55 godina pjesme "Majka Marija" Arsena Dedića i Žeteoca

Arsen Dedić napisao je pjesmu o Blaženoj Djevici Mariji, koja je premijerno bila izvedena na samom Međunarodnom marijanskom Kongresu u Mariji Bistrici. Priča je još zanimljivija ako se u obzir uzme činjenica da Arsen i nije imao nekakve veze s Crkvom osim što su mu, kad je bio mali, govorili da „piva ka’ pop“

Nemirna 1971. godina potaknula je mnoge promjene. Hrvatsko proljeće davalo je nadu i nova krila ne samo na političkoj nego i na kulturnoj sceni. Dio estrade javno i otvoreno počinje pjevati pjesme o ljepoti Lijepe naše, a okreće se i duhovnim temama. Te godine je u Mariji Bistrici organiziran XVIII. Međunarodni marijanski kongres.

Iz druženja dvojice prijatelja, Arsena Dedića i vlč. Mije Gabrića, rodila se jedna  zanimljiva i pomalo i neobična ideja da baš Arsen, čovjek zabavne glazbe i šansone, napiše pjesmu o Blaženoj Djevici Mariji, koja bi premijerno bila izvedena na samom kongresu i u Mariji Bistrici. Priča je još zanimljivija ako se u obzir uzme činjenica da Arsen i nije imao nekakve veze s Crkvom osim što su mu, kad je bio mali, govorili da „piva ka’ pop“.

Ali bio je to popriličan izazov, koji Arsen nije mogao odbiti. U razgovoru s Arsenom, koji je objavljen u Glasu Koncila, Arsen je to prokomentirao riječima: „Ja sve više i više volim pisati stvari koje nisu u najstrožim okvirima zabavne glazbe, što je danas gotovo profanirani izraz, da ne kažem kako je to postala jedna vrsta koja ni umjetnički mnogo ne teži. Piše svatko i svašta; to je postala roba široke potrošnje. Zato se ja rado okrećem drugim temama, prihvatio sam se tako i kabaretske pjesme, humorističke šansone, koju sam pisao za festival Kerempuh. I naravno: za mene je bila novost ova ponuda da se ogledam i na polju duhovne šansone. Međutim, nije to bio lak zadatak, jer tu treba određeno teološko znanje, treba imati čiste pojmove. No mislio sam da neću pogriješiti ako svemu tome pristupim kao pjesnik humanist, što znači: slijediti temu kako me vodi moje nadahnuće. To sam i rekao kolegi Gabriću, da pripaze na možebitne idejne pogreške, jer ja ipak nisam čovjek od te struke. No mene je u prvom redu zanimalo da ja bez ikakvih sugestija izrazim vlastito viđenje, svoju pjesničku viziju Majke Božje.“

Ovitak singla “Majka Marija”

I tako Arsen kreće pisati pjesmu ne kao stručnjak za duhovnu glazbu ili teologiju, nego je, vlastito iskustvo i vlastitu predodžbu majčinstva povezao s Marijom. Kaže dalje Arsen u spomenutom razgovoru: „Mene je, eto, Gabrić doveo do toga da počnem razmišljati o tim stvarima o kojima nisam razmišljao. I tako sam ja stao, pomalo amaterski, razmišljati: ako je Bog mogao prvu ženu stvoriti ‘iz rebra Adamova’, ako je tako svemoćan, on je mogao i svoga ljudskoga Sina stvorili nekim od tih putova koji su u njegovoj moći. Ali ako je on odlučio da majka njegova djeteta, Sina Božjega, bude žena postojeća, da žena sa Zemlje rodi njegovo dijete, znači da je vrijednost te žene takva da ona može biti dostojna majka Božjega Sina. Ja sam krenuo tim smjerom, naglašavajući u pjesmi misao da svaka prava čestita žena, naša žena –  prvenstveno sam mislio na žene s Juga, jer sam u cijelom svom stvaranju povezan s Jugom – može biti dostojna majka koja će rađati Božju djecu.“

A potom otkriva i tko mu je bio neposredno nadahnuće: „Prvenstveno sam imao pred očima svoju majku. Moja je majka najobičnija žena Šibenika, doseljena iz Rupa kraj Skradina. Znam da je moja majka za vrijeme rata znala hodati po trideset kilometara do Drniša da nam donese štogod za jelo. Žena koja je sama izborila sve u životu, za obitelj, za djecu. Ona je bila moje neposredno nadahnuće.“

Stoga ne čudi da refren pjesme glasi: Takva je bila sudbina njena / Marija majka, Marija žena.

Uz tekst i glazbu Arsen je napravio i orkestraciju, a vokalne dionice su snimili članovi sastava Žeteoci Mijo Bergovac, Valent Bogadi, Mato Dukić i Mijo Gabrić. Pjesma je objavljena kao singl ploča Majka Marija, u nakladništvu Glasa Koncila i Jugotona (USD-114). Na B-strani singlice nalazi se obrada tradicionalne pučke popijevke ”Bistrička” (Narodna). Riječ je o pjesmi poznatijoj kao “Majko Božja Bistrička”, koju je za ovu prigodu obradio Marijan Makar.

Pjesma ”Marija Majka” premijerno je izvedena na XIII. Međunarodnom marijanskom kongresu u Mariji Bistrici, koji je održan 14. i 15. kolovoza 1971. godine, a na kojem je bilo nazočno čak dvjesto tisuća vjernika.

U spomen na tu izvedbu u Svetištu Majke Božje Bistričke na Mariji Bistrici na zidu kapele sv. Petra postavljen je notni zapis pjesme ”Majka Marija” Arsena Dedića uz njegovu vlastoručnu posvetu Majci, sa zahvalnošću i ufanjem, Arsen Dedić.

I danas, nakon 55 godina, pjesma se često izvodi na raznim slavljima posvećenim Majci Božjoj, što potvrđuju i mnoge njezine obrade na YouTubeu.

Ovitak singla “Majka Marija” (stražnja strana)

Tekst pjesme ”Majka Marija”

Zemlje i neba ona je spona
Do vrata snova kao vojnik.
Skromno je svjetlo njenog doma
Za lađe naše svjetionik.

Toplinom puni zimska gnijezda
Ona je vrelo u kamenjaru.
Noćas u ležaj tvrdi pada
A mjesto joj je na oltaru.

Takva je bila sudbina njena,
Marija majka, Marija žena.

Nju nađe mač što mene traži
U led i oganj za nas je išla.
Po sto je srca dala svakom
A nju je sreća zaobišla.

U teškom ratu i bez kraja
Na pustom tlu gdje nema smjera.
Jedini put sve mu je dala
Njezina ljubav, njezina vjera.

Ona kroz veći pakao prođe
Ali pred nebom ostane čista.
A samo je obična majka puka
Tvoja i moja sasvim ista.

Slaba su za nju sva iskušenja
Život od jada i gorčina.

Videć’ je tako i Bog je htio
Neka mu ona rodi Sina.

Takva je bila sudbina njena,
Marija majka, Marija žena.