Splitska oaza dobrog zvuka
DJ Oz i Matija Duić: „ASC preživljava iskrenošću, upornošću i beskompromisnošću"
„Biti dobar DJ općenito je vrlo ezoterična i često neuhvatljiva odlika. Smatramo da se dobrim DJ-em postaje s vremenom, iskustvom, izloženošću glazbi, raznim životnim okolnostima, iskustvima iza pulta“, jedna je od glavnih misli Gorana Ozretića i Matije Duića iz splitskog Adriatic Social Cluba.
Ne znate što je Adriatic Social Club?
U sljedećim redovima možete pročitati kako se urbana kultura na jadranskoj obali ovog puta nije povukla pred naletima agresivnog komercijalizma i instant-turizma.
Adriatic Social Club (ASC) jedno je od tih rijetkih mjesta koja su uspjela kroz desetljeće rada prkositi struji te spojiti mjesto za druženje, estetiku, glazbu i alternativu. U razgovoru smo se uz uobičajene teme koje nismo mogli izbjeći, pozabavili i njihovim ljetnim planovima koji uključuju nastup na Surf Festivalu na Krku te kako ASC šire na različite gastro-glazbene koncepte.
Adriatic Social Club nije samo bar ili klub, već „kolektiv koji misli globalno, a djeluje lokalno“. Možete li nam pojasniti tu krilaticu, točnije kako se ta globalna vizija manifestira u splitskoj svakodnevici? Tko su glavni ljudi iza Adriatic Social Cluba i kad je ta priča počela?
Pokušavamo se sjetiti od kad je i zašto taj slogan vezan uz naše djelovanje, ali ima smisla i možemo ga objasniti. Prve ideje za otvaranje nečeg poput ASC-a rodile su se jako davno, još dok smo bili u adolescentskim godinama, kasnije na našim putovanjima po metropolama, ali i upoznatošću i kontaktima na sceni s DJ-ima, barovima, klubovima, promotorima, izdavačkim kućama, scenama… Prije više od deset godina, kad su se ideje o otvaranju „nečeg našeg“ počele pretvarati iz neobveznih razgovora u Wordove i Excell tablice, već se dio scene počeo okupljati oko intimnijih, manjih prostora u kojima fokus nije na plesu i nekoj dostupnijoj verziji clubbinga, već se radilo o specifičnom formatu koji je fokusiran na dobar sound i tu, rekli bismo, magičnu atmosferu koju čine više faktora. Taj, kako volimo reći „dobar osjećaj“ smo htjeli smo prenijeti u ASC. ASC su Goran Ozretić i Matija Duić, ali i svi naši prijatelji koji su utkali dio sebe u ono što danas ASC jest. Zbog njih ASC djeluje lokalno.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Sam naziv Social Club sugerira važnost zajednice. Koliko je bilo izazovno u Splitu izgraditi mjesto koje nije fokusirano isključivo na profit već na stvaranje specifične (glazbene) kulture?
Još uvijek je izazovno, a kad pogledamo na početak i sve izazove – ni nama nije jasno kako smo ih sve prevladali. Najteži dio bio je približavanje koncepta široj masi, jer u tom trenutku ništa slično u Splitu (ali i puno šire) zapravo nije ni postojalo. Tih prvih godina mi smo, de facto, sav profit vraćali u izgradnju kulturnog identiteta ASC-a, iz vikenda u vikend dovodeći najbolje regionalne DJ-e za koje smo znali da svoj zvuk mogu prilagoditi našem okviru, a kasnije i ključne internacionalne DJ-eve sa scene koju smatramo našom. Uvijek bez naplate ulaznice, želeći našim gostima što više približiti nekim iskustvima i zvukovima za koje mislimo da oblikuju ono što ASC treba predstavljati.
Ozbiljno ozvučen prostor
Kad pogledate unatrag, koja je bila inicijalna iskra koja je pokrenula ASC? Je li Splitu u tom trenutku nedostajalo upravo ovakvo mjesto ili ste vi jednostavno htjeli stvoriti dnevni boravak po vlastitoj mjeri?
Na neki način smo se toga već dotaknuli, ali svakako osim toga što smo htjeli imati vlastitu platformu za prezentaciju svoje vizije i doprinosa sceni – u tom trenutku doista ničeg sličnog nije bilo i generalno se pojedinci koji dolaze sa scene, prvenstveno tu mislimo na DJ-eve, nisu upuštali u ugostiteljstvo (što se s vremenom polako počelo mijenjati). Jednostavno nije bilo bara koji ne pretendira biti klubom, a u kojem je jednaka pažnja posvećena kvaliteti sadržaja i usluge, kao i uređenju, no i načinu na koji će se glazba u tom prostoru konzumirati. Dugo nam nije bilo jasno kako standard za DJ nastup u baru može bit oprema posložena na dva okrugla barska stola, spojena na basic ozvučenje caffe bara. Znali smo da se u tom pogledu moraju početi postavljati novi standardi.
