Jela skladatelja Bele Adamovicha Čepinskog
Osječka premijera prvog hrvatskog baleta
U petak 14. veljače 2025. godine osječka je publika imala priliku prisustvovati povijesnom događaju: premijeri prvoga hrvatskoga baleta Jela skladatelja Bele Adamovicha Čepinskog. Jela je izvedena prvi put nakon praizvedbe, nakon malo više od 127 godina.
U realizaciji baleta Jela sudjelovao je širok tim umjetnika i suradnika. Orkestralne dionice partiture za ovu izvedbu raspisao je i njome dirigirao Vladimir Piskunov. Režiju, koreografiju, dramaturgiju, scenografiju, kostimografiju te oblikovanje svjetla potpisuje prva osoba osječkoga baleta, Vuk Ognjenović, uz suradnju scenografkinje i autorice video projekcija Ivane Bašić. Kostimografiju i izradu oglavlja osmislio je Bruno Osmanagić, a svjetlosne efekte oblikovao Tomislav Kobia.
Za pripremu ansambla bili su zaduženi baletni majstori Sara Epifany Erceg, Jana Brletić i Vuk Ognjenović. U glavnim ulogama nastupili su: Nichika Shibata (Jela), Gabriel Perez Arencibia (Javor) i Jana Brletić (Šumska kraljica). Posebnu čaroliju na sceni stvorili su baletni ansambl HNK-a u Osijeku, djeca iz Baletnog studija HNK-a te Glazbene škole Franje Kuhača – Odjela za klasični balet.
Foto: Kristijan Cimer/HNK Osijek
Jela – prvi nacionalni balet
Balet Jela Bele pl. Adamovicha Čepinskog ima iznimnu važnost za hrvatsku glazbenu kulturu kao prvi nacionalni balet, praizveden 15. siječnja 1898. u Hrvatskome zemaljskom kazalištu u Zagrebu. Njegova vrijednost leži u tome što označava početak hrvatskoga baletnog stvaralaštva i doprinosi razvoju domaće glazbeno-scenske umjetnosti, nadovezujući se na kulturne težnje vremena obilježene nasljeđem Ilirskog pokreta. Iako su suvremenici poput Franje Kuhača istaknuli da skladatelj nije posegnuo za narodnim motivima, hvalili su Adamovichevu originalnost, bogatu orkestraciju i izražajnost.
Kuhač je posebno istaknuo remek-djelo prizora oluje i bure te ljubavni motiv između Jele i Marka kao emotivno i glazbeno središte baleta.
Foto: Kristijan Cimer/HNK Osijek
Ovaj projekt za Osijek i cijelu Hrvatsku predstavlja veliki iskorak u kulturnoj produkciji, jer je Jela više od obične premijere – ona je dokaz entuzijazma, predanosti i strasti u očuvanju kulturne baštine, pogotovo uzevši u obzir da osječko kazalište službeno i nema baletnu granu. Obnovljena verzija Jele donosi potpuno novu dramaturgiju, koreografiju i vizualni identitet. Osnovna fabula Plesači osječkog baletnog ansambla, zajedno s gostujućim solistima, donijeli su snažnu energiju i emociju koja se savršeno uklopila u glazbu skladatelja Adamovića.
Obnovljena verzija Jele donosi potpuno novu dramaturgiju, koreografiju i vizualni identitet
Literarni predložak za balet Jela temelji se na pjesmi iz zbirke Kindertotenlieder Friedricha Rückerta, a sâm balet donosi priču o mladoj Jeli, koju žudnja za zlatom dovodi do ruba propasti. U njezinu svijetu pohlepa i težnja za bogatstvom vode je na pogrešan put, no ljubav koju joj pruža Marko postepeno je vodi prema višim vrijednostima. Marko je njezin spasioc, koji je pokušava odvratiti od opasnih želja i pokazati joj pravu, duhovnu dimenziju života.
Foto: Kristijan Cimer/HNK Osijek
Kroz ovaj konflikt između materijalnih želja i duhovnih vrednota, balet istražuje teme moralne spoznaje i ljubavi, koja se pojavljuje kao snaga koja može obnoviti i spasiti. Pastoralni motivi i nadnaravni elementi igraju ključnu ulogu u oblikovanju likova i radnje. Jela je prikazana kao vila stabla jele, dok je Marko duh javora. Uz njih, tu su i Šumska kraljica, Gospodar zlatne pećine, Zlatni genij, Vrhovna glava šumskih mužića, te duhovi i vile zlata, koji svojim prisustvom donose atmosferu magije i mističnosti, u kojoj se stvarnost i mitologija spajaju u jedinstvenu bajkovitu naraciju.
Balet istražuje teme moralne spoznaje i ljubavi, koja se pojavljuje kao snaga koja može obnoviti i spasiti
Ovaj spoj nadnaravnog i pastoralnog može se dovesti u vezu s današnjim društvom, gdje unatoč napretku i svakodnevnim izazovima svi ponekad tražimo bijeg u svijet mašte, u kojem dobro pobjeđuje zlo, a ljubav nadmašuje sve prepreke. U brzom i stresnom životu, potrebna nam je upravo takva bajka, koja nas podsjeća na ljepotu jednostavnih stvari i potiče nas da vjerujemo u čuda, ma koliko ona bila skrivena.
Orkestralni izazov
U glazbi je čujan oslonac u bečkoj klasici, ali i jasan duh romantizma. Adamovichev pristup orkestraciji i melodijskoj konstrukciji odlikuje se dugim lirskim melodijskim linijama, koje su povremeno bile zahtjevne za orkestar. Cijelo djelo temelji se na dvije distinktivne melodije koje se stalno razvijaju i variraju, prateći emocionalne pomake u radnji i likovima.
Foto: Kristijan Cimer/HNK Osijek
Svjetlo, scenografija i kostimi izvrsni su. Dominantne boje, zelena i zlatna, odražavaju povezanost s prirodom i mitskim elementima predstave; zelena simbolizira šumski svijet i prirodu, dok zlatna priziva moć, bogatstvo i nadnaravne sile.
Koreografija je ambiciozan spoj klasičnih baletnih principa i modernijih pristupa, uz snažan naglasak na emocijama likova i simbolici. Vuk Ognjenović stvorio je koreografski jezik, koji je povezao prirodne i nadnaravne elemente priče s elementima klasičnog baleta, ali i natruhom suvremenih plesnih izraza.
Foto: Kristijan Cimer/HNK Osijek
Tradicija baleta s potpisom
Jedan od ključnih estetskih elemenata bila je povezanost s tradicijom bijelog baleta, iako nitko od plesača nije bio odjeven u bijelo. Koreografija je, ipak, zadržala strukturalne i emocionalne elemente koji podsjećaju na taj tradicionalni oblik baleta. Kroz čistoću i fluidnost pokreta, kao i kroz likove poput vila i šumskih bića, publika je mogla osjetiti duh bijelog baleta, koji je prisutan kroz same plesne motive i dinamiku, a ne nužno kroz odjeću.
Foto: Kristijan Cimer/HNK Osijek
Osječka inscenacija baleta Jela, iako dramaturški obnovljena, vjerno čuva izvornu glazbu, ističući njezinu povijesnu i umjetničku vrijednost. Ovaj balet ostaje trajni svjedok hrvatske kulturne baštine, spajajući domaće umjetničke vizije s univerzalnim temama ljubavi, strasti i iskušenja. Posebno veseli činjenica da je nastao u koprodukciji s Općinom Čepin, gdje se planira i izvedba Jele u travnju, povodom Dana planeta Zemlje.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
