Bitka za opstanak Glazbene mladeži Split

Festival Ljetne čari klasične glazbe i ove godine okuplja raznovrsne glazbenike na zanimljivim koncertnim programima u srcu grada Splita, Podrumima Dioklecijanove palače i Stare gradske vijećnice, koji je 11. lipnja recitalom otvorila violončelistica Danijela Kos. Trinaesto je to izdanje festivala u organizaciji Glazbene mladeži Split u sklopu kojeg publiku još očekuju koncerti Omiškoga baroknog ansambla i mezzosopranistice Sonje Runje 20. rujna, čiji će polaznici vokalnog seminara nastupiti sutradan, a 22. rujna zatvara ga Ansambl Celeste. Prosječnom ljubitelju i konzumentu glazbene scene dalo bi se učiniti da GMS programski, strukturno i financijski stoji stabilno te da dostojanstveno i sigurno korača svojim pedesetim godinama, ne sluteći tektonske pomake i štaku na kojoj hoda.

Glazbena mladež Split

Udruga odlikovana Poveljom Republike Hrvatske u povodu 45 godina djelovanja, za „osobite zasluge u promicanju, očuvanju i razvoju glazbene kulture među mladima te promociji mladih glazbenika u Republici Hrvatskoj i u svijetu“, trenutno vodi bitku za opstanak. Iako je prema navodima aktualne predsjednice GMS Ane Domančić Krstulović, koja je još 90-ih godina sjedila u Upravnom odboru, Udruga u svojoj bogatoj povijesti brojila i do osam zaposlenika, danas radi isključivo putem honorarnih suradnika i volontera. Aktualni ravnatelj Pero Prosenica, koji je započeo studij glazbe na Institutu za crkvenu glazbu Albe Vidaković, a diplomirao glazbenu pedagogiju na UMAS-u, stigao je na poziciju u svibnju 2021.

Foto: Maja Prgomet

„Situacija je tada bila operativno prihvatljiva. Financiranje od strane Grada Splita bilo je stabilno, a realizaciju projekata omogućilo je i Ministarstvo kulture i medija RH, Županija splitsko-dalmatinska, Turistička zajednica grada Splita, ali i Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, čije je financiranje stabiliziralo poslovanje i osiguralo dodatno radno mjesto. U tom trenutku sam razmišljao o razvoju postojećih, ali i osmišljavanju novih, inovativnih programa. S vremenom, fokus mog djelovanja počeo se okretati prema osiguravanju same egzistencije Glazbene mladeži Split, kako je financiranje Nacionalne zaklade s krajem 2021. godine završilo. Naime, nakon iskorištenog trogodišnjeg financiranja, potrebno je pauzirati jednu kalendarsku godinu da bi se moglo ponovno aplicirati.

“Obrazložite program kao javnu potrebu u kulturi…”

Istovremeno je 2022. Grad Split, odnosno tadašnje Vijeće za kulturu, smanjilo sredstva za gotovo 40 %, objavivši rezultate Javnog poziva tek s prvim danom ljeta za financiranje u tekućoj godini. Od tada pa do danas, fokus mog djelovanja uglavnom je usmjeren prema osiguranju egzistencije Udruge. Slijedom tih nesretnih okolnosti, sa završetkom financiranja od Nacionalne zaklade, gubimo radno mjesto voditelja marketinga i projekata, a odlaskom u mirovinu dugogodišnje djelatnice Vesele Gudić, koja je provela dvadeset i jednu godinu u ovoj organizaciji, 2023. ostajemo i bez administratorice. Na žalost, ni jedno ni drugo radno mjesto nije popunjeno, jer nisu stvoreni poslovni uvjeti. Krajem prosinca 2023., u cilju sprječavanja gomilanja dugovanja, kao ravnatelj GMS raskidam ugovor o radu i od tada djelujem kao volonter.“

Iako je Kulturno vijeće Grada Splita duže vremena isticalo kako je potrebno pronaći novi model financiranja nekih splitskih udruga i GMS-a, do toga još nije došlo. Na upit poslan Odsjeku za kulturu Grada Splita o raspodjeli financijskih sredstava, potencijalnom novom modelu financiranja i stavu prema radu i budućnosti ove Udruge – nije stigao odgovor.

