K-pop u Hrvatskoj: Uvod u priču i osobna iskustva sa scene

K-pop, skraćenica termina korejske popularne glazbe, danas u zapadnom svijetu više nije potpuna nepoznanica. S pojavom Psyja i njegovog velikog hita “Gangnam Style” na svjetskim pop ljestvicama 2012. godine, apsolutno su svi dobili uvid u posve drugačiju glazbenu industriju. Posebice u odnosu na glazbenu industriju SAD-a koja dominira svjetskim tržištem i postavlja trendove u mainstream glazbi. Ipak, mnogo je nepoznanica ostalo vezanih za K-pop i u njih je teško proniknuti bez pretraživanja i iščitavanja (ponajviše) internetskih izvora i konzultiranja s pratiteljima i pripadnicima ove scene.

No prije izlaganja najzanimljivijih izjava hrvatskih K-popera koji će nas pobliže uputiti u situaciju s K-popom u Hrvatskoj, ukratko ćemo reći nešto o njemu kao industriji, žanru i globalnom fenomenu.

Definicija?

Za početak, sam K-pop nije lako definirati. Nameće se pitanje radi li se ovdje o glazbenom žanru, čitavoj (glazbenoj) industriji ili pak o svojevrsnoj supkulturi? Također, ovisi li takvo specifično određivanje K-popa o kontekstu u kojem ga nalazimo? Drugim riječima, K-pop može biti i jest sve navedeno, no u Južnoj Koreji čini značajnu granu glazbene industrije, uvijek i svugdje predstavlja i specifičan glazbeni žanr, dok u Europi i SAD-u gotovo da prelazi u supkulturu koja sa sobom povlači niz vrijednosti vezanih za Hallyu (pokret širenja korejske kulture).

Ukoliko želimo pobliže odrediti K-pop kao žanr iz glazbenog aspekta, može se reći da on predstavlja kombinaciju različitih, već klasičnih žanrova poput popa, rapa, hip-hopa, rocka, R&B-a, kao i elektronike, te naglasak stavlja na razrađene (često grupne) koreografije, tj. na ples. Sami tekstovi pjesama obično su na korejskom jeziku s ponekim engleskim riječima, a o značenju i značaju tekstova ponešto je rekao jedan od K-pop fanova u Hrvatskoj:

„Tekstovi većinom govore o ljubavi ili ojačavaju slušateljima samopouzdanje, mislim da su važni, ali ne jako, više je cilj da riječi brzo uđu u uho pa zato često ima u pjesmama ubačenih i zaraznih izraza na engleskom. Iznimka su, naravno, indie glazbenici, ali oni su zasad još većinom jako popularni samo unutar J. Koreje.“ M.M.

Također, uočljiva je visoko kvalitetna produkcija glazbenih spotova i same glazbe. Na kraju, za k-pop zasigurno možemo reći da je hibridan jer isprepliće američku pop kulturu s azijskim vrijednostima.

K-pop izvođači i koncept idola

Članovi K-pop grupa, kao i solo izvođači, obično su poznati kao „idoli“. Ovaj se naziv iz zapadnjačke perspektive možda na prvu čini preuveličanim, no kada spoznamo njegovu pozadinu, sve dobiva smisao. Sam termin potječe iz japanskog jezika, od riječi aidol koja je ondje popularizirana kasnih 1960-ih godina, a označavala je mlade izvođače koji doprinose uspostavljanju glazbene industrije na tržištu, na temelju vlastitih sposobnosti, s ciljem da privuku ljude nastupajući kao uzori za stil života (Lee i Nornes, 2015: 111).

Zanimljivo je da u Južnoj Koreji postoji sistem planiranog treniranja idola koji uključuje lekcije u pjevanju, plesu, glumi i scenskim manirima, u stranim jezicima i fizičkim vježbama za oblikovanje tjelesne figure. Svaki član K-pop grupe trebao bi savladati sve navedeno, no pojedinačno se isticati specifičnom talentom poput plesa ili repanja, izgleda ili govorništva.

Same grupe često imaju i vlastite narative koji se mogu provlačiti i kroz nekoliko pjesama, čak albuma. Takve su priče obično predmetom fascinacije, diskusije i (re)interpretacije među fanovima, potiču na stvaranje tzv. fandoma, kao i na potražnju za novim sadržajima.

Fandome bismo stoga mogli odrediti kao zajednice obožavatelja određenog idola ili grupe koja stvara i međusobno dijeli svoje sadržaje o njima i (naravno) konzumira njihove. Najviše fandoma može se pronaći online, dok je onaj najveći od popularnog K-pop boy benda BTS.

