Drugi dan MAKK konferencije
Bogat program radionica i predavanja o autorskom pravu u digitalno doba
MAKK konferencija drugi je dan, uz niz predavanja na temu autorskog prava i umjetne inteligencije, obogatila svoj program i četirima radionicama za glazbenike i autore u organizaciji Hrvatskog društva skladatelja
ChatGPT ponovno je imao čast pripremiti pozdravni govor, no ovaj put na temelju poboljšanih uputa. Naime, publika je jučerašnji govor Nenada Marčeca, također nastao uz pomoć generativnog alata, okarakterizirala kao suhoparan pa je alat s novim informacijama imao priliku ispraviti loš dojam. Humorističan i opušteniji govor popratio je veoma ugodan nastup The Gentlemana.
Prvi govornik, Igor Gliha, otvorio je konferenciju predavanjem o svrsi i potrebi zaštite autorskih prava. Rasvijetlio je ključne aspekte ovog pitanja, ističući važnost pravnog okvira u digitalnom dobu potkrijepljen povijesnim pregledom, razvojem te analizom trenutnog stanja unutar područja uz zaključno pitanje: treba li umjetna inteligencija imati pravo na autorsko pravo? Gliha ističe da umjetna inteligencija ne može posjedovati kreativnost, a time ni pravo na autorsku zaštitu, koja je temeljno usmjerena prema zaštiti kreativnosti.
Uslijedilo je predavanje Saše Nikšića u kojem je dao praktičan uvid u složenosti ugovora o stvaranju arhitektonskih djela u kontekstu javne nabave. Konferencija je nastavljena predavanjem Katarine Radić o utjecaju umjetne inteligencije na autorsko pravo i kolektivno upravljanje, istražujući nove izazove u digitalnom okruženju.
Nadovezujući se na temu prvog predavanja, Romana Matanovac Vučković govorila je o konceptu originalnosti te kako ona igra ključnu ulogu u pravnom kontekstu autorskog prava. Matanovac Vučković ukazuje na evoluciju u zahtjevima za originalnošću i zaštitom autorskih prava, naglašavajući promjene u kriterijima pri validaciji razine kreativnosti. Kod područja u kojima je najvažnija funkcionalnost djela, u kojima ono mora postići određeni cilj, smanjuje se stupanj kreativnosti kako bi se postigla pravna zaštita. Arhitektura, primijenjena umjetnost ili pak baze podataka samo su neki od primjera.
U kontekstu umjetne inteligencije, Matanovac Vučković također ističe nemogućnost zaštite AI-a zbog nedostatka doprinosa ljudske kreativnosti. Posebno naglašava važnost osobnog izbora autora u stvaranju autorskog djela, istovremeno ukazujući na odsutnost tog kreativnog momenta u procesu AI. Zaključuje da suradnja autora i umjetne inteligencije može rezultirati autorskim djelom, pod uvjetom da autor unese dovoljno kreativnih izbora u proces.
Razmatranje poreznih aspekata autorskih djela bilo je fokus predavanja Tereze Rogić Lugarić i Ivana Idžojtića. Popodnevni dio konferencije donio je panel diskusiju o NFT-ima i njihovom odnosu prema autorskom pravu. Sudionici panela, Iza Razija Mešević, Marko Jurić, Hrvoje Lisičar, Tihomir Katulić, i Ivana Kanceljak, pružili su dublji uvid u ovu inovativnu temu.
Paralelno s predavanjima u dvorani Gorgona, u dvorani Školica MSU-a Miro Tabak je otvorio interaktivniji dio programa radionicom: “Kako optimizirati online prisutnost glazbe na YouTube-u”. Radionica je bila posebno usmjerena autorima i nezavisnim labelima, nudeći stručne savjete za maksimiziranje online zarade od digitalnih platformi. Nakon pregleda tehnikalija i korisnih savjeta tijekom procesa prijave, Tabak je za kraj podijelio svojih „5 sastojaka za uspjeh“:
- Pravovremena prijava djela (čim imate snimku – što ranije, to bolje)
- Dostava preciznih metapodataka (tko je snimku napravio i kada te koji je njen +ISRC)
- Informirajte se – pratite YouTube i druge smjernice
- Prilikom uploada birajte agregatora & upload glazbe
- U slučaju da Vam je potrebna pomoć – obratite nam se Odjel digitalnih tehnologija HDS ([email protected])
Uslijedila je prezentacija “Ravnopravnost i inkluzija u glazbenoj industriji”, u kojoj je Szonja Balogh predstavila inicijativu first.wave. Cilj ovog međunarodnog projekta je poticanje sudjelovanja, obrazovanja i zapošljavanja ženskih i non-binary glazbenih producenata. Njihova misija uključuje implementaciju različitih praksi koje potiču ravnotežu te promiču eksponencijalni rast broja umjetnica u različitim glazbenim područjima.
Edukacijom diskografa i izdavača, first.wave potiče inkluzivnost i raznovrsnost u glazbenoj industriji, koristeći pritom studije slučaja i prakse iz drugih sektora, poput IT industrije. Kroz besplatne edukativne programe, podržavaju umjetnice i umjetnike te ih uče o različitim aspektima glazbene industrije, uključujući procese poput potpisivanja za izdavačku kuću, samostalnog izdavanja i isplatu autorskih prava. U planu im je i pokretanje programa suradnje s pet europskih zemalja, fokusiranog na educiranje budućih glazbenih producenata.
Panel diskusiju o (ne)ravnopravnosti, (ne)uključivosti i (ne)zastupljenosti u domaćoj glazbenoj industriji moderirala je Maja Trstenjak, glavna urednica Glazbe.hr, uz sudjelovanje Anje Papa iz Pocket Palme te kantautorice Elis Lovrić.
Razgovor s kostimografkinjom Lejlom Hodžić bio je ponajviše namijenjen glazbenicima, managerima, PR agentima i A&R profesionalcima, a umjetnica je na temelju dugogodišnjeg filmskog i kazališnog kao i suradnjom s bendom Let 3 i Dubioza kolektiv, publici približila kako vizualno i scenski predstaviti sebe i glazbu. Izdvojila je značaj početnog idejnog koncepta u stvaranju prepoznatljivog imidža brenda benda, osvrnuvši se na razliku u konceptualnijem pristupu u radu s Letom 3 spram fokusa na postizanje osjećaja kolektiva i homogenosti kod Dubioze kolektiv.
I ove godine MAK konferencija organizirala je listening session za autore, glazbenike i bendove. Domaćin sessiona, Branimir Mihaljević, poznati skladatelj i producent i umjetnički direktor Zagrebačkog festival, nije samo ocjenjivao glazbu – podijelio je i svoje dragocjeno studijsko iskustvo i korisne smjernice s autorima. Kroz razgovor o umjetničkom procesu istaknuo je važnost skladnosti djela, usporedivši je s konceptom zlatnog reza u likovnoj umjetnosti.
Nakon preslušavanja djela, uslijedile su tematski raznolike diskusije, fokusirajući se na tekstove i produkciju pjesme, koji su to sve faktori o kojima ovisi domet i uspješnost pjesme, ali i na analizu sitnijih glazbenih elemenata kao i kritiku strukture djela kao cjeline. Mihaljević je zaključio radionicu uspješnom, izražavajući nadu da će primijenjene sugestije unaprijediti kvalitetu radova sudionika i doprinijeti daljnjem razvoju njihove glazbene karijere.
MAK konferencija, jedanaestu godinu za redom, kroz svoje obuhvatne panele, predavanja i radionice, pružila je dubok uvid u dinamične izazove i inovacije s kojima se suočava glazbena industrija danas.