Zagrebački solisti - 70 godina

Djelovanje Zagrebačkih solista toliko je utkano u zagrebački i hrvatski glazbeni život da je gotovo nemoguće zamisliti kako bi on izgledao bez njih. Prisutan na domaćoj i međunarodnoj sceni sada već više od sedamdeset godina, ansambl je postao dio kolektivne svijesti glazbene, ali i šire zajednice. Pa ipak kada se na jednome mjestu sabere (ili izabere) ono što čini povijest ansambla, njegova postignuća tijekom više ili manje turbulentnih kulturnih i društveno-političkih zbivanja, nemoguće je ne osjetiti strahopoštovanje i divljenje.

Kako Zagrebački solisti redovito obilježavaju svoje velike obljetnice, tako nas i s pravom podsjećaju na „gotovo nevjerojatnu činjenicu da je jedan ansambl opstao u kontinuitetu ovako velik broj godina“, navodi urednica najnovijega „decenijskog ogleda“ o Zagrebačkim solistima, Marija Tonković, ujedno producentica ansambla.

Naslovnica monografije / © Zagrebački solisti

Novo monografijsko izdanje, naslovljeno jednostavno Zagrebački solisti / 70 godina dio je obilježavanja 70. obljetnice djelovanja ansambla u čijem je radno-slavljeničkom ozračju protekla cijela prošla koncertna sezona, a predstavljeno je 8. listopada ove godine zajedno s novom, 71. sezonom.

Redovitim objavljivanjem izdanja ovakvoga tipa, Zagrebački solisti kao da podvlače crtu pod svako desetljeće djelovanja i sabiru svoja postignuća sa zajedničkim nazivnikom u prigodnim tekstovima, duljim ili kraćim pregledom povijesti i zaslužnih umjetnika te pregledom novih postignuća, dakako uz prateće fotografije. Kao još jedan zajednički nazivnik mogla bi se izdvojiti činjenica da im namjena nije „da na temelju akribijski prikupljene građe analizira(ju) dosadašnji život i tijek karijere Zagrebačkih solista“, kako je urednica Erika Krpan okarakterizirala monografijsko izdanje 2004. godine, „nego da sjećanjima i uspomenama zaogrne toplinom njihovu pedesetu obljetnicu“, što bi se moglo primijeniti i na ostala izdanja.

Najnovije ipak kreće u dobrodošlo drugačijem smjeru, stavljajući naglasak na izuzetno bogatu i opsežnu građu, koju su revni članovi i producenti te suradnici Zagrebačkih solista od osnutka 1953. u okrilju Radio Zagreba pod vodstvom Antonija Janigra sve do današnjih dana pažljivo skupljali i arhivirali.

Riječ je o svojevrsnom nastavku izložbe priređene u Muzeju grada Zagreba krajem 2019. godine u povodu 65. obljetnice Zagrebačkih solista autorice Marine Perice Krapljanov, više kustosice Muzeja grada Zagreba. Izložba je na jednome mjestu okupila fascinantnu građu koja zrcali slavnu povijest i sadašnjost Zagrebačkih solista – programe, plakate, kritike, fotografije, nagrade, prikaze turneja… Upravo je ta izložba kao temeljiti prikaz impresivne povijesti ansambla okosnica novoga monografijskog izdanja te je za ovu prigodu pretočena u Muzejsku interpretaciju arhivske građe i memorabilija Zagrebačkih solista u izložbenom kontekstu, kako glasi naslov toga najopsežnijeg priloga ovome izdanju.

Kroz šesnaest poglavlja, prilog Marine Perice Krapljanov vodi nas kako kroz izložbu, tako i kroz (sažetu) povijest ansambla, prisjećajući se svakog pojedinog člana, s posebnim naglaskom (i krakom biografskom bilješkom) na utemeljitelje: Stjepana Aranjoša, Ivu Vuljevića i Antonija Janigra; doajene koji su više od tri desetljeća proveli s ansamblom: Tonka Ninića, Višnju Mažuran, Maria Ivelju, Ivana Martineca, Vladimira Sveraka, Zlatka Rucnera, te umjetničke voditelje i koncertne majstore: Antonija Janigra, Dragutina Hrdjoka, Tonka Ninića, Anđelka Krpana, Karla Slobodana Fija, Borivoja Martinića Jerčića i Sretena Krstića, koji predvodi ansambl od 2012. godine.

U nastavku nas očekuje put oko svijeta koncertnim vrhuncima Zagrebačkih solista, pregled djelovanja u domovini do danas, kao i uvid u riznicu nagrada i priznanja. Pritom, slika govori više od riječi, ponovno svjedočeći o bogatstvu arhiva Zagrebačkih solista. Iznalaženje načina da se građa i koncept izložbe koja je trajala od 19. prosinca 2019. do 8. ožujka 2020. godine ovim putem učine dostupnima javnosti, daje ovome izdanju dodatnu vrijednost.

Prilog Marine Perice Krapljanov uokviruju prilozi akademika Stanislava Tuksara (Neka razmišljanja uz 70. obljetnicu osnutka i rada kao fenomenološki pristup tumačenju efekta Zagrebačkih solista) te koncertnog majstora Sretena Krstića (Lakoća i spontanost izvođenja kao osobno svjedočanstvo suživota s ansamblom), a knjigu zaključuje prilog same urednice Marije Tonković posvećen Sretenu Krstiću i njegovu dobu nudeći pregled posljednjih deset godina djelovanja Solista.

Iako ni ovo monografijsko izdanje nema ambiciju „na temelju akribijski prikupljene građe analizira(ti) dosadašnji život i tijek karijere Zagrebačkih solista“, nameće pitanje buduće temeljite obrade te impozantne dokumentacije. Kada i je li potrebno podvući konačnu crtu kako bi se izradila sveobuhvatna monografija, koja bi pokazala „i vremena sjaja i vremena sjene“, kako u svojemu prilogu urednica Marija Tonković naziva proteklo razdoblje od sedamdeset godina, također je otvoreno, no koliko god zahtjevan bio taj pothvat, kada je u pitanju briga samih Zagrebačkih solista za vlastitu povijesnu građu, ima sve preduvjete da se u budućnosti ostvari.

Moglo bi Vas zanimati

Robert Mikuljan: Natura