Hrvatska underground scena: Zaostajemo za državama Europe, no nazire se svijetla budućnost
Kolektivi koji promiču underground glazbu i kulturu već neko vrijeme imaju smanjene mogućnosti djelovanja uslijed pandemije. Hrvatski DJ-evi, promotori i organizatori događaja s kojima razgovaramo djeluju na različitim underground scenama, no spaja ih ljubav prema svježem zvuku, plesu, ljudima i kreativnom pristupu stvaranju.
Ipak, pandemija nije jedino što ih, kao kreativce i glazbene entuzijaste, sputava u radu; tu su i birokracija te financije. House, techno, trance, dance i disco u nekim europskim državama dio su svakodnevne kulture, pa i turističke ponude, dok manje evente i programe elektroničke glazbe u Hrvatskoj šira domaća publika još uvijek nije prihvatila kao mjesta koja promiču svojevrsnu kulturu te nerijetko na njih gleda s predrasudama.
Bez obzira na to što dovode poznata inozemna DJ imena u Hrvatsku, ostvaruju suradnje s umjetnicima i udrugama iz regije te iz godine u godinu obogaćuju glazbenu ponudu u svojim gradovima i šire, samo rijetki kolektivi imaju potporu institucija, države i lokalnih vlasti. Istovremeno, Hrvatska je jedna od najpoželjnijih ljetnih festivalskih destinacija, i to velikim dijelom zahvaljujući underground glazbi – nezavisnim elektroničkim zvucima koje DJ artisti diljem svijeta pronalaze s ciljem stvaranja novog, neubičajenog i autentičnog zvuka.
METZ ATTACK (Vodice)
Vodički DJ-evi Carnero, Tonko i Fabian Mateša zajedno čine kolektiv Metz Attack.
Ozbiljnije javno djelovanje kolektiva započinje 2017. u suradnji s udrugom Oksid iz Ražina, kojima se njihov zvuk svidio, pa su ih pozvali da puštaju muziku u njihovim prostorima. “Party su nazvali Metz Attack, prošao je bolje nego što je itko od nas očekivao, mi smo si to ime s vremenom prisvojili, a ostalo je povijest”, kažu iz kolektiva.
Metz Attack nedugo zatim kolektivno seli u Zagreb i postaju rezidenti u klubu Masters. Surađuju i s festivalom Love International, gdje održavaju popodnevni takeover. Kolektiv iza sebe ima brojne grupne i samostalne nastupe diljem Hrvatske, kao i inozemstvu.
Kako vidite budućnost Hrvatske kad je riječ o underground eventima, festivalima i inicijativama?
Fabian Mateša (Metz Attack): Pandemija je bila jedan veliki reset za cijelu underground scenu, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj. To je dobra stvar, jer se starija ekipa zaželjela izlazaka kojih nije bilo dvije godine, a s druge strane, pojavljuje se hrpa mlade ekipe koja je svoje prve doticaje sa scenom imala od doma preko live streamova te koja bi mogla sa sobom povući jedan novi val kreativne energije. Svi ti ljudi su: ili gladni novih doživljaja, ili jedva čekaju omogućiti drugima te doživljaje. Zato vjerujem da ćemo za koju godinu na ovaj period pandemije gledati kao na nekakvo zatišje pred oluju, barem što se događanja na sceni tiče.
„Dvije godine sve je bilo zatvoreno, eventi su bili praktički nepostojeći, sva druženja su bila privatna. Zbog toga smo mi, kao i većina ostalih kolektiva u Hrvatskoj upali u stanje hibernacije. Nama je to dobro došlo jer smo imali vremena uzeti predah i posložiti želje i ciljeve za daljnji napredak. Postoji dio starijih kolektiva kojima je pandemija bila točka na i te vjerojatno više ni neće nastaviti s radom. Koliko god je to gubitak, toliko je i dobra stvar jer otvara priliku novim, mladim kolektivima da se pokažu.”
FORESTATION (Zagreb)
Kolektiv Forestation čini grupa prijatelja iz raznih dijelova Hrvatske, koji dijele ljubav prema undergroundu i prirodi.
„Veliki smo zaljubljenici u alternativne načine života i slavljenje istoga, elektronsku glazbu i soundsystem kulturu te sve to objedinjujemo kroz organizaciju evenata i radionica”, govore iz kolektiva koji je ponajviše usmjeren na psytrance i dub.
Otkud ideja za inicijativu?
