14
ožu
Izvještaj

Filharmonijski izazov mladim interpretima

Filharmonijski

Zagrebačka filharmonija Davor Puklavec/PIXSELL

share

Zagrebačka filharmonija u petak, 11. ožujka 2022. godine u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog predstavila je u sklopu svog Bijelog ciklusa djela Detonija, Chopina i Mendelssohna. Na ovom koncertu središnje mjesto dobili su istaknuti višestruko nagrađivani mladi glazbenici – pijanistica Mia Pečnik i dirigent Dean Whiteside kojemu je 2015. godine na šestome Međunarodnom natjecanju mladih dirigenata Lovro von Matačić dodijeljena posebna nagrada Zagrebačke filharmonije.

Mehanički oblikovanim zvukovima klavira u maniri kinetičkih skulptura i razigravanjem zvučnih imaginacija vremenske kazaljke, Zagrebačka filharmonija svoj je koncert otvorila posvetom Dubravku Detoniju, istaknutome hrvatskom skladatelju i dugogodišnjem suradniku Zagrebačke filharmonije, u čast njegova 85. rođendana.

Prekrasno čudovište vremena djelo je znakovito za Detonija, skladatelja koji je u svojem stvaralaštvu i umjetničkom imaginariju uvijek povezivao glazbeno, likovno i literarno mišljenje, razrađujući ih kroz pojedine teme i opsesije, u svakom pojedinom polju. Jedna od njih svakako je pojam vremena kojeg je skladatelj u spomenutoj skladbi nalik  „imaginarnoj posudi za pohranu zvuka“ ili „čudesnoj glazbenoj kutiji“, kako je sam nazivlje, razradio kroz krhotine tematskog materijala koje postepeno uslojava uz neumoljiv ‘prijeteći mehanizam’ vremenskog klatna u pozadini.

Čudovište kao dirigentski izazov

Upravo je u kolažiranju cjeline iz pojedinih zvučnih ploha – za razliku od snimke koju je Zagrebačka filharmonija objavila na CD-u The Wonderful Monster of Time: Hrvatski skladatelji na prijelazu milenija 2021. godine u izdanju Cantusa – izostala koherentnost sadržaja i veća povezanost cjelokupne forme. Mladi dirigent reducirane geste Dean Whiteside u ravnanju ovim djelom nije imao lagan zadatak. S prevelikim fokusom na izražavanje pojedinih orkestralnih dionica i različitih efekata, izostalo je boljeg povezivanja višedimenzionalnog sloga skladbe u cjelini, prvenstveno zbog nedosljedna odnosa prema ritamskom pulsiranju u podlozi, koje unatoč brojnim razigravanjima, čini kralježnicu ovog skladateljeva maštovitog univerzuma.

Orkestar je zvučao uvjerljivo u dijelu skladbe gdje se „zvukovni izvori spajaju u ritmički sjedinjujući zajednički krik“ u kojem se otkriva bogat orkestralni korpus snažne dinamike. Skladateljevi se zvukovni mobili uz brojne efekte, nakon vrhunca, postepeno rastaču nalik izlasku iz sna, vodeći publiku prema kraju ove zvučne slike na vremenski pogon s mišlju na protok vremena i skladateljev rođendan.

Mladi interpreti u susretu s partiturom mladog Chopina

U izvedbi Chopinova 2. koncerta za klavir i orkestar predstavila se mlada zagrebačka pijanistica Mia Pečnik koja je 2019. godine osvojila nagradu Mladi glazbenik godine. Riječ je o nagradi koju Zagrebačka filharmonija dodjeljuje istaknutim mladim glazbenicama i glazbenicima, i to neprekidno posljednjih trideset godina.

Mia Pečnik / Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Ova je višestruko nagrađivana dvadesetdvogodišnja umjetnica, već u dobi od šesnaest godina debitirala sa Zagrebačkom filharmonijom pod ravnanjem maestra Pavla Dešpalja. Uz decentnu potporu orkestra, pijanistica je filigranski izrađeno i nježne geste iznijela  solističku dionicu kojom je mladi dvadesetogodišnji skladatelj želio prikazati vlastitu virtuoznost. Stavljajući klavirsku dionicu ispred orkestralnog aparata koji mu je poslužio više kao podrška solistu, Chopin je od solista s jedne strane zahtijevao odlučnost i karakter, a s druge beskrajnu poetičnost i liričnost u najfinijim dinamikama, koje su u suradnji Mie Pečnik i Zagrebačke filharmonije fino zazvučale, posebice u drugom stavku Adagio.

Profinjenu melodiku ljubavnog stavka, koji je prema Chopinovom pismu prijatelju Titušu Woyciechowskom bio plod skrivenih osjećaja prema Konstancji Gladkowskoj, solistica je izvodila agogički promišljeno u mezzo dinamikama, otkrivajući dobru kontrolu nad fakturom koju će valjati ukupno opustiti u postizanju jačeg efekta Chopinova briljantnog rukopisa.

Upravo u segmentu ekspresivnosti i izražavanja autentičnosti vlastita tumačenja Chopinovih misli, ostaje otvoren prostor za razvoj ove mlade pijanistice koja je svoju finu tehniku i precizno tumačenje notnog teksta pokazala i u izvedbi Chopinova Nokturna u cis-molu op. 27. br. 1 kojeg je izvela u dodatku.

Mia Pečnik / Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Odmak od suzdrćanosti u dojmljivom fugatu

Zagrebačka je filharmonija svoj program zaokružila izvedbom omiljene 3. Škotske simfonije u a-molu, op. 56 Felixa Mendelssohna koja je kroz četiri neprekinuta stavka glazbeno dočarala skladateljevo nadahnuće putovanjem u Škotsku. Već od uvodne teme ogleda se snaga cijelog djela kojeg je skladatelj, u želji za postizanjem neprekinute atmosfere, tematski povezao kroz četiri stavka.

U tome se Dean Whiteside odmakao od suzdržanosti s početka koncerta s ukupno većim uspjehom u ekspresivnosti orkestralnog kolorita te dinamike i povezanosti orkestralnih dionica. Drugi je stavak Vivace non troppo otkrio agilnost gudača i izvrstan solo klarineta, dok je u trećem stavku Adagio nedostajalo plastičnosti dirigentske geste koja bi udahnula dodatnu toplinu Mendelssohnovoj romantičarskoj melodici.

Koncert je kulminirao u brzom stavku Allegro vivacissimo gdje su filharmoničari dojmljivo izveli frenetične fugalne pasaže u neumornu gibanju, sugerirajući borbu iz izvorna naslova stavka (Allegro guerriero) koja se razrješava svečanom, pobjedničkom durskom temom na samom kraju, otkrivajući bogatstvo simfonijskog zvuka, djelujući pozitivno na sadašnji trenutak.

Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Moglo bi Vas zanimati