Često se ističe vaša posvećenost kvalitetnom zvuku. Zašto vam je kvaliteta zvuka bila toliko presudna i kako publika (čak i ona koja nije audiofilska) reagira na tu razliku u odnosu na standardne klupske razglase?
Mislim da smo dijelom odgovorili na to pitanje, ali pružiti iskustvo doživljaja glazbe u prostoru u kojem je većina ljudi došla razgovarati, a ne plesati, doista nije jednostavno i kod nas tu stvari nisu iz početka išle glatko. Prostor ASC-a je zvučno tretiran i kompletno izoliran, u čemu smo tad imali pomoć prijatelja (ozbiljnog stručnjaka iz tog područja), ali svejedno vam je potreban sound koji će uspjeti prenijeti većinu frekvencija preko glasnog razgovora, ventilacije i svih onih drugih okolnih zvukova. To smo uspjeli postići kompaktnim Funktion One razglasom. Mislimo da je našoj publici već dosta jasno zašto na tome inzistiramo jer smo nebrojeno puta čuli da nam se upravo vraćaju iz razloga što mogu razgovarati i čuti glazbu u isto vrijeme. Zvuči jednostavno, ali je prilično zahtjevno za kvalitetno balansiranje.
Adriatic Social Club / press
Adriatic Social Club / press
Adriatic Social Club / press
Vizualni identitet kluba, interijer i estetika na društvenim mrežama odišu određenim retro-modernizmom. Koliko pažnje posvećujete tom total dizajnu i koliko on doprinosi cjelokupnom iskustvu ASC-a?
Kao i u glazbenoj i pop kulturi – što je naša trajna inspiracija – vizualni identitet i estetika su nam od presudne važnosti i o tome kontinuirano razmišljamo. Iako se vizualni identitet ASC-a s vremenom – neke izvorne ideje (Mediteran kao područje posebnog načina života, a ne pozornice za turističko iskustvo, vizualni identitet klubova iz ranog doba clubbinga Ibize, Londona i Chicaga, ulična kultura, socijalistički modernizam..) ostaju iste i nastojimo ih dalje razrađivati i istraživati. Mišljenja smo da je naša estetika neodvojiva od toga kako je ASC percipiran kao brand i kako ga naši gosti doživljavaju.
Inspiracija sa zamišljenih izvorišta
Klub se često opisuje kao mjesto gdje se granica između dana i noći briše. Kako balansirate tu chill popodnevnu atmosferu s energičnijim večernjim setovima?
Budući da radimo od jutra, nužno je da se u jednom trenutku dan pretvori u večer (ali u pravilu ne i noć! (smijeh)). Dosta je to zahtjevno, smješteni smo u stambenoj zgradi i koliko god se trudili njegovati taj balans i ne ugrožavati nečije pravo na odmor, nekad je interes gostiju prevelik i stvori se gužva izvan naše kontrole; razlog zbog kojeg sve rjeđe radimo zbilja velika DJ imena baš u ASC-u. Na nekoj tehničkoj razini, ASC ima – uvjetno rečeno – dvije zone: ona večernja je oko DJ pulta gdje se nalaze četiri veća Funktion Onea i taj dio se lakše pretvori u večernji, pomicanjem visokih stolova i odnošenjem barskih stolica, a prednji dio ostaje za dio više za chill i razgovore.
Vaš je glazbeni potpis eklektičan – od soula i disca do balearica i housea. Postoji li neka zajednička nit, Adriatic zvuk, koji povezuje sve što puštate?
Budući da smo oboje baš dugo u glazbi, prvo kao strastveni slušatelji i kolekcionari, potom kao aktivni clubberi, onda i DJ-evi, jednostavno je teško zamislivo da smo sve te godine ostali vjerni istom glazbenom potpisu i da nam se interesi s vremenom nisu mijenjali… Oboje crpimo inspiraciju s nekih nama zamišljenih izvorišta, iz tih ranih, nevinih, da ne kažemo naivnih godina rađanja moderne clubbing kulture – Paradise Garage, New York, Chicago, Amnesia, Ibiza… Pristup DJ-anju i glazbenom univerzumu još uvijek je glavna inspiracija – ne nužno u vjernoj reprodukciji playlista tih DJ-eva, već stvarima koje bi odgovarale i u tom kontekstu. Ali zadnjih godina u klubovima sve manje puštamo eklektično, a sve češće fokusirano na house.
Kao DJ kolektiv, kako funkcionirate prilikom selekcije gostujućih imena? Tražite li glazbenike koji dijele vašu estetiku ili vas više zanima dovođenje nečeg potpuno novog u Split?
