30
kol
Intervju

Domagoj Biber (Studio EquiLibra): Zvukoterapija u Zagrebu

domagij biber, zvukoterapija

Domagoj Biber / privatna fotografija

share

Onima koji su odrasli u glasnoj obitelji ili uz zidove koji podrhtavaju, kraj prometne ceste ili na trusnom području, jasno je da vibracije i buka imaju utjecaj na nas. Nekad nas izludi susjed s kata koji ima fotelju s nestašnom nogom, nekad krivi naglasak voditelja u radijskom i televizijskom programu, nekad glazba u uredu. Sve je stvar navike, kažu, ali ovisno o našem raspoloženju neke zvukove podnosimo nekako, a druge nikako. Ono što zovemo civilizacijom zvuči, buči i ječi! Tek kad stignemo u tišinu, iako nam u ušima još uvijek zuji, znamo da smo „pobjegli“ od nje.

Stanovnici naše metropole bijeg u brujeću tišinu posljednjih godina mogu pronaći i u svom kvartu. Kao u kakvom novinskom stripu, u blizini jednog vulkanizera, na adresi Savska 141, naš je sugovornik Domagoj Biber ove godine pokrenuo svoj studio za zvukoterapiju EquiLibra. O čemu se radi?

Zvukoterapija je primjena zvuka u terapijske svrhe. Iako se radi o alternativnom pristupu medicini, temelji se na dugogodišnjem iskustvu i činjeničnom znanju, a svojim korisnicima, sugeriraju terapeuti zvukom, može pomoći u nošenju s bolovima i stresom, poremećajima sna i niskom razinom energije. Nju treba razlikovati od muzikoterapije.
Principi i metode ovih disciplina se razikuju.

U razgovoru s Domagojem otkrivamo što je zvukoterapija u našem kontekstu . Uz to doznajemo najčešće razloge zbog kojih ljudi dolaze na njegove zvučne kupke ili zvučne masaže.

„Uvijek sam htio nešto s glazbom“, započinje Domagoj, „ali se nisam posebno davao muzici, dok nisam ušao u elektroničku glazbu.“ Nakon jednogodišnjeg tečaja glazbene produkcije na EMI Institutu u Zagrebu, u želji da nauči više o samom procesu nastanka pjesme, Domagoj je upoznao glazbenog producenta i DJ-a Darka Vrapca koji mu je otkrio novi svijet. „Darko je imao svoj studio i dogovorili smo se da me on uči o tome. Kad smo krenuli razgovarati o frekvenciji, rezonanci, on mi te teme nije predstavio kroz suhoparne podatke, nego opisao njihovu srž i svakodnevni utjecaj na nas. Tako sam krenuo istraživati čega sve tu ima i došao do pojma sound healing, odnosno zvukoterapije,“ otkriva Domagoj.

Idući korak napravio je u Centru Prema vama, podružnici Peter Hess Instituta iz Njemačke. Upisao se na njihove tečajeve i krenuo u priču u kojoj smo ga zatekli ovoga ljeta.

„Treba vjerovati da imamo sposobnost sami si pomoć u jako velikoj mjeri“

„Zvuk i ritam su meni bili veliki pomagači u razdoblju kad sam se borio s anksioznošću i paničnim napadajima, a paralelno s tim mi je i praksa meditacije postigla sasvim novi, dublji nivo.“

Zanimalo nas je kako izgleda zvukoterapija, kakve korisnike privlači i koji se instrumenti koriste na takvom tretmanu.

