Aktivni sudionik i kurator hip-hopa - Questlove

U bilješci o autoru Questloveu stoji da je glazbenik, šesterostruki dobitnik Grammyja, Oscarom nagrađeni redatelj, DJ, producent, kulinarski poduzetnik, autor bestselera po izboru New York Timesa, suosnivač The Rootsa i glazbeni direktor The Tonight Showa Jimmyja Fallona, u kojem su The Rootsi kućni bend

Questlove – Hip-hop je povijest/Rockmark

Kao redatelj debitirao je dokumentarnim filmom Summer of Soul, koji je nagrađen Oscarom za najbolji dokumentarni film, Grammyjem i BAFTA-om, te je postavio rekord kao najprodavaniji dokumentarac koji je izišao sa Sundance Film Festivala.

Njegov suradnik u pisanju knjige Hip-Hop je povijest je Ben Greenman, također autor bestselera New York Timesa. Piše beletristiku i publicistiku, Questloveov je suradnik na mnogim knjigama, a supotpisuje autobiografije Sly Stonea, Georgea Clintona i Briana Wilsona. Stone i Wilson nedavno su preminuli.

Da je neupućeni doslovno pao s Marsa, bilo bi mu jasno da se ovdje radi o veoma ozbiljnoj ekipi koja ulijeva povjerenje i budi silan izazov da se čovjek prihvati čitanja.

Tim više što Questlove ima višeslojni pristup i ne upada u zamku komercijalnosti, iako vrlo detaljno pripovijeda priču o fenomenu nastalom na ulicama američkih gradova — priču čiji su akteri nerijetko završavali predozirani na grobljima. Drugi su, pak, postali beskrupulozni biznismeni i bogataši, ali su također stradavali od metka u međusobnim oružanim sukobima.

Afrika Bambaataa i Ante Batinović/privatna arhiva

Questlove se ipak najviše posvećuje iskrenoj, nepatvorenoj umjetnosti hip-hopa, a manje scenama koje završavaju ne samo u crnim kronikama, nego i na prvim stranicama tabloida.

Knjigu je počeo pisati u ljeto 2023., koje je službeno proglašeno pedesetom obljetnicom hip-hopa:

„Razlog za obilježavanje obljetnice i njezin početak je mitski, ali i stvarni datum — 11. kolovoza 1973., kada je u Bronxu, na adresi Sedgwick Avenue 152, u prostoriji za rekreaciju stambene zgrade, Clive Herc (Kool Herc — Herc je skraćenica od Hercules), impozantne fizičke pojave, bio DJ na zabavi i vrtio funk ploče koristeći novu tehniku koja u prvi plan stavlja ritam (odnosno breakbeat), izolira ga i vrti u petlji. To ne samo da je otvorilo nove mogućnosti za plesače (odnosno breakdancere), već je stvorilo kostur preko kojeg je Herc mogao razvlačiti komentare — odnosno rap.”

Tako je, po Questloveu — a i mnogim drugima — sve počelo, a nastavilo se eksplozijom krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih. Pritom nikako nije propustio istaknuti velikane koji su prethodili pojavi hip-hopa: Jamesa Browna, Arethu Franklin i Gila Scott-Herona. Prema njemu, velike zvijezde pomogle su u oblikovanju stavova i filozofije, ali su drugi izlijali beton za temelje.

Questlove kirurški precizno prikazuje kontekst u kojem se hip-hop rađao i kasnije postao jednom od najživljih umjetničkih formi. Ističe da je taj razvoj bio pun uspona i padova, a cijelu je priču podijelio u nekoliko poglavlja, od kojih svako predstavlja — više ili manje — petogodišnje cikluse. Svako razdoblje donosi nove protagoniste, ali i, kako doslovno piše, “nove droge”.

