Sjajni Neue Vocalsolisten na 32. MBZ-u
Balkan Affairs - uspješno umjetničko kanaliziranje kolektivne traume
Balkan Affairs, zanimljiv i vrlo uspješan projekt Muzičkog biennala Zagreb povezao je i predstavio šest prominentnih mladih skladatelja i skladateljica iz regije čija su nova djela praizveli članovi vrhunskog ansambla Neue Vocalsolisten Stuttgart.
Hanan Hadžajlić, Jug Marković, Ana Pandevska, Nina Perović, Petra Strahovnik i Helena Skljarov mladi su skladatelji(ce) koji su sudjelovali(e) u projektu suradnje Muzičkog biennala Zagreb i ansambla Neue Vocalsolisten Stuttgart, a u koprodukciji s udrugom Musik der Jahrhunderte.
Projekti poput Balkan affairs pravi su primjer ulaganja u razvoj suvremene glazbene umjetnosti, otvarajući prostor profesionalnog usavršavanja i suradnje između skladateljâ i vrhunskih interpreta.
Mogućnost rada s vrhunskim glazbenicima u oblikovanju skladbe i interpretacije djela rijetka je i iznimno vrijedna stvar za svakog mladog skladatelja, što je ujedno i jedan od uspješno ostvarenih ciljeva ovogodišnjeg Biennala kao platforme za razvoj i poticanje suvremenog stvaralaštva.
Projekti poput Balkan affairs pravi su primjer ulaganja u razvoj suvremene glazbene umjetnosti
Odabrana tema za kreativne radove bio je rat na području nekadašnje Jugoslavije te njegove posljedice koje su zahvatile i spomenute mlade skladatelje koji su u to vrijeme bili tek mala djeca.
Njihova sjećanja ili odsustvo istih uz odrastanje s posljedicama i okolnostima poslijeratne zbilje pomogla su u nastanku umjetničkih relevantnih i dojmljivih djela različitih poetika.
Njihova je izvedba na koncertu u cjelini odala dojam umjetničkog razlaganja i otpuštanja vrlo prisutne zajedničke traume kroz uspješnu terapiju glazbenim dijalogom, profesionalnom suradnjom, međusobnim upoznavanjem i umjetničkim procesom. Tematiziranje straha, nemoći, ali i bunta, u različitim su formatima mladi skladatelji oblikovali u skladbe koje su, unatoč odsustva (zbog bolesti) jednog od šest članova ansambla, uspješno izveli Neue Vocalsolisten Stuttgart.
Izvedba odaje dojam umjetničkog razlaganja i otpuštanja zajedničke traume kroz uspješnu terapiju glazbenim dijalogom, profesionalnom suradnjom, međusobnim upoznavanjem i umjetničkim procesom
Na samom početku svoj je odgovor na zadanu temu dala bosanskohercegovačka skladateljica i flautistica Hanan Hadžajlić u skladbi Requiem Ex Machina za šest ozvučenih glasova.
Bez pauze među istrzanim i isječenim dijelovima Requiema, stekli smo dojam zahtjevne borbe za razumijevanjem vokalnih dionica čiji je tekst bio većinom sastavljen od isječaka iz Requiema i pravoslavne molitve, ali i Machiavellijeva Vladara.
Srpski skladatelj Jug Marković u svojem je djelu Nula vrlo zanimljivo tematizirao, kako sâm navodi, „život u Beogradu tokom rata u Bosni i Hrvatskoj i ex-Yu devedesetih“, koristeći u tekstu pojmove povezane s odrastanjem u Beogradu, te hiperinflaciji 1993. godine.
Zvučni potencijal slovâ koje je skladatelj odabrao (npr. „Z“ iz riječi „devize“), fokusirano je razrađivao kroz pojedine dionice u intenzivnim lukovima i uskim suzvučjima, s višekratnim kulminacijama i zvučanjem poput sirena za upozorenje, ali i plača ili zapomaganja.