Svi sadržaji i programi GMS-a besplatni su za korisnike, osim sudjelovanja na seminarima i majstorskim radionicama. Ravnatelj Pero Prosenica čvrsto se drži vizije da omogući „jednaku dostatnost sadržaja svima, bez obzira na socijalne i ekonomske prilike“. Zbog financijske neodrživosti Baletni studio s dugom tradicijom djelovanja nije više dio GMS-a, jer Grad dvije godine uzastopno nije dodijelio sredstva. Jedan od prepoznatljivijih projekata, koji je uključivao prezentacije umjetničkih izvedbi djece i mladih na višednevnim manifestacijama Kulturno-umjetničkih igara mladih, nije se održao još od razdoblja pandemije koronavirusa.

Zanemarivanje hvalevrijednog programa prati i problematika mjesta održavanja, jer Udruga nema vlastiti prostor za realizaciju programskih aktivnosti, a cijene su najma sukladno svim troškovima uvelike narasle.

Cro Patria

Među istaknutije projekte Glazbene mladeži Split s međunarodnim odjekom, uz festival Ljetne čari klasične glazbe, ubraja se i Međunarodni zborski festival Cro Patria, za koje je Udruga nekoliko puta primala Etiketu EFFE (Europe for Festivals, Festivals for Europe), kojom Europska asocijacija festivala jamči kvalitetu sadržaja. Prvo izdanje Cro Patrije održano je davne 1995. pod nazivom Dani duhovne glazbe Glazbene Hrvatske mladeži Splita, a proširenje u aspektu repertoara donosi i promjenu imena u Međunarodni zborski festival Cro Patria. Vođeni entuzijazmom slobodne Hrvatske i želeći doprinijeti miru, u konkatedrali sv. Petra te prve godine nastupili su zborovi, od dječjih do mješovitih, klape, pjevački ansambli, komorni sastavi i solo pjevači iz cijele Hrvatske, Bosne i Hercegovine pa čak i Ženski vokalni ansambl hrvatskih katoličkih misija Njemačke.

Već tada važna programska odrednica bila je izvedba djela hrvatskih skladatelja, među kojima su na prvom izdanju programski bili zastupljeni Tomislava Uhlik, Ivana Mitrović-Rudić, Emil Cossetto, Nikša Njirić, Lovre Županović, Ivan Žan, Ivan Ivica Percl, Željko Brkanović, Dragan Filipović, Ivan Repušić, Ljuboslav Kuntarić, Branko Starc, Vladan Vuletin, Miro Martinjak i Aleksandro Srzić. Predsjednik splitskog ogranka tada je bio Rade Perković, a programsko povjerenstvo činili su istaknuti glazbeni stručnjaci poput Ljube Stipišića Delmate, Joška Biskupovića, Vinka Lesića, fra Stipice Grgata te don Petra Zdravka Blajića i Miljenka Grgića koji su uz Igora Kuljerića, Antuna Doličkog, Ivu Dražinića i Jozu Antu Soldu bili i članovi stručnog suda.

Ustanovljena je tada nagrada Canticum novum, prema psalmskom u pavlovskom pozivu Cantate domino canticum novum (Pjevajte Gospodinu pjesmu novu), za najbolju novu skladbu koja i danas privlači skladatelje, i to ne samo iz Hrvatske. Manifestacija je prerasla u višednevno međunarodno natjecanje zborova u nekoliko kategorija na raznovrsnim lokacijama, koje su svojedobno uključivale i koncerte vokalne glazbe te radionice za pjevače i zborovođe.

26. Cro Patria – Šimun Čarli Botica, Blaženko Juračić i Vladimir Sunkom s Perom Prosenicom /foto: Maja Prgomet

Na posljednjem, jednodnevnom 28. Međunarodnom zborskom festivalu Cro Patria, u sklopu večeri novih skladbi nastupili su Mješoviti zbor studija glazbe FPMOZ SUM iz Mostara, Djevojački vokalni ansambl Glazbene škole Dr. fra Ivana Glibotića iz Imotskog, Hor Dečjeg kulturnog centra Beograd, Mješoviti zbor Umjetničke akademije u Splitu i Splitski ženski zbor uz izvedbu izvedbi sopranistice Antonije Teskere i orguljašice Borne Barišić, čijim je nastupom obilježena 150. obljetnica rođenja Franje Dugana st. Jedan od najaktivnijih i najnagrađivanijih sudionika Cro Patrije, kao zborovođa i skladatelj, svakako je Vlado Sunko. I na posljednjoj 26. Cro Patriji na kojoj se natjecao prije umirovljenja s Mješovitim zborom Umjetničke akademije u Splitu osvojio je prvo mjesto:

„Cro Patrija zaslužuje svaku pažnju u Hrvatskoj, ali festival nije dovoljno prepoznat u smislu financiranja kako bi se mogao uzdići na još viši nivo. U jednom trenutku Cro Patria bila je spas za sve zborove koji nisu imali gdje nastupiti, uglavnom zbog nedostatka sredstva za putovanja i gostovanja, poput Zbora UMAS-a. Festival me također, kao i druge skladatelje, potaknuo na komponiranje. Zahvalan sam na postojanju Cro Patrije, koja je omogućila i UMAS-u veću vidljivost.“

Cro Patria 1997.

GMS započela je djelovanje kao splitski ogranak Hrvatske glazbene mladeži, koju je  predanim dugogodišnjim radom suosnivač Vinko Lesić afirmirao, osamostalio i promijenio mu ime. Dio je prepoznatljive međunarodne organizacije Jeunesses Musicales osnovane u Belgiji 1945. Dugogodišnja djelatnica, koja je od utemeljenja do mirovine djelovala u sklopu splitske podružnice, bila je njegova supruga Gordana Lesić. Vinko Lesić je pri splitskoj mladeži osnovao i vodio klapu i zbor da bi kasnije pa sve do umirovljenja djelovao i kao direktor Međunarodnog centra muzičke omladine u Grožnjanu, kada vokalne formacije u Splitu preuzima Silvije Bombardelli. Djelovao je i kao korepetitor, pjevač i zborovođa u splitskom HNK-u, u kojem je suosnivač i naknadno ravnatelj Opere.

Čelnu funkciju obnašao je u Koncertnoj dvorani Istra u Zagrebu, Koncertnoj poslovnici Split (kasnije poznatije kao Dalmacijakoncert) i Festivalu zabavne glazbe u Splitu, a bio je i suorganizator Melodija Jadrana te prvi glazbeni urednik na Radio Splitu. Glazbena mladež Split odužila mu se u mandatu ravnateljice Maje Buzdovačić, kada se pokrenulo natjecanje mladih glazbenika s njegovim imenom. Ciklus koncerata mladih glazbenika mo. Vinko Lesić danas je prepoznatljiva platforma mladih glazbenika, koji nastupaju solistički ili u komornim ansamblima, a u mandatu ravnatelja Marina Kaporela pobjedniku se, osim titule laureata i simbolične novčane nagrade, osigurava i koncert u sklopu nacionalnog festivala Splitsko ljeto.

Mia Pečnik, pobjednica ciklusa mo Vinko Lesić i Pero Prosenica

Nastavak je to jedne od centralnih misija glazbenih mladeži – stvaranje platforme koja mladim glazbenicima omogućuje prezentaciju rada i djela te mjesto otkrivanja novih talenata, skladatelja i repertoara omogućujući publici kvalitetne i besplatne sadržaje. Među laureatima su gitarist, skladatelj i pedagog Petar Čulić, zatim klarinetist, skladatelj i pedagog Branimir Norac te pijanist Arsen Dalibaltayan i pijanistica Mia Pečnik.

Iako iz današnje perspektive nije raširena suradnja GMS-a s Hrvatskom glazbenom mladeži onoliko koliko bi mogla biti, ipak je postojeća. Prošlogodišnji laureat Vinka Lesića, gitarist Silvio Bilić, tako će 5. studenog 2024. u Maloj dvorani KD Vatroslav Lisinski održati recital u sklopu projekta Mladi za mlade HGM.

Gitarist Silvio Bilić, pobjednik posljednjeg ciklusa mo Vinko Lesić

Glazbene mladeži tako djeluju kao detektori i lovci na talente, koji omogućavaju izvođačima važnu odrednicu koju nemaju sva glazbena natjecanja, a to je kontakt s publikom. Tijekom nastanka ovog teksta upravo se spremao jedan od malobrojnih nastupa pijanističkog virtuoza Ive Pogorelića u sklopu Peristil Vibrez Festivala, koji je u godini kontroverznog nastupa na Chopinovu natjecanju 1980. održao i koncert u gradu pod Marjanom upravo u organizaciji Hrvatske glazbene mladeži u Splitu.

