spoj brazila i hrvatske
Zvonimir Dusper Dus: „Dussanova je feel-good putovanje kroz vrijeme i prostor“
Moja je ideja da ovo bude feel good playlista koju si pustiš i otputuješ kroz vrijeme i prostor
Glazbeni producent i autor, Zvonimir Dusper Dus, jedan je od najzaposlenijih domaćih glazbenih profesionalaca. Pritom, jednim okom neprestano prati nove glazbene trendove i tehnološke inovacije koje se trudi uklopiti u svoj rad. Ipak, nedavno je odlučio stati na loptu i vratiti se svojoj glazbenoj ljubavi: brazilskoj bossa novi. No, kako taj zavodljivi žanr što bolje predstaviti Hrvatskoj i Hrvatima? Jednostavno, “obuci” dobro poznate domaće hitove u brazilsko bossa nova ruho i eto novog žanra – Dussanove!
Nakon nekoliko objavljenih singlova, Dus i suradnici okupljeni pod kapom Hommage Collectivea odlučili su se Dussanovu predstaviti uživo u zagrebačkom Petom Kupeu, u subotu, 21. ožujka. U pauzi probi za taj zahtjevni projekt, popričali smo s Dusom i saznali što ga je inspiriralo, kako su reagirali domaći glazbenici na nove verzije te koji su mu planovi unutar vlastitog žanra…
Za početak, što je inspiriralo i pokrenulo odluku o tvom novom glazbenom poglavlju, Dussanovi?
Ideja je nastajala dugo i na njezino je stvaranje utjecalo puno faktora. Prvo, moja ljubav prema bossa novi i brazilskoj glazbi. Drugo, moj rad kao glazbenog savjetnika za hotele Maistra grupe koji me uputio na nezaobilazan svjetski žanr “bossa and…”, odnosno bossa nova obrade svjetskih hitova. I treće, činjenica da sam u prošloj 2025. godini isproducirao 6 albuma za druge glazbenike u kojima sam uglavnom radio završnu fazu i zapravo jako malo svirao, pa mi je falilo baš onog čistog gušta s instrumentima. Sve se to konkretiziralo kad sam jednog dana na putu prema studiju u glavi začuo “Izgorjet ću… trebam te još uvijek”, a pozadina bossa nova i pasalo je. Došao sam u studio i za par sati uz druženje s gitarom, pandeirom (brazilski def) i klavijaturama nastala je prva Dussanova obrada.
Otkud fascinacija brazilskom glazbom i bossa nova zvukom?
Oduvijek volim kompleksni ritam i proširenu harmoniju, a bossa nova ih objedinjuje. Ne znam, nekako smo se prepoznali, još davno, bossa nova i ja.
Po kojem ključu si birao domaće pjesme za “dussa nova” aranžman?
Odredio sam si format – pjesma je u svom peaku morala biti top 10 i ostala je u rotaciji, mora pasati na bossa groove i moram moći nagovoriti originalnog izvođača da ju ponovo snimi u mojoj obradi. Ili ako je novija, trebaju mi originalni kanali s vokalom. Našao sam 40-ak pjesama i počeo kontaktirati izvođače, a zatim nakon njihovog pristanka i autore te tako došao do ovih 30 koje vam predstavljam. Cijeli je proces, od početka do kraja, trajao malo više od pola godine.
Možeš li opisati nastanak pjesama u studiju, iz producentske perspektive? Kako si kombinirao vokale pjesama za nove podloge, koji su tu bili izazovi?
Manji dio je rađen korištenjem već gotovih vokala, međutim za radne verzije sam koristio vokale “izvađene” iz originala korištenjem softvera opravdano nadobudnog imena “Ultimate Vocal Remover”. Ideja je bila da sačuvam izvornu melodiju, tempo i tonalitet kako bi pjesma bila prepoznatljiva svima. Nisam htio jazz ili session feeling, a nikako niti remix feeling, već što je više moguće autentični bossa nova feeling, dakle – Dussanova feeling. Našao bih tempo i pustio vokal, uzeo gitaru ili sjeo za pianino, ovisno o feelingu, i složio akorde koji spajaju bossa nova i pjesmu u dussanova obradu.
Tko su sve ostali glazbenici koji su sudjelovali u projektu?
Osim glavne baze kou sam odsvirao sam – gitare, klavir, wurlitzer električni klavir, melodiku, klavijature, mudaraljke i razne bas gitare uz dodatno aranžiranje i programiranje na kompjuteru gdje je bilo neophodno zbog određenog produkcijskog efekta, na pet pjesama sam imao sreću surađivati s vrsnim brazilskim multi-intrumentalistom Antonio Da Paduom koji će gostovati i na koncertnoj promociji. On je odsvirao udaraljke, trubu, krilnicu, gitaru, cavaquinho (mala brazilska gitara nalik na ukulele), a na jednoj pjesmi i cijeli samba aranžman s desetak instrumenata. Antonio će dan prije promocije, u petak 20. ožujka održati i radionicu o brazilskim ritmovima. Na desetak pjesama je glavne ili dodatne bubnjeve odsvirao Janko Novoselić. Na solo instrumentima sam imao pomoć vrlo talentiranog mladog gitarista i aranžera Antuna Devčića, Roberta Mikuljana na krilnici, Nene Grahovca na trombonu te mog dragog prijatelja i susjeda Brune Urlića na violini. Nadam se da nisam nikog zaboravio, trideset pjesama je puno pjesama.
