35 godina posvećenosti etnomuzikološkim istraživanjima

Etnomuzikologinja Naila Ceribašić 29. listopada 2024. slavi svoj 60. rođendan. U tih je šezdeset godina stalo čak trideset i pet godina posvećenosti etnomuzikološkim istraživanjima

Visoki kriteriji rada i kritičkog promišljanja

Diplomirala je 1990. i magistrirala 1993. na Odsjeku za muzikologiju Muzičke akademije u Zagrebu, a doktorirala 1998. na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Praktički od diplome radi na Institutu za etnologiju i folkloristiku, gdje je danas znanstvena savjetnica u trajnom zvanju. Tijekom karijere predavala je i na oba fakulteta na kojima je studirala, Muzičkoj akademiji i Filozofskom fakultetu u Zagrebu, pa je stekla i najviše naslovno znanstveno-nastavno zvanje redovite profesorice. U pedagoškom dijelu karijere, gradila je u studentima visoke kriterije rada i kritičkog promišljanja koji su većini nas ostali nedostižnim idealom.

Među prvima se u hrvatskoj etnomuzikologiji bavila pitanjima glazbe i roda, glazbenih praksi manjinskih zajednica te ekonomijom tradicijske glazbe, a odnedavno i diskografijom

Na području svoje discipline, kontinuirano utire nove putove. Među prvima se u domaćoj etnomuzikologiji bavila pitanjima glazbe i roda, glazbenih praksi manjinskih zajednica i njihove prezentacije te ekonomijom tradicijske glazbe, a odnedavno i diskografijom kao izvorom u (etno)muzikološkim istraživanjima. Ono što čini središnju okosnicu njenog rada pitanje je prezentacije tradicijske glazbe u Hrvatskoj.

Istraživala ju je fokusirajući se na dva osnovna procesa koja su oblikovala moduse te prezentacije: festivalizaciju kao stariji i baštinizaciju kao noviji fenomen. Rasvijetlila je i detaljno istražila prošlost i sadašnjost hrvatskih folklornih smotri i festivala te organiziranih folklornih društava ponajprije u knjizi Hrvatsko, seljačko, starinsko i domaće: Povijest i etnografija javne prakse narodne glazbe u Hrvatskoj.

Povodom objavljivanja knjige Naile Ceribašić “Hrvatsko, seljačko, starinsko i domaće: povijest i etnografija javne prakse narodne glazbe u Hrvatskoj”, 2004. u dvorani HDS-a: dr. sc. Ivo Žanić, dr. sc. Suzana Leček, akademik Nikša Gligo i dr. sc. Naila Ceribašić

Kultne fusnote

Osim novine odabira i pristupa, u svim temama kojima se bavi resi ju zadivljujuća posvećenost, sistematičnost i upornost. Širina njenog znanstveničkog zahvaćanja nikad ne kompromitira dubinu, što najbolje oprimjeruju njeni radovi u kojima se do detalja podastire i bogatstvo građe i kritičke analize. Rijedak je primjer domaće etnomuzikologinje kojoj uz širinu kontekstualizacije (tzv. antropoloških pristupa etnomuzikološkim temama koji načelno pripadaju „novijim“ paradigmama) nije stran ni rad s transkripcijom i glazbenom analizom (tzv. muzikološki pristup „starijih“ paradigmi).

Širina njenog znanstveničkog zahvaćanja nikad ne kompromitira dubinu

Moglo bi se reći da je podižući kriterije norme (dotadašnje metodologije) istovremeno dodavala i individuaciju (uvodeći u hrvatsku etnomuzikologiju dotad neotvorene teme).

U Beogradu 2021. s Marijom Dumnić Vilotijević i Dankom Lajić Mihajlović

U radovima Naile Ceribašić, kultni status stekle su njene bogate i sadržajne fusnote. Kao što znaju svi njeni bivši studenti, profesorica Ceribašić, povrh tekstualnog predstavljanja, fusnote koristi i u govoru, što može biti posebno izazovno u okviru nastave i ispita, no takav govor nikad nije u cilju patroniziranja, već joj način razmišljanja nalaže da uvijek pokuša sagledati sve aspekte problema o kojem raspravlja.

Međunarodna karijera

Uz nezaobilaznost u domaćoj disciplini, Ceribašić razvija i zavidnu međunarodnu karijeru. Objavljivala je kod međunarodnih izdavača te sudjelovala na brojnim međunarodnim simpozijima kao izlagačica, pozvana predavačica te članica programskih i organizacijskih odbora. Na znanstvenim skupovima redovito ostaje zapamćena po aktivnom i koncentriranom praćenju cijelog programa i sudjelovanja u raspravama, što je kvaliteta koja je danas sve manje prisutna među znanstvenicima.

u Skopju 2012. s makedonskim kolegicama Sonjom Zdravkovom-Džeparoskom, Ivonom Opetčeskom-Tatarčevskom, Velikom Stojkovom Serafimovskom i ravnateljicom IEF-a Ivom Niemčić

Posebice je aktivna u krovnoj etnomuzikološkoj organizaciji – Međunarodnom savjetu za tradicijsku glazbu (International Council for Traditional Music, ICTM). U toj je organizaciji obnašala i visoke funkcije te bila njegova zastupnica u UNESCO-u, što je povratno produbilo i njene istraživačke uvide u procese baštinizacije.

Ove godine završio joj je četverogodišnji znanstveno-istraživački projekt Diskografska industrija u Hrvatskoj od 1927. do kraja 1950-ih Hrvatske zaklade za znanost, čija je bila voditeljica, a najavimo ovom prilikom i da je uz ostale završne rezultate projekta koji su uključivali opsežnu bazu podataka i znanstveni simpozij, u pripremi i knjiga.

Uz voditeljicu projekta Nailu Ceribašić, suradnici na projektu su Joško Ćaleta, Irena Miholić, Tanja Halužan i Dora Dunatov iz Instituta za etnologiju i folkloristiku; Željka Radovinović i Jelka Vukobratović s Muzičke akademije u Zagrebu; te Nada Bezić iz Hrvatskog glazbenog zavoda.

Pod naslovom Rana domaća diskografska industrija: Edison Bell Pekala, Elektroton i Jugoton knjiga bi u izdanju Instituta za etnologiju i folkloristiku trebala izaći početkom iduće godine.

Draga Naila, za kraj nam je preostalo poželjeti vam sve najbolje – u deseteračkom dvostihu:

za buduće baze podataka,
i nove prijave projekata,
uz sve što ste stigli u životu,
dodajte koju novu fusnotu.
Sretan rođendan!