Ivo Pogorelić s Gordanom Lesić

Iako je prisutna institucionalna suradnja s drugim kulturnim ustanovama Grada Splita, ona s jedinim adekvatnim ustanovama za glazbene izvedbe, poput HNK-a Split, koja je posljednjih godina bila aktualna u vidu završne priredbe Baletnog studija, i Hrvatskog doma Split, gdje se od obnovljenja održavao ciklus Koncerata mladih glazbenika mo. Vinko Lesić te povremeno programi Cro Patrije, danas je u potpunosti iščezla. Kao parteri ostaju Muzej Grada Splita, Etnografski muzej te Sveučilišna galerija. Prema mišljenju predsjednice Udruge dr. art. Ane Domančić Krstulović, zlatno doba GMS-a bilo je 80-ih godina, iz kojih se s posebnim entuzijazmom sjeća brojnih edukativnih koncerata koji su omogućavali i izravan kontakt s umjetnicima i glazbenicima.

Smatra da bi danas GMS „trebao postati još vidljivija mladima putem društvenih mreža, platformi i programa koje koriste. Potrebno je postići veću suradnju sa školama i pratiti Godišnje izvedbene kurikulume te ih nadopunjavati. Međutim, interes nastavnika je ograničen te im se GMS mora nametati svojim programima. Zašto je to tako, trebalo bi ispitati u sklopu ankete i istraživanja. Smatram da je glazba svima potrebna, a prvenstveno djeci. Međutim, danas smo zbog pretrpanosti informacijama u konfuziji pa čovjek nema mira za glazbu i uživanje. Potrebno je i popularizirati klasičnu glazbu, možda putem javnih i medijski istaknutih osoba, naročito onih bliskih mladima, te je uživo donijeti među ljude u javne prostore, poput banke, kafića, restorana i shopping centara, koji su naročito postala okupljališta mlađih generacija.“

Foto: Maja Prgomet

Kao nekadašnja izvanredna profesorica flaute, a danas vanjska redovna profesorica nekoliko kolegija na UMAS-u, naročito je nezadovoljna interesom samih studenata koji se akademski obrazuju u području glazbe: „Sve rjeđe odlaze na koncerte i izvlače se na nedostatak vremena za vježbanje te kampanjski uče i rade iako je svaki koncert prilika za učenje i proširivanje znanja o repertoaru, drugim glazbenicima i izvođačkim tehnikama.“

Lokalne spone, GMS i UMAS

Važno je naglasiti i da je GMS nastavna baza UMAS-a s kojom blisko surađuju u sklopu projekata Sax Week(end) i FLUMAS. Saksofonist, skladatelj i izvanredni profesor saksofona na UMAS-u Gordan Tudor smatra da i sam mnogo duguje GMS-u, jer je počeo svirati zahvaljujući koncertu Ratka Vojteka u Pinakoteci u organizaciji te Udruge. Blisko surađuje s GMS u sklopu zajedničkog projekta Sax Week(end), koji je kroz osam izdanja iznjedrio radionice za saksofoniste s eminentnim glazbenicima te koncerte:

„Iako bi bilo moguće organizirati Sax Week(end) i bez GMS-a, to bi bilo mnogo zahtjevnije, jer mi je osigurana pomoć i podrška u meni mrskom, administrativnom dijelu posla – prijavi projekata i financijskih izvještaja. Smatram da je posljednjih godina Udruga podigla vidljivost i na dobrom je putu da postane važna, izvaninstitucionalna snaga u Gradu Splitu pored Hrvatskog doma Split.“

S obzirom na Tudorovu uronjenost u studentske aktivnosti, može posvjedočiti koliko su prisutni na programima GMS-a:

„Studenti UMAS-a vrlo su prisutni na ciklusu Koncerata mladih glazbenika mo. Vinko Lesić. Nekoliko studenata iz moje klase natjecalo se solistički ili u različitim formacijama. Studenti se međusobno prate i podržavaju na koncertima, ali bilo bi mnogo jednostavnije da je Akademija smještena negdje u centru pored ostalih kulturnih institucija, kao što je to slučaj u Zagrebu i većini europskih gradova. U sklopu GMS-a svakako imaju dobru platformu za prezentaciju svog rada, uključujući i festival Ljetne čari klasične glazbe, koji doduše ima manje koncerata pa je potrebno pričekati duže na nastup. Prema mom mišljenju prvo upoznavanje predškolaca i osnovnoškolaca s glazbom bi trebalo ići preko GMS, jer je pristupačno s obzirom na to da im omogućava prezentaciju na licu mjesta. To bi trebala biti njihova primarna aktivnost.“

43. Kultnurno umjetničke igre mladih / foto Maja Prgomet

U sklopu Animatorsko-pedagoških programa GMS-a djeci i mladima u odgojno-obrazovnim ustanovama omogućuje iskustvo upoznavanja glazbe, glazbenika i instrumenata. U vrtićkim grupama naročito je omiljena Crvenkapica, koju je osmislio i izvodio violončelist Mihovil Karuza, a nakon njegove prerane smrti program je nastavila provoditi njegova supruga, također violončelistica Hillary Karuza.

