Kvartet Turangalila u KNAP-u: Odvažnost u posveti i programu

Kvartet Turangalila Foto: Matej Grgić

KNAP – žarište inicijativa

Centar kulture na Peščenici, poznatiji pod nazivom KNAP, profilirao se kao jedan od rijetkih kulturnih žarišta čiji program pokriva širok dijapazon glazbenih sadržaja. U ovom, za zagrebačku glazbenu scenu neizvjesnom vremenu, kada su posljedice potresa dovele u pitanje prostore muziciranja, KNAP pruža platformu na kojoj ravnopravno sudjeluju jazz, pop i klasični glazbenici. Zbog ove odmaknutosti (prenesene ali i lokacijske) od klasičnih prostora muziciranja, publika u prostore KNAP-a dolazi s jednim drukčijim stavom i setom očekivanja nego u koncertne dvorane glazbenih institucija koje imaju svoju neizrečenu težinu.

Taj stav zasigurno osjećaju i sami glazbenici jer im u svjetlu ovakvoga inkluzivnog pristupa taj prostor pruža novu vrstu slobode i možda jednu dozu rasterećenosti. KNAP-ova programska politika otvara prostor kreativnosti, pa čak i igranju, što je dobrodošli vid umjetničke slobode koji uvijek daje zanimljive rezultate.

Foto: Matej Grgić

Klasična glazba u prostoru KNAP-a ima privilegiran status pa se usporedno odvijaju različiti programi poput Knapanja, platforme u sklopu koje studenti imaju priliku i sudjelovati na Muzičkom biennalu te sukreirati scenu, KNAP-ov vlastiti projekt Music – Mission – Vision u okviru kojeg je suvremena glazba pronašla svoje mjesto te ciklus klasičnih koncerata Glazbeni Knap.

Kvartet Turangalila u programskom iskoraku

U svojoj relativno kratkoj povijesti, ciklus koncerata Glazbeni Knap (pokrenut 2018. godine) može se pohvaliti nizom zanimljivih koncerata, eminentnim domaćim glazbenicima i primamljivim programima. Prvo ovogodišnje izdanje ciklusa Glazbeni Knap otvorio je kvartet Turangalila čije članove čine Emma Štern (klarinet), Eleonora Hil (violina), Tonko Marković (violončelo) i Viktor Čižić (klavir).

Foto: Matej Grgić

Uz praizvedbu djela domaćeg skladatelja, svoj su program ispunili obradama djela kanonskog repertoara što je zanimljiva i publici omiljena, ali nažalost kod nas rijetka praksa. Na programu su se tako našle obrađene skladbe Sergeja Prokofjeva, Gustava Mahlera i Dore Pejačević te praizvedba skladbe Notre épilogue skladatelja Nevena Resnika. Izvedba prvog djela na programu – Prokofjevljeve Uvertire na hebrejske teme – najavila je atmosferu čitavog koncerta, a to je slobodan pristup izvedbi i muziciranje bez opterećenosti idealom savršene izvedbe.

Svojim zaraznim entuzijazmom kvartet je opravdao (otrcanu) frazu o radosti muziciranja, a tu je energiju uspješno prenio i na publiku te podsjetio na pomalo zapuštenu tradiciju salonskog muziciranja

Za jedan dio ovog dojma bila je zaslužna suha akustika u prepunoj maloj dvorani KNAP-a koja je bezobzirno otkrivala sve slabosti izvedbe. No ipak, da nije bilo tog nedostatka, vjerojatno ne bi došli do izražaja poletnost i elan koji su izvođači uložili u izvedbu. Svojim zaraznim entuzijazmom kvartet je opravdao (otrcanu) frazu o radosti muziciranja, a tu je energiju uspješno prenio i na publiku te podsjetio na pomalo zapuštenu tradiciju salonskog muziciranja. Ovakav intimni karakter koncerta omogućava veću emocionalnu angažiranost slušatelja te umanjuje važnost kritičkog vrednovanja (ne)savršenosti izvedbe.

