22
pro
2022
Izvještaj

Božićne pjesme europskih zemalja

Božićna bajka u zagrebačkoj Laubi

Sfumato, Božić

ZborHRT_SF4-221220_Bozic_u_EU_fotoJR_DSC3740w foto: Jasenko Rasol / HRT

share

Božić u glazbi

Svi vole malo slatke glazbe uoči božićnih blagdana, nekoliko pjesama iz tradicionalnih pjesmarica, češće u jednostavnim zborskim obradama nego u obličju zabavnog i mekog popa. S tim da se ponekad možda više žudi(lo) i za kanonskim djelima.

Naime, ne tako davno bio je običaj ne samo pred Uskrs pripremiti barem jednu od velikih Bachovih Muka – po Mateju, Ivanu ili Marku, Händelovog Mesiju, Dvořákov ili Pergolesijev Stabat Mater, jer se tada vjerovalo u dugoročnije ciljeve, bilo je za to dovoljno zainteresirane publike, a vjerojatno i više novca. Ovo jest nostalgija, ali ne i malodušje, već samo subjektivna procjena vremena, mode i navika koje danas podrazumijevaju bržu i protočniju zabavu, odnosno definiraju društvenu većinu i oblik gospodarstva o kojem je kultura odvijeka ovisila.

foto: Jasenko Rasol / HRT

Sfumato u drugačijem ruhu

No, na sreću, ovogodišnja božićna ponuda pokazala se iznimnom, barem u smislu jednog nesumnjivo blistavog i bogatog koncerta, Božić u Europi, četvrtog iz prestižnog ciklusa Sfumato Zbora HRT-a, održanog u Laubi 20. prosinca 2022. godine. Prigodno raskošno bilo je (i) izvođačko tijelo sastavljeno od (po)novoosnovanog Dječjeg zbora HRT-a, Jazz orkestra HRT-a, gudača Simfonijskog orkestra HRT-a te vokalnih solista – Renate Sabljak, Roka Radovana, Ane Uršule Najev i Sabrine Hebiri.

foto: Jasenko Rasol / HRT

Cjelinom je ravnao iskusni trombonist i dirigent Jazz orkestra HRT-a, Miron Hauser, dok je većinu nadahnutih aranžmana, podjednako prihvatljivih klasičnim i jazz glazbenicima, potpisao njemački trombonist i skladatelj, Reinhard Summerer (1971.), jedan od najsvestranijih glazbenika današnjice, posvećen pedagoškom radu na Umjetničkom sveučilištu u Grazu i Konzervatoriju Johann Joseph Fux, kao i postmodernizmu koji krasi njegovih preko 1400 dovršenih djela.

foto: Jasenko Rasol / HRT

U eklektičnijem dijelu

Prema redu i očekivanjima najprije su nastupili najmlađi, njih 118 u dobi od 8 do 14 godina, opremljeni darom, znanjem, pjesmicama „Mehki snežek“ i „Zdrav kralj mladi“ i predvođeni zborovođama Vinkom Karmelićem i Ninom Cossetto i umjetničkim voditeljem, a ujedno i aranžerom, Tomislavom Fačinijem. Nevina, ali nipošto naivna vokalna ozračja bila su poduprta lagodnim instrumentalnim bojama suptilnih gudača SO HRT-a koji su, netom nakon dječjeg, u eklektičnijem dijelu nastupa ugostili kolege iz svoje matične kuće.

foto: Jasenko Rasol / HRT

Publika je učas mogla biti zadivljena ljepotom i čudesnom atmosferom, odnosno golemom potvrdom kreativnog rada toliko talentiranih glazbenika, ponajprije iz Jazz orkestra HRT-a, koji su (kako se činilo) jedva zagrebali površinu novodostupnog božićnog repertoara. Prvi u nizu bio je standard „Jingle Bells“ Jamesa Lorda Pierponta, prožet živopisnim sinkopirajućim elementima, a još uvijek povezanim s mitskim božićnim značajkama ili lirskim evokacijama na jureće saonice, zvončiće, Djeda Mraza i debelu vreću poklona.