Questlove mudro i šarmantno isprepliće nasilnu pošast hip-hopa s njegovim kreativnim masakrima — ali i kreativnim vrhuncima, agonijom i ekstazom žanra. Isti je takav i kada opisuje ubojstva Tupaca Shakura i Biggieja:

„Stali su na semaforu (zvuči poznato?), a pored njih se zaustavio crni Chevy Impala (zvuči poznato?). Vozač je ispalio nekoliko hitaca iz pištolja kalibra 9 mm. Četiri su pogodila Biggieja (zvuči poznato?) i odmah je prebačen u Cedars-Sinai, gdje je preminuo unatoč hitnoj operaciji. Sve zvuči poznato.”

Chuck D i Ante Batinović/privatna arhiva

To jest poznato — jer se sve već dogodilo, u drugim ubojstvima.

Kao što su reperi počeli snimati spotove u kojima ih se vidi kako izlaze iz privatnih zrakoplova, voze se limuzinama do svojih vila, ondje se presvlače, a zatim ih limuzina odveze do glisera. U mirnijim trenucima okruženi su ženama i bocama šampanjca.

Ah, taj reperski luksuz!

Questlove je vrhunski vodič — neki ga nazivaju čak kustosom ili kuratorom rapa — koji ne moralizira, već hladnokrvno bilježi i vrhunce i padove svake hip-hop “petoljetke”. Nije milostiv, pa čak ni prema Eminemu u njegovim lošijim izdanjima:

„Nema više što reći, ali ima poprilično talenta da to kaže.”

Neslužbeni kustos rapa reći će za Public Enemy da su kreativno “digli rap u zrak”!

I tako Questlove izmjenjuje mračnu i svijetlu stranu hip-hopa — žanra koji je iz autentične subkulture prerastao u nemilosrdni showbiz, ali koji i dalje zaslužuje veliku pozornost. Ili, kako kaže Chuck D iz Public Enemy:

„Rap je CNN za crnačku mladež. Ne morate gledati vijesti da biste znali što se događa.”

I na kraju, kako Questlove objašnjava naziv knjige Hip-Hop je povijest:

„Što mislim pod tim da je hip-hop povijest? Mislim li da je od povijesnog značaja ili gradim protuargument da je hip-hopu kao žanru istekao rok trajanja? Rekao bih — oboje. I nastavit ću u tom tonu tijekom cijele knjige.”

To piše već na samom početku, u Uvodu. Kako da se čovjek onda ne prihvati knjige — i dodatno požuri čitati i razmišljati?

P.S. Hip-hop nije bio samo soundtrack života crne, nego i dijela bijele mladeži u SAD-u — a danas je globalni soundtrack. Ima li mjesta na ovome svijetu koje nema lokalne repere?

U Hrvatskoj je hip-hop pustio duboko korijenje još od ranih osamdesetih, o čemu svjedoči i nedavna kompilacija Zagreb Rap Demo 1985. – 1992. u izdanju Dallas Recordsa, s prapočetnim snimkama koje i danas zvuče uzbudljivo. Bilo je i gostovanja velikana iznimne kulturološke važnosti, od Afrike Bambaataa do Public Enemy.

Bambaataa mi je u intervjuu rekao da ga je rap doslovno spasio — od smrti na ulicama New Yorka ili doživotnog zatvora (tako se izvukao iz uličnih bandi), dok je Chuck D poručio da korporativni otrov ipak neće uspjeti uništiti esenciju rapa.

Dok je Public Enemyja i sličnih umjetnika — i kustosa rapa poput Questlovea — ne moramo brinuti.

Questlove i Ben Greenman: Hip-hop je povijest

Izdavač: Rockmark d.o.o. Zagreb

Jezik: Hrvatski

Stranica: 271

Mjesto i godina izdanja: Zagreb, 2024.

Glavni urednik: Krešimir Blažević

Originalno objavljeno 2024. na engleskom jeziku u Sjedinjenim Američkim Državama u izvornom naslovu Hip-Hop Is History u nakladi Auwa Books i tisku MCD/Farrar, Straus And Giroux.