Robert Singerman: „Autorima prepoznatljivih stihova brže rastu prihodi"

Robert Singerman gost je ovogodišnje MAKK konferencije u Zagrebu, 28. studenoga

“New Digital Horizons: Innovative Sources of Income for Musicians” naziv je prezentacije koju će američki profesionalac održati prvog dana ovogodišnjeg izdanja Međunarodne autorske kreativne konferencije MAKK u organizaciji HDS ZAMP-a. Singerman je poznat kao utjecajni poduzetnik koji je kroz karijeru bio i uspješan agent, menadžer, direktor izdavačke kuće, konzultant, producent i glazbeni supervizor. Poznat po razvoju talenata, poslovanja i novih poslovnih tehnologija, a zastupao je imena kao što su James Brown, R.E.M., Gipsy Kings, Suzanne Vega, Fela Kuti, Violent Femmes, Bad Brains i mnoga druga.

Trenutno je na poziciji višeg potpredsjednika međunarodnog izdavaštva za LyricFind, tvrtku koja pruža usluge prevođenja i plasmana stihova na glazbene platforme, a u intervjuu otkriva mogućnosti (bolje) monetizacije glazbe, važnost prepoznatljivih tekstova te niz savjeta hrvatskim glazbenicima na globalnom glazbenom tržištu…

Za početak, što je LyricFind i zašto je važan za autore i tekstopisce?

LyricFind je nastao prije 20 godina pomogavši stvoriti internetsko tržište pjesama, licencirajući tekstove pjesama za preko 150 glazbenih servisa od strane glazbenih izdavača i tekstopisaca, kao i od kolektivnih društava i digitalnih distributera. Trenutno također licenciramo prijevode stihova te imamo niz proizvoda i usluga na tržištu, uključujući Rotor by LyricFind videozapise, sve s ciljem povećanja angažmana fanova i optimizacije prihoda na globalnom tržištu.

Koja je razlika zarađivanja od autorskih prava putem vašeg servisa i kolektivne organizacije kao što je HDS ZAMP?

Zarađivanje tantijema putem LyricFinda dodatni je izvor zarade, uz sve ostale načine putem kojih kolektivne organizacije isplaćuju honorare. To uključuje mehanička prava, izvedbu, stavljanje na raspolaganje i prikazivanje tekstova i sve je to dodatni prihod! Prikazivanje stihova (i njihovih prijevoda) povećava broj streamova i duljinu trajanja za oko 10 posto, a posljedično i ostale prihode za autore, izvođače i diskografe. Ukoliko vaši fanovi znaju riječi vaših pjesama, raste vam i prihod od sinkronizacija, karaoka, prodaje, slušanja, koncerata, radija, televizije, društvenih medija, mercha i svih drugih područja. Drugim riječima, poznavanje i prepoznavanje stihova znači da su glazbenici i tekstopisci stekli novog obožavatelja, učinili ste ono što bi stihovi i pjesma trebali učiniti.

Na koji će način konkretno hrvatski autori i tekstopisci imati korist od LyricFinda?

Drago mi je da mogu najaviti skoru licencnu suradnju s HDS ZAMP-om, ali i drugim susjednim društvima. Konkretno, autorski honorari od prikazivanja i prijevoda tekstova obračunavat će se i isplaćivati putem redovnih obračuna HDS ZAMP-a. To je, uz izvor prihoda, i jako važan izvor angažmana na djelima.

Prijevodi stihova

O kojim još načinima monetizacije glazbe i teksta možemo govoriti u 2025. i dalje, na što kreativci trebaju obratiti pozornost?

Budući da je riječ o relativno novom izvoru prihoda, većina kreativaca nije svjesna većine ili čak svih ovih prednosti, a mnogim diskografskim kućama, malim izdavačima, glazbenicima i tekstopiscima naš jedini konkurent primjerice naplaćuje naknade za slanje i uključivanje njihovih tekstova na streaming servise, bez stvarnog licenciranja ili primanja bilo kakvih tantijema. Jedan veliki novi primjer monetizacije stihova su “titlovi” na Deezeru, gdje ne samo da je monetizirano prikazivanje stihova, već i prikazivanje prijevoda teksta. Još jedan nedavni primjer su tzv. lyric videos, gdje LyricFind Rotor zapravo može vrlo brzo i jeftino upravljati procesima kako bi stvorio stotine ili tisuće uvjerljivih i kvalitetnih videa novih izdanja, ali i starijeg kataloga.

Također, izdvojio bih integraciju s automobilima, primjerice na prednjem i stražnjem ekranu u Mercedes Benzu, a uskoro u Nissanu i mnogim drugim automobilima. Tu su još i zvučnici, slušalice, učenje jezika, merch s tekstovima i alati za sinkronizaciju glazbe, a nova usluga koja mi se najviše sviđa je suradnja s tvrtkom koja održava bolnice i domove za starije – oni će svojim korisnicima i zdravstvenim radnicima uređivati posebne playliste, a na monitorima će prikazivati tekstove pjesama.