„Kad je riječ o zvučnoj kupci, koristim šamanski bubanj, djembe, zvonca, šuške, gongove, tibetanske zvučne zdjele, kristalnu zdjelu i kišni štap, puno toga. S druge strane, zvučna masaža radi se samo zvučnim zdjelama i malim gongom. Ima tih stvari koje radimo grupno, gdje dođe desetero do petnaestoro ljudi, a ima i stvari koje radimo pojedinačno. Većinom na ove individualne terapije dolaze ljude zbog općeg stresa, grčeva, nesanice i umora,“ navodi Domagoj i dodaje da se vrlo rijetko dogodi da netko dođe raditi na specifičnom problemu. „Meni bi to bilo puno draže, jer bismo se tako i on i ja više usredotočili na samu metodu, odnosno posebno oblikovali tu masažu.“

domagoj biber, zvukoterapija

Gong korišten u zvukoterapiji

Prema praktičarima zvučne terapije, namjera terapeuta, ali i pacijenta, ključna je za njezino djelovanje. To nas dovodi do predrasuda, odnosno pitanja može li terapija djelovati i na one koji ih imaju. „Kada bliskoj osobi poklanjamo npr. zvučnu kupku zato što smatramo da bi joj to pomoglo, važno je da ona bude otvorena za takve stvari, inače će tretman imati vrlo malo efekta,“ priznaje, „treba vjerovati da imamo sposobnost sami si pomoći u jako velikoj mjeri.“

Zvučnom terapijom Domagoj je pomogao i svom ocu. „Kad sam tek počeo vježbati, on je bio doma. Kako naporno radi, stalno mu se grčila noga. Kad sam mu prvi put odradio tu masažu, drugi dan se probudio i rekao da je to bila prva noć otkad zna za sebe da mu se nije grčila noga, da je bila na miru.“

„Zvukoterapija je čista fizika“

Način na koji se piše o zvučnoj terapiji nerijetko otkriva religijski, odnosno new age karakter same tehnike. Spominju se čudesna izlječenja, proširenje svijesti i poravnavanje čakri – sasvim dovoljno da se odbije manje znatiželjnu publiku. S druge strane, pojedine korporacije već koriste svojevrsne terapije ritmom za otpuštanje stresa i izgradnju kolektivne svijesti među zaposlenicima. Upravo sam od poznanika iz korporativne sfere čula pohvalu na račun zvučne terapije, odnosno toga što u njoj nije bilo tzv. „dodatne priče“.

„To i jest zanimljivo jer, što se tiče metode po kojoj ja radim (Klangmassage, metoda „Peter Hess“) i općenito zvukoterapije, to je čista fizika, koja je danas i dokazana“, nadovezuje se na ovu temu Domagoj. „Mene zanima i šamanizam jer je uloga zvuka i ritma vrlo važna za šamanske tehnike, ali ovo što radim čista je fizika. U Njemačkoj i nekim drugim državama se zvukoterapija već neko vrijeme koristi i u klasičnoj medicini. To ljudima nije jasno, jer čuju tibetanske zdjele i odmah pomisle na meditaciju, budizam i slično. Istina je da se iz te tradicije vuku korijeni zvukoterapije, no za primanje ovakvog tretmana nije potrebno da korisnici meditiraju ili imaju znanja i iskustva u sličnim područjima. Sve je duhovno po mom mišljenju, ali ja ne ulazim u te sfere tijekom tretmana.“

Što se tiče tzv. „čudesnih ozdravljenja“, Domagoj ističe da je vjerovanje u njih jedan od glavnih problema s kojima se suočava u radu s ljudima. „To što bilo kakvom ozdravljenju, onome čemu teže, pristupaju pasivno problem je u stavu mnogih. Za bilo kakvu značajnu promjenu i napredak potrebno je aktivno sudjelovati u procesu,“ višestruko ističe, dodajući pritom da je ono što on radi pružanje podrške, snage i energije, da se možeš pokrenuti. „Uz to, svi smo drugačiji. Ono što pomaže meni, ne mora pomoći tebi,“ zaključuje.

Sound healing kao dio eko etno scene u Hrvatskoj

Zvukoterapija je u Hrvatskoj zaživjela prije desetak godina. Tada je u Zagrebu osnovana Akademija Peter Hess u sklopu koje je organizirana edukacija za praktičare zvučne masaže, kao i prodaja potrebnih instrumenata. S godinama su se neki elementi sound healinga probili i na festivale alternativne glazbe. Tako je Ivan Judaš s handpanom ovoga ljeta nastupio na nekoliko takvih.