Forestation: Dugi niz godina organizirali smo privatne evente po podrumima i kućama, a prijelomna točka bila je kada se rođendan jednog člana davne 2018. godine pretvorio u jedan od najboljih partija na ovom području i šire. Događaju je prisustvovalo više od 400 ljudi, iako je prvotno bila planirana manja zabava za nas pedesetak. Bilo je i gostiju iz Slovenije, Njemačke, Srbije, pa čak i Australije te Brazila.
Prvi službeni Forestation festival održan je u lipnju 2019. u Donjoj Zdenčini. Par mjeseci nakon toga, Forestation u suradnji s udrugom Heshteg organizira Fešta festival u Kutini te još nekoliko većih šumskih evenata.
„Shvatili smo da uživamo ogroman support posjetitelja jer je velika većina ostajala neumorno cupkati i dan dulje od planiranog, unatoč kiši i hladnom vremenu. To nam je dalo krila i sljedeće godine uhvatili smo se u koštac s organizacijom prvog festivala. Nakon godinu dana mukotrpnog organizacijskog posla, rodio se Forestation festival.”
RATCAT (ŠIBENIK)
RatCat je kolektiv osnovan 2017., kada je “skupina ljudi željnih dobre zabave spontano organizirala par zabavica s DJ-ima i elektroničkom glazbom, kakve u to vrijeme nije bilo u ponudi”, govore iz kolektiva. Ovaj kolektiv djeluje pod istoimenom kulturnom udrugom koja se razvija uz potporu brojnih sudionika lokalne zajednice i muzičkih entuzijasta. Zbog pandemije, najviše djeluju virtualno te se nadaju uskorom nastavku djelovanja u šibenskom klubu Tunel, kojim udruga upravlja.
„Publika je počela pristizati iz cijele Hrvatske i regije i sve se to počelo pretvarati u začetke prave, organizirane scene. Ne samo zbog aktivnosti RatCata, naravno, jer istovremeno su u gradu pupali i drugi lokalni akteri, festivali, grupe i kolektivi.”
Čime se trenutno bavite i imate li planova za blisku budućnost?
RatCat: „Glavni projekt u ovom trenutku vjerojatno je Sporky Disco, clubbing magazin koji se kao neka vrsta kolaž video programa emitira nedjeljom navečer na Facebooku i YouTubeu. Show u trajanju 15-30 minuta ide svakog tjedna i upravo je nakon više od 50 izdanja ušao u drugu sezonu emitiranja, a bavi se temama iz područja glazbe, kulture, filma, teatra, zabave i slično.
Ima u njemu i nešto satire, digitalne karikature i sprdanja s preozbiljnom svakodnevicom nam svagdašnjom. Iz tjedna u tjedan objavljuju se vijesti koje uređuje Stella Jakelić, redovna je i video kolumna Clubbing Snooze u kojoj jedan od pionira hrvatske elektroničke scene Sergej Lugović obrađuje razne teme na njemu svojstven, originalan način.
Tu su i zanimljive ‘Šporke priče’ koje gledateljima pripovijeda muzikom i pop kulturom načitani Stjepan Kolobarić – Steps;. Sve je to upakirano u nesvakidašnji ‘edit & cut’, pa izgleda kao kakav punk fanzin iz 70-ih koji je nekim čudom zalutao u ovo naše digitalno doba. Jasno, sve se to vrti oko muzike, elektronike koju kolokvijalno nazivamo ‘šporkim diskom’.”
DEEP’N’DELICIOUS (ZAGREB)
Kolektiv Deep’nDelicious čine Bronski, Herya i Ani, koji na sceni imaju devet godina promotorskog staža. Njihov najveći projekt je Seawaves Boat party, koji su održali i prošloga ljeta u suradnji s kolektivom Liminal. Dio su i Residents programa u zagrebačkom klubu Masters. Herya i Bronski aktivno DJ-aju od samih početaka kolektiva, a nedavno je i Ani uplovila u glazbene vode.
„Underground je satkan od mnogo različitih čimbenika. Njegova srž su ljudi koji vibriraju na istoj frekvenciji, osjećaju ga i zajednički žive muziku te mnoge druge stvari, a budućnost mu je teško predvidjeti. Vjerujemo kako će se, kao trend koji je vani već dugo prisutan, i ovdje popularizirati te da će ‘intimniji podzemni clubbing’ odgajati nove generacije mladih.”