Kako vidite mogućnost inkorporiranja tekstova u, primjerice, koncerte i glazbu uživo?

Istražujemo brojne mogućnosti, s video zaslonima, monitorima, LED-om, mobitelima, čak i nekim od holografskih novih modela ili AR/VR opcijama, posebno s prijevodima stihova na ekranu što je posebno važno kad glazbenik nastupa pred publikom koja ne razumije jezik. To bi moglo jako dobro funkcionirati u klubovima, na koncertima i festivalima pri čemu bi publika mogla i trebala razumjeti i pjevati pjesme. S razvojem bilo koje nove digitalne tehnologije koja uključuje glazbu, prikazivanje stihova uvijek čini veliku razliku, a izdavači, autori i tekstopisci za to zaslužuju naknadu jer njihove pjesme stvaraju vrijednost za tehnološke kompanije i obožavatelje.

Na koji način funkcionira usluga prijevoda pjesama, rade li to ljudi ili računala?

Trenutno sve prijevode s LyricFinda na Deezeru i drugim uslugama koje licenciramo potvrđuju ljudi. Nakon što se dokaže da je kvaliteta automatiziranih prijevoda dostatna za klijente, možda ljudska provjera neće biti potrebna. U okviru sredstava BELEM-a, jednog od naših partnera, stručnjak za umjetnu inteligenciju razvio je metodu pomoću koje tekstopisci mogu pregledati početni prijevod na engleski (ili španjolski, ako se radi o pjesmi pjevanoj na engleskom), a zatim komentirati nijanse, emocije, igru riječi, a svi naredni prijevodi uključuju ispravljanje tih aspekata. Ipak, 80 posto (ili više!) je (puno) bolje nego ništa, pričamo li o razumijevanju pjesama. Radije bih se odlučio za “znanje je moć” umjesto “neznanje je blaženstvo”, posebno u tekstovima pjesama koje volim, zbog čega sam i angažiran u titlovanju glazbe više od 20 godina. Ovo je također i pitanje pristupačnosti, kako za osobe oštećenog sluha, tako i za osobe “oštećenog jezika”, poput većine Amerikanaca koji razumiju samo jedan ili možda dva jezika.

Manje korupcije, više promocije

U glazbenoj industriji ste preko 40 godina, možete li usporediti današnju situaciju s onom na vašim počecima? Koliko je danas izazovno ili moguće živjeti isključivo od glazbe, odnosno imati održivu glazbenu karijeru?

Talentiranim umjetnicima uvijek je bilo teško zarađivati za život, ali kvalitetna glazba, hitovi i neosporni talenti uvijek se mogu probiti. Sada postoji mnogo više alata i prilika, manje gatekeepera, manje korupcije, više promocije, ali i mnogo više ljudi koji stvaraju mnogo više pjesama, s mnogo jeftinijim alatima i mogućnostima za suradnju. Ako se umjetnik ne razumije u tehnologiju, za njegov uspjeh važno je pronaći nekoga tko razumije kako bi nastavio graditi karijeru i doprijeti do veće publike. Generativna umjetna inteligencija je prijetnja, zamislite u budućnosti broj AI pjesama sličan broju AI fotografija koje svakodnevno vidimo na društvenim mrežama. Talentirani umjetnici i poslovni ljudi koji stvaraju nove mogućnosti u kojima su autorska prava zaštićena u hranjenju i treniranju AI-ja, “AI OK”, tjeraju me da optimistično vjerujem da će se mnogo više ljudi baviti stvaranjem glazbe, a najtalentiraniji među njima će pronaći svoj put do održive karijere. Mislim da će se živa i snimljena glazba nastaviti širiti, možda eksponencijalno, i da će najmoćnija glazba uvijek stvarati vrijednost za slušatelje i izvođače. Glazba i pjesme su pozitivne snage za društvo i opet, možda optimistično, vjerujem da će pozitivne sile prevladati, kao što, čak i u najtežim vremenima, glazba prevladava i održava se. Na svima nama je da štitimo autorska prava, njegujemo kreativnost te budemo inovativni i aktivni na putu prema naprijed.

Kakvu glazbu danas slušate, u čijem stvaralaštvu posebno uživate?

