Dizajner Mihailo Andic
„Sade je glazbenica koja ima savršeni vizualni identitet“
Iako o njima rjeđe govorimo, u glazbenoj industriji postoje ljudi čiji rad ne čujemo, već ga prepoznajemo i prije nego što pritisnemo play.
Mihailo Andic pripada toj skupini. Dizajner, art direktor i kreativac sa sjedištem u Kanadi, Andic je jedan od autora koji razumiju da glazbeni identitet ne počinje i ne završava zvukom. On se gradi i kroz omot albuma, fotografiju, tipografiju, estetiku turneje, merch i čitav niz vizualnih detalja koji izvođača čine prepoznatljivim.
Njegov kreativni rukopis posebno je zanimljiv u kontekstu suvremene američke hip-hop i R&B scene, na kojoj su granice između trap produkcije, rapa, melodičnog hip-hopa i alternativnog R&B-ja sve fluidnije. Riječ je o sceni koja posljednjih godina snažno oblikuje globalnu popularnu glazbu, a Andić je njezin vizualni svijet imao priliku graditi iz prve ruke. Surađivao je, među ostalima, s Lil Yachtyjem, jednim od najprepoznatljivijih eksperimentalnih glasova novije generacije američkog rapa, Don Toliverom, čiji se melodični trap i R&B zvuk probio do globalnih top-lista, te PARTYNEXTDOOR-om, važnim imenom suvremenoga alternativnog R&B-ja. Tu su i reperi Takeoff i Quavo, članovi kultnog trija Migos, kao i 6LACK, poznat po spoju R&B-ja i hip-hopa.
No ono što Andicev rad čini zanimljivim nije samo blizina velikim imenima svjetske scene, nego sposobnost da vizualno uhvati karakter izvođača i pretvori ga u prepoznatljiv estetski svijet. Među njegovim zapaženim projektima nalaze se kreativno vodstvo i dizajn za albume Lil Boat 2 i Teenage Emotions Lil Yachtyja, vizualni identitet albuma The Last Rocket Takeoffa te rad na projektu Seven Days PARTYNEXTDOOR-a.
U vremenu u kojem publika glazbu otkriva i kroz društvene mreže, naslovnice, videe i vizualne kampanje, dizajn je odavno postao mnogo više od ambalaže za zvuk. O tome kako izgleda raditi na sjecištu glazbe i dizajna, kako nastaju vizualni identiteti koji postaju dio pop-kulture i što se događa iza kulisa suradnji s velikim imenima svjetske scene, razgovarali smo s Andićem uoči njegova dolaska u Zagreb. Bit će, naime, jedan od međunarodnih govornika KIOSK Branding Conferencea, gdje će svoja iskustva podijeliti s regionalnom kreativnom zajednicom.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Je li streaming promijenio ulogu omota albuma?
Promijenio je format, ali ne i važnost. Mislim da je jedna od rijetkih stvari koje su se doista promijenile to što smo nekad držali CD-e i vinile u rukama, a danas omote uglavnom gledamo na svojim telefonima. Pojavljuju se posvuda: na playlistama, Instagram storyjima, merchu, billboardima, najavama turneja… Rekao bih da danas imaju više posla nego ikad. Sjajni omoti koji odolijevaju vremenu uvijek ostavljaju kulturni trag, kako na samog izvođača tako i na svijet vizualnog dizajna.
Može li vizualni identitet utjecati na to kako doživljavamo glazbu?
Apsolutno. Omot vidite prije nego što čujete singl ili bilo koju pjesmu s albuma, tako da on stvara određeno raspoloženje i prije nego što glazba uopće počne. Snažan vizualni svijet i omot postavljaju ton onome što ćete tek čuti. Omot je prvi dojam. Definitivno mi se događalo da vidim omot albuma i da to utječe na način na koji doživljavam određenu pjesmu ili album kada ih prvi put preslušavam.
Koliko je važno dijeliti smisao za humor, estetiku i kulturne reference s izvođačem?
Zapravo radim upravo suprotno: od svakog klijenta s kojim surađujem tražim da mi pošalje nekoliko vizualnih referenci koje ga inspiriraju. Pritom uopće ne mora biti riječ o omotima albuma ili dizajnerskim radovima. To može biti odjeća, filmovi ili knjige za koje misle da bi mi mogli pomoći u osmišljavanju dizajna na kojem radimo.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
I izostanak vizuala je vizual
Je li generativna umjetna inteligencija alat ili prijetnja?
Sviđala vam se ili ne, umjetna inteligencija ostat će dio naše stvarnosti. To je jednostavno tako i ne trošim previše energije na rasprave o tome. Osobno je ne koristim kao alat u radu za klijente, vlastitim projektima niti u bilo kojem kreativnom procesu. Koristim je za dobivanje odgovora na pitanja, na isti način na koji bih koristio Google, jer je jednostavno mnogo brža. Ali kreativni dio posla upravo je ono što najviše volim raditi, stoga me ne zanima prepustiti ga nečemu drugome.
