The King's Singers: Zlatni vokali a cappella glazbe
Prvi nastup u Hrvatskoj zlatni dečki a cappella glazbe, The King’s Singers, ostvarili su u splitskoj koncertnoj dvorani 27. siječnja 2022. Iako je Splićanima višeglasno pjevanje, naročito u kontekstu klapa, duboko ukorijenjeno u DNK, mnogobrojna publika bila je vidno impresionirana besprijekornom vokalnom tehnikom i širinom repertoara britanskih pjevača.
To su samo neke od kvaliteta koje nose The King’s Singers, muškoga vokalnog sastava kojeg su 1968. godine osnovala šestorica diplomanata Kraljevskog koledža u Cambridgeu, ostvarivši debi u londonskoj Dvorani Kraljice Elizabete. Od tada je kroz ansambl prošlo dvadeset i osam članova, a u polustoljetnom djelovanju održala se izvorna struktura u podjeli glasova. Danas su King’s Singeri kontratenori Patrick Dunachie i Edward Button, tenor Julian Gregory, baritoni Christopher Bruerton i Nick Ashby te bas Jonathan Howard.
Iako se naslanjaju na britansku zborsku tradiciju, neprestano pomiču granice repertoara izlazeći iz zone komfora te eksperimentirajući s raznim glazbenim stilovima i žanrovima. Za njih su skladali i neki vodeći suvremeni skladatelji, poput Györgyija Ligetija, Erica Whitacrea, Luciana Beria i Krzysztofa Pendereckog, a prilikom obljetničke turneje i promocije albuma Gold 2018. godine izvodili su i nove skladbe Boba Chilcotta, Johna Ruttera i Nice Muhlyja.
Iste godine utemeljili su Svjetsku zakladu King’s Singers kako bi osigurali platformu za stvaranje nove glazbe u različitim disciplinama i obrazovanje novog naraštaja izvođača, a još od prije poznate su i njihove radionice te rezidencijalni tečajevi na kojima su brusili vokalnu tehniku pojedinaca ili grupa.
Raznovrstan repertoar i bezprijekorna dikcija
Raznovrstan repertoar odabrali su i za splitski koncert, strukturno podijeljen prema tematskim cjelinama. Prvi dio sakralnog karaktera svojevrsna je oda Djevici Mariji kroz prizmu skladatelja različitih stilova i skladateljskih tehnika. Koncert je otvoren djelom Majko Božja, ovdje stojim engleskog skladatelja Johna Tavenera, poznatog po bogatoj produkciji zborskih skladbi religioznog karaktera. Uslijedile su tri Ave Marie iz pera Roberta Parsonsa, Igora Stravinskog i Giovannija Pierluigija da Palestrine. U zgusnutu polifonom slogu naročito je došla do izražaja besprijekorna dikcija pjevača koja je omogućila slušateljima da ih svaka dionica povede zasebnim melodijskim putevima ujedinjenima u čvrstom pleteru.
Oni koji duhovno nadahnuće crpe iz prirode mogli su religiozno doživjeti i sljedeći tematski blok predvođen skladbom K brežuljcima Ernesta Rancea. Svojevrsnu odu prirodi ponudio je i Felix Mendelssohn Bartholdy. Među šest Lieda iz ciklusa op. 48, The King’s Singersi odabrali su posljednja tri te dočarali ševin pjev, jutarnju molitvu i jesen.
Uslijedio je blok tradicionalnih engleskih pjesama u aranžmanima raznovrsnih autora, pretežno sjetna karaktera koje tematiziraju svakodnevnicu srednjovjekovnih sela, ljubav i gubitak, uz iznimku velške živahne pjesme humorističnog karaktera Migidi magidi. Prvi dio programa zaključen je zanimljivom i tehnički zahtjevnom skladbom estonskog skladatelja Velje Tormisa, Biskup i poganin. Skladana je za The King’s Singerse 1992. godine, i to svestranim glazbenim jezikom u kojem se isprepliće tekst na latinskom i estonskom.
Uz Četiri moteta na gregorijanske teme Mauricea Durufléa započeo je drugi dio programa. Bio je to kratki povratak liturgijskom karakteru, nakon kojeg je uslijedio blok svjetovne glazbe, s naglaskom na obrade popularnih pjesama kojima su prednjačile one The Beatlesa. Posebno iznenađenje za publiku uslijedilo je kada su britanski slavuji izveli obradu tradicionalne dalmatinske pjesme Ponistra je drivo.
Sjajna komunikacija s publikom
Svestranost repertoara, zbog kojeg često plove različitim jezicima, ali i svjetskim pozornicama te posvećenost građenju precizne i jasne dikcije, omogućile su britanskim pjevačima da na zavidnoj razini izgovore i za njih težak hrvatski tekst. Svakako, u tom kontekstu, treba pohvaliti i basa Jonathana Howarda koji se na početku koncerta publici obratio na tečnom hrvatskom. Komunikacija s publikom također je jaka strana The King’s Singersa, pa je u svaki tematski blok neki od članova uveo publiku objašnjavajući odabir ili karakter djela.
Zahvaljujući nekoliko puta na toplu prijemu, publika je mogla steći dojam da su The King’s Singersi pravi sretnici jer nastupaju u Hrvatskom domu Split. Međutim, pravi sretnici bili su svi oni koji su imali priliku prvi puta ih čuti u Hrvatskoj.