RNDM (RIJEKA)
RNDM je mladi riječki kolektiv koji postoji od 2017. godine, a čine ga one n, Roland i Fisherman’s Friend.
Iza njihove priče stoji ideja o tome da se plesni eventi kombiniraju s umjetničko-kulturnim performansima. RNDM organizira konceptualne glazbene večeri i izložbe, pokrenuli su vlastiti merch te organiziraju sajmove vinila. U Rijeci su 2019. ugostili berlinsku house ikonu Cinthie.
„Prije cijele ove situacije pregovarali smo s brojnim inozemnim promotorima iz raznih susjednih zemalja, kao i s organizatorima ljetnih festivala. Nažalost, eventi su odgođeni za neka bolja vremena”, kažu iz kolektiva RNDM komentirajući trenutne mjere koje otežavaju organizaciju evenata, kao što su skraćeno radno vrijeme klubova te ograničenje dozvoljenog broja ljudi na javnim događanjima.
Svakako želimo pričekati bolja vremena za realizaciju dogovorenih suradnji i budućih evenata. Do tada se želimo fokusirati na razvoj brenda i izbacivanje novog mercha. Osim toga, trudimo se snimati nove mikseve kako bi naša publika bila u toku s onime što trenutno slušamo.”
Kako komentirate stanje underground scene u Hrvatskoj u usporedbi s regijom, Europom i svijetom?
Deep’n’Delicious: „U Hrvatskoj je underground scena i dalje poprilično marginalizirana, ljudi i dalje poistovjećuju cijeli pokret s negativnim konotacijama koje prate elektroniku. Država slabo subvencionira umjetničku scenu, tako da su jedina mogućnost za veće organizacije potencijalni sponzori, a u doba pandemije to je popriličan izazov.
Kada je riječ o klubovima, nažalost, i tu dolazimo do problema. Nema ih dovoljno, a uvjeti rada nisu idealni. Ako pričamo o klubovima do 200 ili 300 ljudi, teško je odraditi neko bolje gostovanje i pritom nešto zaraditi. Clubbing je ljubav, a novac se zarađuje na velikim rejvovima i festivalima.”Forestation: „Hrvatska je puna kolektiva koji održavaju razne evente i radionice. Vjerojatno imamo najveći broj soundsystema po broju stanovnika na planeti. Ipak, mislimo da su izvan Hrvatske partiji ovog tipa puno prihvaćeniji u širim krugovima društva te ih, iz tog razloga, ima puno više. Kod nas ljudi imaju predrasude o takvoj vrsti alternative; o samoj glazbi, kao i o ljudima koji posjećuju tu vrstu partija.”
RatCat: „Stvari idu nabolje. Sporo, ali idu. Otvara se sve više prostora za nova DJ imena, producente, labele i promotore. Danas Hrvatska ima toliko dobre muzike i muzičara, da je smiješno slušati uvelike prisutna naricanja za “boljim danima” iz naše velike elektroničke, junačke prošlosti, kada je sve bilo bolje, jače i slađe. Nikad u povijesti civilizacije nije bilo više, ali niti bolje muzike. Stiže i nova nezavisna nagrada Elector, što je dobra vijest za scenu, a vjerojatno će i pandemija, kao i svaka frka dosad, na kraju u nekim aspektima pozitivno djelovati na scenu.”
Adriatic Social Club: „Ako zanemarimo pandemiju, scena u Hrvatskoj je u ne-baš-sjajnoj situaciji; to nije underground scena kakva je ona u Europi, svijetu ili barem u regiji. Veliki je nesrazmjer onog što se događa u ljetnim mjesecima i ostatku godine. Praktički, u cijeloj državi ne postoji klub s jasnom vizijom koji ispunjava sve elemente kvalitetnog clubbinga.
Tu prvenstveno mislimo na dobar soundsystem, kakvo-takvo uređenje kluba, mjesečne programe i vizualni identitet. Naravno, kao i uvijek, postoje pojedinci koji se trude i koji pokušavaju na razne načine održati scenu živom, ali teško da se možemo uspoređivati sa Srbijom ili Makedonijom, a kamoli Zapadom Europe.”ADRIATIC SOCIAL CLUB (Split)
Iza zvučnog imena Adriatic Social Club stoje DJ OZ i Matija Duić, koji su u Splitu otvorili istoimeni audiofilski bar 2018. godine.