Pokret Hallyu i južnokorejska politika

Hallyu u doslovnom prijevodu znači korejski val i predstavlja fenomen globalnog širenja korejske kulture. Sam izraz dolazi iz kineskog jezika i prvi se puta javlja u kineskim medijima 1990-ih, ne bi li se opisao proboj proizvoda korejske zabavne industrije na kinesko tržište u to vrijeme. Danas se to značenje proširilo te uključuje širenje svega što ima korejsko porijeklo, poput korejskog pisma (Hangul) i korejske hrane (Hansik).

Korejski val razvijao se u nekoliko faza: za raniju fazu Hallyua veže se utjecaj televizije i popularnost korejskih tv drama (Hallyu 1.0), dok je fazu započetu ranih 2000-ih koja traje i danas, obilježio K-pop, Internet i društvene mreže (Hallyu 2.0).

No postavlja se pitanje, što je dovelo do jačanja popularnosti ovog fenomena, posebice van granica Južne Koreje? Sociolog John Lie zaključio je da su za proboj K-popa na svjetsko tržište postojala tri glavna preduvjeta (Lee i Nornes, 2015:7):

1. pronađena dobra ravnoteža između urbane i seksualizirane američke pop glazbe i lokalne tradicije pop glazbe u Aziji;
2. podrška i poticaji korejske Vlade u širenju korejske kulture (relevantnost nacionalnog identiteta za vanjsku i unutarnju politiku, turizam i ekonomiju);
3. visokokvalitetna glazbena produkcija.

Napokon, Internet i društvene mreže također su pomogle u širenju K-popa i Hallyua. To potvrđuje i činjenica da je primarno tržište svih sadržaja korejske popularne kulture smješteno online. Od 2008. godine Južna Koreja postala je prva zemlja u kojoj je prodaja digitalnih glazbenih izdanja nadmašila prodaju glazbe u fizičkom obliku, a rastu digitalne potrošnje još se ne nazire kraj. Brojne zabavne emisije, mobilne aplikacije i komunikacija izvođača s fanovima putem društvenih mreža također pospješuju uspjeh i širenje K-popa.

K-pop u Hrvatskoj – iskustva i preporuke

Prvi službeni kontakt s hrvatskom K-pop scenom ostvarili smo kroz Facebook grupu K-pop Croatia/Hrvatska, u koju smo vrlo ljubazno primljeni. Ondje smo također osjetili dobru dozu entuzijazma među njezinim članovima pri iskazivanju interesa za njihov relativno mali svijet, ali ne i nebitan. Zanimala su nas njihova iskustva, iskustva ljudi koji zaista prate ovu glazbu i sve što s njome dolazi, kao i pogled u njihovu posebnu zajednicu. Zanimalo nas je kako su oni prvi puta došli u kontakt s K-popom, koji su im najdraži izvođači i pjesme, gdje se možemo informirati o zbivanjima vezanima za K-pop u Hrvatskoj i štošta drugo. Stoga, provjerimo što su nam neki od njih rekli…

Kako ste prvi puta došli u doticaj s K-popom?

Mislim da je to bilo 2009., igrao sam južnokorejsku online igru Aion i jedna od tada najpopularnijih ženskih grupa, Wonder Girls, imala je promociju u video igri u vidu glazbe, kostima i emotikona iz njihove tada najnovije pjesme. Svidjelo mi se pa sam otišao dalje istraživati na Internet… Tada nije bilo ni približno toliko izvora online, ali srećom sam već bio slušao japanski pop pa sam se uspio snaći.
-M.M.

Tako što sam na Facebooku vidjela jednu curku koja je, isto kao i ja jedna od prvih koja je počela to slušati u Hrvatskoj, objavila spot grupe BoyFriend… Kliknula sam i prvo sam si mislila: „Što je ovo?“ Nakon malog surfanja naišla sam na grupu SHINee, BigBang,2NE1…i tako je to krenulo (to su jedne od starijih grupa koje su 2011. žarile i palile).

-S.V.

Koji je Vaš top 10 u K-popu kao preporuke za slušanje?

Jeste li ikada posjetili Pandakon Croatia (konvenciju azijske kulture u Hrvatskoj) i je li ondje bilo govora o K-popu?

Jesam, a govora o K-popu je, koliko sam ja upućen, bilo samo prije par godina kada je grupa u kojoj sam i sam bio jo,š organizirala dance parties azijskog popa na samom eventu. Ne bih rekao da posjetitelje Pandakona previše zanima K-pop, barem tada nije. Tu se više radi o Japanu, anime i cosplay te eventualno soundtrack glazbi iz anime.