Uživam u sjajnoj glazbi iz mnogih žanrova i posebno volim kad me na koncertima pokrene nešto što nikad prije nisam čuo. Tu mi veliku ulogu igraju prijevodi pjesama korištenjem audio Google prevoditelja na mobitelu na koncertima, nude mi dragulje razumijevanja različitih kultura. Imao sam zadovoljstvo čuti kultnog brazilskog umjetnika, Mateusa Aleluia, u Coimbri, u Portugalu koristeći Google prevoditelja na mobitelu s lošim internetom, očarala me Dubioza Kolektiv na svom nastupu u Meksiku, to su primjeri umjetnika koji koriste prijevode pjesama koje su mi se svidjele. Brazilski umjetnik Emicida stavio je cijeli svoj album O Glorioso na Vimeo s prijevodima stihova i, opet, morao sam pogledati/poslušati cijeli album, njegovi su stihovi bili toliko dojmljivi. Taj prijevod promijenio je njegovu cijelu karijeru i nedavno je snimio film Amor koji je također bio prosvjetljujući film.

Imali ste priliku surađivati s brojnim istaknutim glazbenicima tijekom desetljeća vaše karijere. Primjećujete li neku zajedničku osobinu koja je odredila njihov put i uspjeh?

Blagoslovljen sam na brojnim prijateljima koji su mi preporučili izvrsne izvođače koje bih trebao čuti, a kad su me predstavili njima, samo sam pitao mogu li im pomoći i obično su bili sretni što su dobili pomoć da svoju glazbu prošire do šire publike. Prije toga, moji su roditelji imali sjajnu kolekciju ploča, pa sam odrastao slušajući prvo njihovu glazbu, a zatim sam uživo vidio Jimija Hendrixa, Louisa Armstronga, Patti Smith, Boba Dylana, Felu, Jamesa Browna i mnoge druge. Brojnima sam organizirao i bukirao koncerte u srednjoj školi i na fakultetu, a kasnije i profesionalno. Rekao bih da je većina talentiranih umjetnika s kojima sam imao sreću raditi imala zajedničku misiju da pokrenu ljude, potaknu emocije, akciju, ples, ljubav, ljutnju, misao, smijeh i svjetlo. Stvorili su autentičnu glazbu kako bi okupili ljude i mijenjali ih suptilno, ali zauvijek, uvijek za njihovo i dobro društva.

Izvoz i uvoz glazbe – dvije strane medalje

Radili ste i na uspostavljanju niza ureda za izvoz glazbe – koja je njihova u glazbenoj zajednici i kako njihovo poslovanje napraviti još učinkovitijim?

Svi uredi za izvoz glazbe moraju sebe smatrati uredima za razmjenu glazbe, budući da su izvoz i uvoz dvije strane iste medalje. Uredi mogu izvoziti glazbu bez nužnog slanja bendova i umjetnika diljem svijeta, budući da postoji niz mogućnosti da glazba postane viralna bez potrebe da se bendovi vide uživo na nastupu. Govoreći o zaštiti okoliša i gledajući na povrat ulaganja, najvažniji fokus je na razvoju odnosa s industrijom, tehničkim alatima i partnerima gdje god se glazba prodaje. Autorske i izvođačke udruge, udruge izdavača i uredi za izvoz glazbe imaju mnogo načina za promociju svojih izvođača i pjesama, više nego ikad prije, ali moraju biti u toku sa svim globalnim prilikama i surađivati s najboljim umjetnicima sa svojih teritorija.

Za kraj, što biste savjetovali hrvatskim glazbenicima, ali i cjelokupnoj hrvatskoj glazbenoj industriji?

Blisko surađujemo s Darijem Draštatom iz Dallas Recordsa, Mars Musica i Runde u projektu BELEM. Veliko mu hvala, kao i HDS ZAMP-u što su me pozvali da gostujem u Zagrebu na MAKK konferenciji, gdje ću ovaj put sigurno slušati više hrvatskih glazbenika i pjesama. Znam da imate prekrasnu narodnu glazbu, kao i pop, rock, hip hop, elektroniku, world music i mnoge žanrove u Hrvatskoj i iz svih zemalja bivše Jugoslavije.

Moj bi savjet bio da pišete i producirate nevjerojatne pjesme, nastavite učiti na konferencijama poput MAKK-a i doprinosite što je više moguće, online, u školama i u životu. Radite s ljudima na lokalnoj i globalnoj razini koje poštujete i kojima vjerujete, pregovarajte o obostrano korisnim i pozitivnim sporazumima i usredotočite se na povezivanje s ljudima koje susrećete i svojom publikom posvuda. Radite na upoznavanju glazbenih profesionalaca u vašem gradu, vašoj zemlji, susjednim regijama, pridružite se svim glazbenim organizacijama, konferencijama i gdje god možete, na bilo koji način budite profesionalni, nastavite postavljati pitanja i dijeliti stečeno znanje. Bit ću precizniji u svom govoru 28. studenoga i nadam se da ću imati priliku upoznati hrvatske glazbenike na MAKK-u!

Prijave na ovogodišnji MAKK dostupne su na linku.