foto: Jasenko Rasol / HRT

Američki početak netom je bio oplemenjen ukrajinskom pjesmicom „Shchedryk“ Mykole Leontoviča, minijaturom posve osobito definiranom uz pomoć aranžmana, sola i prozračnih ljestvica tankoćutnog klavirista Jazz orkestra Josepha Kaplowitza. Estoniju su, pjesmom „Tiliseb, tiliseb aisakell“ Leonarda Virkhausa, predstavila čak trojica pjevača, Josip Čajko, Tomislav Meštrić i Vjekoslav Hudeček, i to u up-tempo zamahu s brzim preciznim i dugim puhačkim linijama, protegnutim sve do ženskog solističkog vokalnog trija, Monike Cerovčec, Gorane Biondić Ruško i Natalije Kralj, koje su, pak, otpjevale dirljivu švedsku popijevku „Jul, Jul, strålande Jul“, u pomalo arhaičnom, srednjovjekovnom, čak i mističnom tonskom ruhu.

foto: Jasenko Rasol / HRT

Mistika je bila povezana i uz ritam sekciju, s oblim i točnim (kontra)basom Saše Borovca, te uz iznimno uspješne gudače i pjevače HRT-a koji su se u svim zamkama gorućeg swinga snalazili suvislo i opušteno, neovisno o tome koliko su ih zvukom izazivali trubači i trombonisti, ali i galantno podupirali flautisti i klarinetisti iz jazz ansambla.

foto: Jasenko Rasol / HRT

Nadvisio sve svoje kolege

Još jedna poletna obrada, ovoga puta tradicionalne katalonske pjesmice „Fum, fum, fum“, prethodila je središnjici večeri, austrijskoj uspješnici „Stille Nacht“ Franza Xavera Grubera i Josepha Mohra, u kojoj su solisti Monika Cerovčec, Martina Borse, Josip Čajko i Vjekoslav Hudeček bili prepušteni izvornom tumačenju, dakako, u međuigri s rijetko razigranim orkestrom koji je umjesto rasapa izrijekom (po)nudio veselje i red. Hit do hita, u nizu se prepoznala i veličanstveno napisana, lako pamtljiva francuska melodija „Les anges dans nos campagnes“, umjereno stilizirana poput sljedeće profinjeno himnične njemačke „O Tannenbaum“ u kojoj se zbor, u višeglasju, posebno istaknuo.

foto: Jasenko Rasol / HRT

Jedina solistica s dvije pjesme bila je Renata Sabljak, možda zbog svoje iznimne jezične prilagodljivosti – jer je pjevala portugalsku „Roxozinho estis deitado“ i dansku „Velkommen igen, Guds engle små“ – a možda i ne. U svakom slučaju, njezinu je pojavnost publika nagradila gotovo kao i onu tenora Roka Radovana koji je vokalno nadvisio sve svoje kolege vjerno tumačeći tipičnu rumunjsku skladbu „Florine dalbe“ Timoteija Popovicija.

foto: Jasenko Rasol / HRT

Konac djela doslovno su ukrasile preostale solistice, Najev i Hebiri, s atraktivnim, ali i predvidljivim brojevima ritmički prezentnog, španjolskog uglazbljenja „Tan tan de Reyes Magos“, osvijetljenog brojnim puhačkim solima, i domaćeg klasika „Djetešce nam se rodilo“. Međutim, u prvom redu instrumentalno i zborsko izvođačko savršenstvo te angažirano, sugestivno i točno dirigiranje Mirona Hausera publika je htjela doživjeti još u jednoj pridodanoj skladbi, to jest u obradi skladbe „Narodi nam se“, koja je najzad okončala zbilja iznenađujuću ovogodišnju priredbu.

foto: Jasenko Rasol / HRT

Naravno, nadam(o) se prvu u nizu, jer ovakva glazba – bujnog zvuka, pametno preoblikovana, bez pretvaranja i zadrške – mogla bi i ubuduće samo ukazivati na svjetlo, ljubav, znanje, mir i sve ostalo povezano s (is)prav(n)om božićnom bajkom.

foto: Jasenko Rasol / HRTZbor

Moglo bi Vas zanimati