„Handpan se može koristiti u zvukoterapiji, ali ipak je muzički instrument,“ odgovara Domagoj koji je s Ivanom Judašem jednom prilikom priredio meditativni koncert. „Zašto meditativni koncert? Zbog kulture ljudi na koncertima. Meni je uvijek išlo na živce kad se glazba ne čuje od žamora, što je glazba postala nešto usput. Zbog toga mi događaj nazovemo meditativnim koncertom. Ne moraš sjediti u lotus pozi, žmiriti, možeš plesati i kaj god, samo da je fokus na glazbi i zvuku.“

S obzirom na broj zvučnih kupki i sličnih događaja, ne baš zvukoterapijskih, ali njoj srodnih (npr. ecstatic dance), u Zagrebu zaista možemo govoriti o sound (and rhythm) healing sceni. Osim toga ta je nevidljiva scena bliska s pojedinim izdancima etno scene. Kao i kod brojnih etno izvođača, glavni motiv sudjelovanja u takvim aktivnostima je povezivanje s prirodom, povratak primordijalnom i istraživanje neobičnih ili zaboravljenih zvukova.

 „Ljepota glazbe je u tome da iza nje stoje dobre namjere“

Znanost je potvrdila da nas glazba koju volimo opušta i pozitivno utječe na rad srca. Što je to u glazbi na što najviše reagiramo? Prema Domagoju, to je upravo namjera koja stoji iza nje. Riječima Rolling Stonesa, „it’s the singer, not the song“.

„Ljepota zvuka i glazbe je u tome da iza njih stoje dobre namjere, u smislu da se njima ne želi stvoriti nemir, kaos ili agresiju, nego veselje, ples i ljubav. Hoće li to ići kroz punk band ili filharmoniju, sasvim je svejedno. Harmoniju ili disharmoniju u nama stvaraju namjere posredovane glazbom.“

Popularni žanr koji Domagoj izdvaja kao jedan od najčišćih oblika muzika jest roots reggae: „Rastafarijanci žive na takav način. Em nema alkohola, odnosno opijanja, em su im tekstovi većinom o Bogu, prirodi, ljubavi. Da, kasnije je to prešlo i na politiku, ali i kad se govorilo o politici, nikad se nije pozivalo na ubijanje i razbijanje,“ objasnio je. „The Beatlesi isto. Njihova me glazba uvijek oraspoloži. Etno glazba, također. Ta je glazba stvorena isključivo zbog izražavanja tog vremena, prostora i jednog specifičnog načina života. Nema nikakve druge namjere iza toga, nikakve zarade ili kontrole nečega.“

***

Kao osoba koja glazbu sluša primarno zbog tekstova i sadržaja, ne mogu se zamisliti kao učestalog korisnika zvučnih kupki ili masaži. Ipak, s obzirom na to da sam više puta bila suočena s mentalnim blokadama koje je razbiti mogao samo gradski žamor, razumijem da izostanak konkretnog sadržaja u zvuku, odnosno monotona repetitivnost mogu opustiti prenapeti um. Stoga, na tragu Domagojevih riječi, vjerujem da si u jednoj mjeri svatko od nas može pomoći. No ne mislim da je moguće zanemariti duhovnu dimenziju ako ona već postoji te bih onima, koji su posebno prijemčivi na „priču“, savjetovala dodatno istraživanje i obrazovanje.

Glazbu i zvuk itekako vrijedi promišljati i propitivati, ali, ako ćemo zaista vjerovati svojoj intuiciji, odnosno sjećanju svojih kostiju, svojih predaka, onda se jednostavno možemo pouzdati u svoj glazbeni ukus.

Moglo bi Vas zanimati