I to se s godinama mijenjalo: u početku nam je, uz DJ-eve koje smo osobno htjeli čuti bilo važno dovesti nešto novo u Split – što se nekoliko puta pokazalo kao odluka zbog koje nismo bili do kraja zadovoljni. U međuvremenu se DJ univerzum jako promijenio i, priznajemo, mi se u tome nismo do kraja prepoznali. Nakon pandemije, puno toga se promijenilo te je polako naprasno nastala neka nova, instant-scena gdje su bitniji marketing, društvene mreže i još xy trivijalnih stvari od same glazbe. Klubove mahom pune influenceri i sve je manje onih koji su tu zbog ljubavi prema glazbi. S vremenom se nekako smanjio i broj DJ-eva do kojih je nama stalo, koje želimo doista čuti pa nam je puno važnije postalo kakav je/kakvi su kao osobe, želimo li ih s te strane ugostiti i provesti vrijeme s njima ili kakav ih agent predstavlja; sve je to postalo jednako važno kao i to kakvu glazbu puštaju.
Danas je DJ-ing postao vrlo pristupačan. Što za vas znači biti „dobar DJ“ u 2026. godini i koliko je u vašem radu zastupljeno kopanje po pločama u odnosu na digitalne formate?
Biti dobar DJ općenito je vrlo ezoterična i često neuhvatljiva odlika. Smatramo da se dobrim DJ-em postaje s vremenom, iskustvom, izloženošću glazbi, raznim životnim okolnostima, iskustvima iza pulta. Neki od naših heroja (Theo Parrish, primjerice), iz godine u godinu sve bolje razumiju kako vlastito životno iskustvo i glazbenu viziju izraziti kroz glazbu drugih autora. A sam medij je tu, za nas, zapravo nebitan (iako se Theo s tim ne bi složio!). Mi smo generacija koja je počela s pločama i 12” kao primarni medij clubbing kulture se za nas nije promijenio – bez obzira na to što većinom puštamo s playera i do nove muzike dolazimo više putem digitalnih glazbenih servisa, nego preslušavajući ploče. Dijelom i iz objektivne činjenice da nemamo baš svaki dan pristup ozbiljnijim shopovima s pločama.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Grad bez kluba
Split je grad specifičnog mentaliteta i često teške publike. Kako je ASC uspio preživjeti „dječje bolesti“ i postati nezaobilazna točka?
Vjerojatno našom iskrenošću, upornošću, beskompromisnošću i nekad zbilja strogim pogledima na određene stvari, trudili smo se biti maksimalno dosljedni u svemu što smo radili.
Smatrate li da je ASC potaknuo i druge aktere u gradu da podignu ljestvicu kvalitete, bilo u ugostiteljstvu ili u klupskom programu?
Ljestvica u ugostiteljstvu Splita se svakako podigla, ali možda ne u onim segmentima koje mi smatramo važnim. O klupskom programu ne možemo uopće govoriti budući da Split u ovome trenutku nema alternativan klub u kojem bi se održavao redovan klupski program, po prvi put u zadnjih 30 godina. S druge strane, definitivno je ASC pokrenuo jedan val gdje sad svaki drugi bar vikendom ima DJ program, što je u jednu ruku pozitivno, ali žalosti nas činjenica da je glazba u većini tih barova, nažalost, nebitna. Malo je novih mjesta gdje su temelji zdravi i gdje program nije samo zbog možebitnog većeg profita određenog bara, a takva mjesta onda generiraju i DJ-eve koji su produkt nekakvih DJ škola koje opet vode ljudi koji nikad nisu bili dio scene, nego su tu zbog nekih drugih motiva. Voljeli bismo kad bi scena bila čvršća, kompaktnija, a opet, možda je u gradu veličine Splita tako nešto i nerealno za očekivati u današnje vrijeme.
Koliko je turizam, koji je u Splitu agresivan, utjecao na vaš rad? Trudite li se ostati utočište za lokalce usred ljetne vreve?
Iako smo najviše fokusirani na ljude koji žive i rade u Splitu, iz godine u godinu otkriva nas sve više stranaca i zbog toga nam je drago – naime, nije nam želja ostati „tajna“ znana samo lokalcima. Od samog starta nam je želja u naš prostor donijeti international feel, a toga nema u pravom smislu riječi ako se u našem prostoru ne čuju svi jezici svijeta.
Ove godine nastupate na Surf Festivalu u Puntu na Krku. Kako se vaš klupski, social pristup prilagođava festivalskom okruženju i otvorenom prostoru?
S obzirom na to da već niz ljeta puštamo po regionalnim i stranim festivalima, mislimo da se taj pristup okruženju prilagođava dosta dobro. Prepoznati smo kao autentičan take na clubbing kulturu i kroz to smo afirmirali neke vrijednosti koje se dobro uklapaju u prigodno festivalsko slavljenje života, ljeta, ljubavi itd.
