen kao bis nakon odsviranoga cijelog koncerta.

Komunikacija koju je u sjenovitim podrumima tijekom drugog stavka maestro Pogorelić imao s donjom sekcijom Zagrebačkih solista bila je upravo božanstvena. Precizni upadi koji su proizlazili iz suptilne komunikacije Pogorelića i kontrabasista Zagrebačkih solista, savršen balans i boja, naročito su do izražaja došli u ponovljenoj izvedbi.

Foto: Maja Prgomet/Hrvatski dom Split

Treći stavak maestro i solisti izveli su attacca. Dojam je bio kao da je maestro u ovom stavku pronašao neke nove glasove i čupao ih na površinu. Rustikalna i otvorena coda u F-duru prekrasno je zaokružila ovo zanimljivo iskustvo koje nam je Pogorelić priuštio.

Nakon višestrukih naklona i pauze, uslijedio je drugi dio koncerta za koji su bili zaduženi isključivo Zagrebački solisti. Čajkovskijeva Serenada za gudače opijajuće je djelo koje su solisti izveli s velikom sigurnošću, to je djelo koje im je često na repertoaru. Ipak, izvedba je bila svježa, a izvođači su bili duboko uronjeni. Oduševljenje koje su izazvali kod publike dokazalo je da je njihova razina izvedbe bila na razini. Posebno je dojmljiva bila sekcija violončela i kontrabasa u kojoj se istakao violončelist Vid Veljak, čija je energija prelazila i na publiku.

Povijesni prostori kao mjesta za izvedbe pomalo su kaotični zbog svih slojeva prošlosti koji se talože te tako determiniraju prostor. Ipak, pružaju doživljaj koji koncertna dvorana nikada ne može. Pa čak i kada malo tog kaosa pređe na provedbu organizacije, glazba i poruka koja se šalje izvedbom i dalje dokazuje svoju nadmoć koja spaja mase, baš kao što je to bio slučaj na ovom koncertu.

Foto: Maja Prgomet/Hrvatski dom Split

Nakon ovog, uslijedila su još tri koncerta koja su se i održala na samom Peristilu. Ponovljeni koncert Ive Pogorelića i Zagrebačkih solista koji je posve drugačije izgledao na samom Peristilu, koncert Aleksey Igudesmana i Hyung-ki Jooa, koji u svojim živopisnim nastupima humoristično isprepliću djela klasične glazbe s referencama na popularnu kulturu. Duo je najavio opraštanje od izvedbi u ovom sastavu te je tako ovaj nastup imao posebnu vrijednost. Posljednji koncert održat će večeras Billy Cobham, jedan od istaknutijih jazz bubnjara današnjice.