-M.M.

Godine 2018. i 2019. sudjelovali smo u programu Pandakona! Organizirali smo plesne radionice na travnjaku iza Močvare, održavali predavanja, naši članovi i prijatelji su tijekom večernjeg programa nastupali na pozornici Močvare, a na našem štandu moglo se naći svakakvog K-pop mercha. Nadamo se da će se 2022. opet održati jer nam stvarno nedostaje ta atmosfera!

– KCE (Korea Croatia Events)

 

View this post on Instagram

 

A post shared by ❄️KCE Korea Croatia Events❄️ (@koreacroatiaevents)

Imamo li kod nas neke specijalizirane K-pop trgovine, korejske restorane i nešto što bismo mogli vezati za Hallyu? Što biste preporučili početnicima?

Od restorana u Zagrebu možete probati Cro.K, Onsemi i Omma, a ima i dućan Korean Mart.

-M.M.

Također, postoji i Korean guest house – hotel u kojem odsjedaju samo Korejci kada dođu u Zagreb… To je trend gdje oni više vole odsjedati u guest housovima gdje se osjećaju kao doma dok su u stranoj zemlji. Te Korean guest houses drže Korejci koji žive u Hrvatskoj..

-S.V.

Naravno da imamo! U Zagrebu postoje dva korejska restorana, Cro.K i Omma, dok u Dubrovniku postoji restoran Bonto. U Zagrebu se korejska hrana može pronaći u Korean Martu kod Autobusnog kolodvora, ali i u Pekinškoj patki u Vlaškoj, Asia Storeu u Ilici i Asian Cash and Carryju u Ivanićgradskoj. U Splitu u dućanu „Asian Spice“ se također može ponešto pronaći. A za one koji ne znaju gdje nabaviti K-pop albume u Hrvatskoj, ponekad ih ima u Aquariusu, a Menart na svom web shopu ima K-pop kao zasebnu kategoriju.

– KCE (Korea Croatia Events)

Za kraj, kako doći do više informacija o K-popu općenito, ali i zbivanjima vezanim uz K-pop u Hrvatskoj?

Savjetovao bih da jednostavno prate K-pop preko Interneta i eventa. Imamo Facebook grupu K-pop Croatia/Hrvatska gdje fanovi redovito otkrivaju nove, možda manje popularne stvari u vezi K-popa. Reddit je isto super opcija. Jedno vrijeme je bilo i više K-popa po našim medijima, ja sam pisao kolumnu za jedan časopis, kolegice su vodile tjedni radio, organizirali su se mjesečni dance parties pa je to sve još više olakšavalo ljudima da uđu u K-pop. Nadam se da će i toga uskoro opet biti više, kako od nas starijih K-pop fanova, tako i od mlađih generacija.

-M.M.

Relevantne literature na hrvatskom jeziku, nažalost, nema (iako radimo na tome da to više ne bude tako), no stručnjaci poput Wonhoa Janga i Jung Eun Song sa Sveučilišta u Seoulu imaju razne publikacije na ovu temu, a jedan od medija koji aktivno piše o K-popu je Billboard koji ima zasebnu K-pop rubriku. Za vizualne tipove preporučujemo YouTube Originals dokumentarni serijal „K-pop Evolution“ koji odlično predstavlja kako industrija funkcionira i što ju čini posebnom.

-KCE

Uskoro nastavak: K-pop u Hrvatskoj – 2. dio: Udruge, eventi i budućnost scene

Korištena literatura:

1. Cha, H. i S. Kim (2011), “A Case Study on Korean Wave: Focused on K-pop Concert by Korean Idol Group in Paris, June 2011”. Multimedia, Computer Graphics and Broadcasting, 153-162 str.
2. Conell, J. i C. Gibson (2013), “World Music: Deterritorializing Place and Identity”. Progress in Human Geography, 28 (3): 342-361 str.
3. Lee, S. i A.M. Nornes (2015), Hallyu 2.0: The Korean Wave in the Age of Social Media. Ann Arbor: University of Michigan Press.
4. Long, P. (2014), “Popular Music, psychogeography, place identity and tourism: The Case of Sheffield”. Tourist Studies, 14 (1): 48-65 str.
5. Mlacović, A. (2021), Etnografsko istraživanje K-popa kao globalnog fenomena u Hrvatskoj i šire. Diplomski rad, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Odsjek za kulturalne studije.