Foto: Matej Grgić

U svojim je obradama Viktor Čižić spretno balansirao s instrumentalnim bojama, dodajući ili oduzimajući dionice originalnim partiturama, pa je tako Prokofjevljev sekstet ‘sažeo’ na kvartet, ali bez žrtvovanja karakteristične ritmičnosti i razigranosti djela te skladateljeva prepoznatljivog glazbenog izraza.

Foto: Matej Grgić

Za izvedbu Mahlerovih Pjesama putujućeg djetića pridružio im se gost bariton Jurica Jurasić Kapun.

Foto: Matej Grgić

Zbog prethodnih zajedničkih koncerata, gosta bi se prije moglo nazvati stalnim suradnikom, a to je potkrijepila uvjerljiva izvedba Mahlerovih pjesama. Svojim bogatim i rezonantnim glasom, odmjerenim fraziranjem te sigurnom interpretacijom pridonio je uspješnoj komornoj realizaciji Mahlerova originalno orkestralnog djela.

Foto: Matej Grgić

Osnaživanje skladateljsko-glazbeničkih veza

Novo djelo Nevena Resnika Notre épilogue nastalo je na poticaj kvarteta Turangalila, što svjedoči o njihovoj brizi za osnaživanjem veza izvođača i skladatelja, kao i aktivnoj ulozi u stvaranju novog repertoara te potpori mladim, još neetabliranim skladateljima. Resnik je skladao emocionalno vrlo nabijeno djelo čiji se dramski luk temelji na izmjeni napetih i mirnih dijelova.

Iako mladi skladatelji često (i očekivano) imaju poteškoća s balansiranjem materijala, Resnik je postigao ravnotežu kontrastirajućih segmenata. Nagle izboje energije u izmjeni s melankoličnim promjenama raspoloženja u cjelinu je povezala istaknuta melodija u izvrsnoj interpretaciji violinistice Eleonore Hil.

Foto: Matej Grgić

Iako u programskoj knjižici stoji kako je skladba bazirana na „slobodnom atonalitetu, ali unutar domene estetike lijepoga“, taj opis ipak nedovoljno opisuje sintetski harmonijski jezik ovog djela. Riječju atonalitet sugerira se bliskost sasvim drukčijem zvukovnom izričaju, dok je ovdje riječ o zanimljivom spoju kasnoromantičko oblikovane melodije s francuskim harmonijskim koloritom druge polovice stoljeća.

Disonantnost harmonija, iako u prvom planu, ima funkciju stvaranja dramske napetosti iz koje izbijaju izrazito pjevne melodijske fraze i geste. Doimlje se da je upravo melodija ključ tumačenja Resnikove ideje o „transformaciji duševnog stanja pripovjedača od tuge i čežnje prema prihvaćanju i spokoju“.

Foto: Matej Grgić

Autorski pečat posveti Dori Pejačević

Obrada izabranih pet stavaka iz klavirskog ciklusa Život cvijeća u programskom se smislu pokazala kao pun pogodak. Publika je mogla čuti omiljene skladbe Dore Pejačević, ali u novom zvukovnom ruhu i s lijepo balansiranim dionicama klavira i gudača, dok se klarinet tek rijetko isticao u zvučnoj slici.

Foto: Matej Grgić

U jednostavnom ali efektnom aranžmanu Čižić je poštovao skladateljičinu originalnu namjenu te klavir (p)ostavio kao glavnog nositelja melodija, što je osobito došlo do izražaja u Ruži.

Foto: Matej Grgić

S obzirom na popularnost ovog djela, možda bi bila zanimljivija malo hrabrija instrumentacija i poigravanje instrumentalnim bojama. Ovaj koncert i izbor skladbi Dore Pejačević vremenski se poklopio s festivalom posvećenom skladateljičinu životu i opusu kojim se obilježila stota godišnjica njezine smrti te je dodatni poticaj zasluženoj popularizaciji glazbe Dore Pejačević.

Koncertom u maloj dvorani KNAP-a kvartet Turangalila podsjetio je na ljepotu intimnijih koncerata kao i važnost (povratka) komornog muziciranja i davanja prostora za razvoj i djelovanje mladih izvođača i skladatelja.