Projekt opisuju kao „rezultat velike ljubavi prema glazbi te skoro 25 godina istraživanja, slušanja, poštivanja, pa i puštanja glazbe”. Kolektiv djeluje kroz projekte vezane za sam klub, ali i kroz razne druge projekte, od organizacije klupskih večeri, preko radio emisije, izložbi, dj-anja, sve do edukativnih predavanja za sve generacije.
„Edukacija je potrebna jer po pitanju znanja i svijesti o klupskoj kulturi, a i i generalno o glazbi, kaskamo za Europom i svijetom.”
S kakvim se preprekama susrećete u svom djelovanju prilikom organizacije evenata i u svome radu?
Adriatic Social Club: „Najveći izazov je isplativost samih evenata. Dovođenje međunarodnih DJ imena je skup sport. Naša platežna moć daleko je ispod europske, a DJ-eve sa zapada uglavnom nije briga za to, pa su zbog toga naši bukinzi često temeljeni na prijateljstvu ili na onoj ‘prijatelj od prijatelja’ (smijeh). Što se tiče ostalih prepreka, one su vezane za standardne probleme, birokraciju i nerazumijevanje države za ovaj tip kulture.”
Marcel (Liminal): „Postoji nekoliko zemalja koje su žile kucavice underground elektroničke glazbe; Njemačka, a onda i Engleska, Španjolska, Francuska, Nizozemska i Rumunjska. To su scene koje imaju pregršt izvođača, producenata, etiketa, klubova i festivala. Krucijalna prednost spomenutih zemalja, koje prednjače kada je u pitanju vitalnost underground elektroničke glazbe, je što takva vrsta glazbe uspijeva pronaći put do turističke industrije i egzistira kao dio kulture.
Posljedično, promotori, agencije i etikete mogu funkcionirati kao dobro organizirane i profitabilne organizacije financirane izvana. Hrvatska je jedna od onih zemalja gdje je to zaista nemoguće. S druge strane, ironično, postajemo jedna od vodećih destinacija za festivalski i party turizam, a svi ozbiljniji projekti u organizaciji su stranih organizacija. To je već neka druga tema.”PULP: „Prepreke su upravo ono što nas pokreće i bez čega nam ne bi bilo toliko zanimljivo raditi to što radimo. Uvijek nam je bilo zadovoljstvo iz ničega stvoriti nešto. Primjerice, u Kocki smo za svaki party u potpunosti mijenjali layout kluba kako bismo dobili intimniju atmosferu, što je značilo postavljanje svega iz temelja, od lighta, preko zvuka i opreme do dekoracija.”
PULP (Split)
„Od mladih dana, imamo sličan ukus kada je riječ o glazbi, no različitu nit vodilju. Na Luki se oduvijek osjećalo da je došao iz drum’n’bassa, a Ana je plovila u mekšim zvukovima. Iz toga se rodila vizija klupske večeri bez ograničavanja u žanrovima i bpm-ovima, koja spretno sve spaja u jednu smjesu.”
Kolektiv Pulp započeo je s radom u Splitu 2016. godine, kada ga je činio dvojac Luka Šimić (El Commando) i Ana Kotarac (Anako). Nedavno im se pridružio i treći član, Ivan Landeka (Foxy), inače jedan od suosnivača festivala Blast u Šibeniku.
„S programom smo počeli 2016. godine ponukani siromašnom ponudom elektronske glazbe u Splitu te podmazani dotadašnjim iskustvima sakupljanim u Klubu Kocka”, kažu iz kolektiva.
LIMINAL (Rijeka)
Liminal broji oko deset članova – DJ-eva, organizatora evenata, promotora i zaljubljenika u elektroničku glazbu, a osnovan je prije nešto više od tri godine. DJ Marcel, jedan od članova, kaže kako vole surađivati s inozemnim gostima i kolektivima “jer to je jedan od najboljih načina za neposrednu razmjenu iskustava, ideja, kreativnih rješenja i umjetnosti kakvu njegujemo”.
„Bez obzira na to što se većina našeg djelovanja odvijala za vrijeme globalne pandemije; stjecali smo iskustvo na malim eventima za pedesetak posjetitelja, no i na velikim festivalima koji svoju publiku broje u desecima tisuća.”
Za underground scenu, koja inače nema jasnu i stabilnu financijsku strukturu, trenutne mjere su pogubne, zaključuje Marcel, dodajući kako će ”scena prodisati tek onda kada se uvjeti vrate na one prije pandemije”.