„snaga haosa i bezumlja”
Zalihost zvuka u dugim blokovima odvlačila nas je, ali i zadržavala u drami besmisla i ljudske nemoći koju je autor tematizirao, ukupno ostavljajući snažan emotivan dojam i osnaženi krik zakašnjelog bunta protiv „snaga haosa i bezumlja”.
From Ex YU to EU za sopran, mezzosopran i elektroniku naslov je elektroakustičke mantre Ane Pandevske koja je kroz formu ronda glazbom ocrtala „krug iz kojeg nema izlaza“.
Ponukana trideset godina starom problematikom ulaska Makedonije u EU, Ana koristi tradicionalnu makedonsku pjesmu koju zaogrće u elektroniku i ponavlja poput mantre, nekoliko puta, do razine prevelikog zasićenja.
Vokalistice ansambla iznimno su dojmljivo izvodile narodnu pjesmu u tradicionalnom, specifično nazalnom tonu, izmjenjujući ga s efektima poput šaptanja, govora i drugih efekata, uslojavajući se i razlažući uz elektroniku, stvarajući specifičnu atmosferu na finom spoju analognog i digitalnog.
Skladbe Penetracije III za šest glasova i elektroniku Nine Perović i SCREAdoM za pet glasova, zvučnu instalaciju i elektroniku Petre Strahovnik – svaka je na svoj način glazbeno oslikala tematiku nasilja.
Nina Perović u skladbi rekreira zvuk disanja kojim gradi zastrašujuće uvjerljivu dramaturgiju uz kolažiranje različitih zvukovnih komentara, elektronike, ritamskog ostinata, modulacija i brojnih efekata koji doprinose atmosferi straha i kulminiraju svojevrsnim noiseom kojeg prekida izobličena pjesma i dahovi, koji finalno – izdahnu.
Petra Strahovnik polagano gradi skladbu kroz dinamički rast te brojne glasovne i zvučne efekte, koji ukazuju na nemogućnost micanja iz traumatične situacije, uključujući visoko intonirane tonove soprana i vriskove iznad čudovišnoga muškog glasa kojima završava ova potresna skladba na temu patnje nevinih žrtava, nemogućnosti borbe te mentalnih posljedica traumatičnih iskustava.
Skladba Plava žirafa* za pet glasova, elektroniku i video Helene Skljarov zadanu temu kreativno razlaže u više segmenata, više slojeva, različitim umjetničkim tehnikama s ironijskim odmakom i dozom humora.
Stvarajući svoj imaginarni svijet, prema tekstu svojeg romana koji je u skladbi predstavljen kao bajka, Helena se izmiče u neutralni prostor bez precizne povijesne reference, čime priču o ratu ili njegovim posljedicama vraća na opće mjesto, dajući nam pravu terapijsku mjeru višeslojnog korištenja umjetnosti kao (pravog) puta za razlaganje traume.
Njezinu priču donose pjevači uz projekciju videa koji prikazuje proces Helenina slikanja slike, dok elektronika, kako navodi skladateljica, „reagira na vizualne znakove videa, kao što i pjevači često moraju improvizirati i reagirati u vezi s onim što se događa u videu.
Svaki pjevač prati i predstavlja različite boje“. Unatoč brojnim slojevima te umjetničkim izričajima koje Helena kreativno povezuje unutar partiture postavljajući dublja filozofska pitanja o humanosti svijeta i same civilizacije, skladba Plava žirafa sabrana je u uspješnu umjetničku cjelinu autentičnog izraza i snažnoga kreativnog naboja.
Besprijekorna vokalna tehnika kojom su petero članova ansambla izvodili tehnički i glazbeno veoma zahtjevne partiture koje su posvećeno uvježbavali, omogućila je vrhunsku izvedbu skladbi na programu te kvalitetan završetak dobro osmišljenog biennalskog projekta Balkan affairs.
_______
Sufinancirano sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.