A kada govorimo o emocionalnoj strani, vrijednost omota proizlazi iz suradnje: razgovora s izvođačem, razmjene ideja, ukusa i zajedničkih odluka. To je ljudski odnos i ne vjerujem da je moguće zamijeniti ga. Umjetna inteligencija jest alat, ali nikada neće imati ljudsku dušu. Zato je neće imati ni ono što stvara.
Možete li danas zamisliti veliku glazbenu karijeru bez snažnoga vizualnog identiteta?
Ne baš. Čak i izvođači za koje se čini da nemaju nikakav vizualni identitet zapravo su napravili određeni izbor. Anonimnost, minimalizam ili odluka da nikada ne pokazujete lice također su vizualni identiteti, i to obično vrlo promišljeni. Danas se publika s izvođačem najprije susreće preko ekrana, tako da mora postojati nešto po čemu će ga prepoznati i uz što će se vezati. Glazba vas uvodi u priču, ali vizualni svijet čini da ljudi imaju osjećaj kako vas poznaju.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Što se događa kada izvođač želi izgledati kao nešto što zapravo nije?
Ljudi to prepoznaju. Obožavatelji su vrlo pametni i odmah osjete kada je nešto isforsirano. Najčešće je riječ o pokušaju praćenja nekog trenda ili želji da se posjeduje ono što ima neki drugi izvođač. Problem je i u tome što se glazbeni svijet kreće nevjerojatno brzo. Ako pokušavate raditi nešto što je zapravo blisko kopiranje nekoga drugoga, vrlo brzo ćete ostati iza svih.
Najveća inspiracija
Koji je kreativni doprinos glazbenoj industriji danas najviše zanemaren?
Iskreno, svi ljudi koji stoje iza vizuala. Publika poznaje producente i gostujuće izvođače, ali većina ljudi ne bi znala reći tko je dizajnirao omot njihova omiljenog albuma. A riječ je o mnogo širem poslu od samog omota: tu su kreativni direktori, fotografi, stilisti, dizajneri tipografije te ljudi koji stvaraju vizuale za turneje i osmišljavaju merch. Cijeli tim ljudi gradi taj svijet.
Kojim se izvođačima divite i tko je najviše utjecao na vas?
Sade je moja omiljena izvođačica i najveća inspiracija, kako za moju karijeru tako i za moj život. Naravno, tu je glazba, uz koju sam odrastao i koja mi je među najdražima, ali njezin utjecaj na mene seže mnogo dalje od toga. Fascinira me način na koji se ponaša kao osoba. Ima nevjerojatnu eleganciju. Uvijek je bila vrlo privatna, živi vlastitim tempom. Nitko je ne prisiljava da objavljuje novu glazbu i nešto će predstaviti tek kada doista ima nešto smisleno za reći.
Tako doživljavam i vlastiti rad, a tako želim oblikovati i svoj život u budućnosti. Sade je na mene značajno utjecala, ne samo kreativno nego i u načinu na koji želim živjeti.
Kvaliteta ispred kvantitete. Čuvajte svoju privatnost. Neka vaš rad govori sâm za sebe. Dijelite samo ono što želite dijeliti i ne dopustite drugima da utječu na vas.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Postoji li izvođač čiji vizualni identitet smatrate gotovo savršenim?
Opet moram izdvojiti Sade. Sve se tijekom njezine karijere savršeno nadopunjavalo: glazba, vizuali, njezin imidž, moda i omoti albuma. Uvijek besprijekorno, uvijek jedinstveno i uvijek ispred svog vremena, odnosno razdoblja u kojem je stvarala. Sve je to radila na vlastiti način, vrlo jednostavno i elegantno, i upravo mi se to sviđa.
Ništa u njezinu radu nikada nije djelovalo kao pretjerano nastojanje da ostavi dojam. Bila je autentično svoja i zato njezin rad uvijek odolijeva vremenu. Možete pogledati bilo koje razdoblje njezine karijere i sve bi se to i danas savršeno uklopilo u suvremenu glazbenu scenu. To me kod nje najviše fascinira.
Održati takvu dosljednost tijekom toliko godina iznimno je teško. Iako nije objavila ni približno toliko materijala kao izvođači poput Michaela Jacksona i Princea, i dalje je smatram umjetnicom iste kategorije. Možda je stepenicu ispod njih, ali za mene svakako pripada tom društvu, a njezin vizualni identitet imao je veliku ulogu u tome. Jedina je osoba koju bih postavio na takav pijedestal. Mislim da će njezini vizuali uvijek odolijevati vremenu.