Kako su reagirali originalni autori i izvođači kada su čuli tvoje verzije?
Reakcije su razne, od pozitivnih do euforičnih, ali ipak je riječ o specifičnom žanru koji nije svima “domaći” kao meni. Jedan dragi prijatelj i kolega je rekao “meni ti je to kao da čujem dvije pjesme u isto vrijeme da zajedno sviraju”. Meni je bilo neugodno, rekao sam da nije problem, da mogu drukčije probati, a on veli “ma ne, samo daj, vjerujem ti da je to dobro, ja ti ne razumijem bossa novu”. Jako poticajne su bile izuzetno pozitivne reakcije izvođača koji bi došli otpjevati pa onda poslušali u komadu ostale pjesme. Ovaj sam projekt radio tako da je prvenstveno meni gušt to raditi i da bude ugodna glazbena podloga umjesto sličnih stranih kompilacija. Ispalo je da se zapravo jako sviđa vrlo širokom broju ljudi. Naravno, tu u velikoj mjeri govorimo o možda prvoj kolekciji ovakvih hitova uopće otkad postoji Hrvatska.
Gdje se nadaš da će ove pjesme najviše zaživjeti? U kojoj smo mjeri dobili domaću inačicu Verve Remixed ili Buddha Bar serijala?
Moja je ideja da ovo bude feel-good playlista koju si pustiš i otputuješ kroz vrijeme i prostor. U tom smislu je naravno na tragu spomenutih kompilacija. Međutim, moram naglasiti da je ovo ipak autorski projekt u kojem se predstavljam kao autor aranžmana i produkcije. U mojim folderima je puno pjesama tog stila koje čekaju svjetlo dana. Neke od njih je za svoje albume snimio Kristijan Beluhan, ali većina je još samo u notama. Nakon ovog albuma moja je želja napraviti autorski album, a onda sljedećih 30 obrada. Jako mi je važno naglasiti da ovo ne radim kao remikseve. Napravio sam preko stotinu remikseva za naše i strano tržište i taj proces mi je jako poznat. Ovo radim na drukčiji način, više kao autorski izraz, a manje kao DJ ili producent. Nisam ovo radio da “paše” uz bossa novu jer svi pravi zaljubljenici znaju da je prava bossa nova samo na portugalskom. Ovo je dussanova i radim ju da paše uz drugu dussanovu.
Kako će izgledati koncertna promocija u Petom kupeu, 21. ožujka? Što pripremaš za taj nastup?
Na sceni će biti veliki bend od 14 ljudi, Hommage Collective uz goste. Zbog prirode projekta u kojem pjevaju top imena dosta je upitno koliko pjesama ćemo uopće svirati. Trenutno imamo potvrdu samo dva izvođača, a nekoliko pjesama ćemo svirati u instrumentalnim verzijama koje sam već snimio i objavit ćemo ih u drugom dijelu godine. Ostatak programa će biti moj izbor pjesama tog žanra s ciljem da ispričam svoj put kroz bossa nova, ali naravno i da se ljudi zabave i naplešu.
Odlučio si se za medijsku promociju albuma u “paketima” od 3 singla. Koji je danas najučinkovitiji način za plasman novih pjesama?
Kad smo razmišljali o promociji brzo je postalo jasno da nije riječ o klasičnom diskografskom projektu. Ovo čak doživljavam više kao playlistu nego kao album jer koji album ima 30 hitova?! Shvatili smo da je materijal prevelik i preširok da se promovira singl po singl, pa smo odlučil za ovaj tro-singl format u kojem ćemo pokušati s tri izvođača pokriti što širi segment publike i radio postaja. Što se tiče načina za plasman pjesama, ovaj projekt zapravo nije dobar primjer jer je ipak riječ o jednoj nerealnoj situaciji – imate top izvođače i top pjesme, što daje vidljivost koja je u normalnoj diskografiji nemoguća. S druge strane, to je dvosjekli mač jer je jasno da to nisu “nove pjesme poznatih izvođača”, tako da smo opet u promociji zapravo ograničeni na mene i promociju brenda Dussanova.
Jedan si od pionira umjetne inteligencije u Hrvatskoj u glazbenoj produkciji. U kojoj je trenutno fazi glazbeni segment AI-ja i koji su tvoji argumenti za umjetnu inteligenciju? Kako vidiš daljnji razvoj po tom pitanju?
Situacija mi je postala dosta jasnija nakon što sam vidio snimke sastanaka na kojima je vlasnik Sunoa predstavlja tu platformu investitorima. Njegov pitch je bio, ukratko, “industrija igara je 100 puta veća od glazbene industrije. Zašto? Zbog interaktivnosti, jer igrači učestvuju u procesu. Ja želim glazbu pretvoriti u interaktivnu zabavu u kojoj konzument utječe na to što se događa. Želim da stotine miljuna ljudi stvaraju svoju glazbu”. Dakle, cilj nije konkuritati glazbi koju stvaraju glazbenici, makar se to nužno događa, nego stvoriti potpuno novi oblik zabave u kojem je zapravo kreiranje glazbe glavno, a ne njezino slušanje. Koliko će u tome uspjeti, vidjet ćemo.