Surf kultura i vaš Adriatic vibe čine se kao prirodan spoj. Što pripremate za publiku na Krku, možemo li očekivati više balearic zvuka i ljetne psihodelije?
Pozvani smo na ovogodišnji Surf festival da hostamo zadnji (kažu i najveći) boat party i kao goste pozvali smo australske DJ-eve s berlinskom adresom: Sanctuary. Ben i Liam su inače puštali u ASC-u za proslavu 7. rođendana bara i ispunili su sva naša očekivanja. S obzirom na njihov glazbeni potpis, mislimo da ćemo se i mi prilagoditi tom zvuku evocirajući zamišljeni dekadentni rooftop party u New Yorku ranih devedesetih na kojem back 2 back house vrte Dimitri From Paris i LTJ Bukem.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
U procesu brainstorminga
Postoji li razlika u vašoj pripremi za set u vlastitom klubu, gdje poznajete svaki kutak i zvučnik, i nastupa na festivalu poput ovog na Krku?
Postoji, naravno, trebala bi postojati razlika u pripremi za svaki set u kojem je drukčiji layout kluba i konteksta u kojem se glazba pušta, vrijeme u kojem se pušta i publike koja će biti. Mislimo da je jako važno razumjeti kako se svakom od tih aspekata prilagoditi – sadržajem i pristupom DJ-anju. U principu je upravo to ono što je najteže za naučiti pa zato u nekim zemljama, koje nisu imale ozbiljnije klupsko nasljeđe poput naše, upravo i je tako mali broj DJ-eva koji se mogu prilagoditi određenom prostoru i vremenu. Bez puno slušanja raznolike glazbe, nažalost, nema ni dobrog DJ-a.
Kroz vaše objave vidi se snažna povezanost s regionalnom i europskom scenom. Postoje li planovi za širenje ASC brenda izvan Splita, bilo kroz pop-up događaje ili diskografsku kuću?
Za sad ASC ostaje to što je i gdje se nalazi, ali naš univerzum već treću godinu predstavlja još jedan prostor – Parasol – koji se nalazi u centru Splita, a u kojem je (osim uz to što je vezan uz hranu) još veći naglasak stavljen i na kvalitetan doživljaj slušanja glazbe. U međuvremenu otvorila nam prilika ući u još jedan novi prostor pa smo tako upravo u procesu brainstorminga i oko tog projekta, ali i za jedan festival o kojem ćete više čuti uskoro.
Što je najveći izazov s kojim se danas susreće jedan neovisni kolektiv u Hrvatskoj? Je li to birokracija, nedostatak infrastrukture ili nešto treće?
Već smo napomenuli da u Splitu trenutno nema kluba – a ako nema kluba, tad nema ni scene – pa neka lokalna DJ aktivnost automatski ne postoji. Srećom, to nam u ovoj životnoj dobi ne predstavlja najveću brigu, ali svakako se reflektira na zdravlje scene koje smo dio. Iz vikenda u vikend treba osmisliti glazbeni program i dati priliku novim DJ-ima, a kako pronaći i zainteresirati nove DJ-eve za ovaj aspekt scene, ako nema kluba u kojem će se s tim svijetom upoznati? Stoga je nedostatak tog mladenačkog entuzijazma kao pokretačke snage ove scene svakako nešto što osjećamo da nas koči u napretku zdravom širenju i rastu.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Gdje vidite Adriatic Social Club u nekoj bližoj budućnosti? Hoće li fokus ostati na istom mjestu ili planirate nove formate druženja?
Dugoročno vjerujemo da će se ASC kao prostor transformirati u neki malo drukčiji format druženja, ali za sad je prerano da bismo o tome detaljnije pričali. Pod kapom ASC-a postoje još neki projekti koje bismo htjeli realizirati i svakako ćemo se i dalje truditi dati doprinos da alternativu scenu, koliko god možemo, održimo živom. Koncerti, predavanja, radionice, izložbe; sve su to neke kategorije koje smo radili i koje ćemo raditi, koliko nam to vrijeme bude dopuštalo.
Za kraj, koju poruku imate za mlade DJ-eve i kreativce u Splitu/Hrvatskoj koji tek pokušavaju pokrenuti nešto svoje, protiv struje?
Pa prvenstveno poruku podrške. Neka čitaju, istražuju, gledaju filmove, slušaju glazbu i možda ono najbitnije, neka putuju. Sa svakog putovanja vratit će se bogatiji: što znanjem, što duhom, ali i kao bolji ljudi. Bez upoznavanja drugih kultura i nasljeđa ne možemo rasti kao bića.
Generalno ASC kao platforma otvorena je za sve, a pogotovo mlađe ljude, za savjet, kontakt, suradnju, štogod – naš mail, inbox ili telefon nije teško pronaći.