U mala mjesta, kultura smjesta! također je hvalevrijedan projekt koji dovodi kulturne sadržaje u mala mjesta Dalmatinske zagore i otoka srednje Dalmacije, dok je projektom Glazba pomaže stavljen naglasak na djecu s poteškoćama u razvoju koji se odvija u suradnji s Centrom Juraj Bonači. Lana Marasović, osnivačica programa i franšiza Odgoj s glazbom namijenjenog bebama do predškolaca, upravo je u GMS-u stekla prva radna iskustva u struci. Od početka studija na odsjeku Glazbene teorije pri UMAS-u sudjelovala je u raznim projektima i programima GMS-a, poput Cro Patrije, Kulturno-umjetničkih igara mladih i Animatorsko-pedagoških programa:

„Iskustvo rada u GMS omogućilo mi je znanja i vještine koje su mi bile od velike pomoći u razvoju brenda Odgoj s glazbom. U sklopu Animatorsko-pedagoških programa započela sam rad s djecom u vrtićkim grupama te osvijestila da je to zaista moj poziv.“

“Glazba pomaže”

Kako dalje?

Neminovan je utjecaj i doprinos GMS na razvoj kulturne scene Splita, ali i okolice, te povezivanju glazbenih sadržaja i aktera s djecom i mladima koji su u konačnici buduća publika platežne moći koja će biti potencijalan konzument programa kulturnih institucija. Što je onda potrebno za nastavak, ali i razvoj djelovanja GMS-a?

„Snažna podrška grada Splita, koji ipak osigurava temeljna sredstva za funkcioniranje Udruge i bez čije podrške nije moguć razvoj svih potencijala. Ostali davatelji sredstava, na prvom mjestu Ministarstvo kulture i medija RH redovito podržavaju sve naše program i projekte, no kad nemate sredstava za osnovno osoblje te, recimo, osigurana sredstva za režije i najam poslovnog prostora, jednostavno ne možete kvalitetno provoditi niti podizati projekt na višu razinu“, odgovara aktualni ravnatelj Pero Prosenica.

Međutim, u slijedu osiguravanja egzistencije GMS-a, bio je primoran osigurat i onu vlastitu. Napušta funkciju ravnatelja te prelazi na radno mjesto voditelja odsjeka za glazbenu kulturu i umjetnost pri Sveučilištu u Splitu. U GMS-u ostaje do konca tekuće godine, a slijedi izbor nove čelne osobe. S obzirom na to da ravnatelj trenutačno nije osoba s osiguranim sredstvima za plaću, nameće se pitanje tko bi uopće aplicirao na takvo radno mjesto. „Bit će vrlo problematično pronaći novog ravnatelja ili ravnateljicu. Potrebna je entuzijastična osoba koja ima osjećaj za mlade i društvo“, ističe predsjednica Ana Krstulović Domančić.

Kako i zašto Glazbena mladež Split nakon pola stoljeća djelovanja sve teže dobiva bitku u opstanku? Je li uopće moguće opstati u kapitalističkom društvu onima koji se poput GMS-a sustavno odbijaju prikloniti modelu kapitalističkog poslovanja i stvaranja profita, nudeći svoje sadržaje besplatno, a financiraju se isključivo od sredstava lokalne, regionalne i nacionalne uprave putem natječaja? Možda je pored novoobnovljene koncertne dvorane Hrvatskog doma Split drugi po veličini grad u Hrvatskoj dobio dostojanstven dom glazbe i nove programe, ali su nehotice izgurani oni postojeći.

Ima li Split mjesta, potrebe i publike za sve trenutačne aktere na glazbenoj sceni? A možda je bilo potrebno više energije, elana i znanja za uvođenje GMS-a u 21. stoljeće. Nekad se samo srcem dobro vidi, a ponekad je za to potreban i vremenski odmak.