Alfiju - legendarnom skladatelju, glazbeniku, slušatelju i kolegi

Neka cijeli ovaj svijet, zove se bajka, zelena i mirisna, cvjetna sva i nevina, livada iz sna

Sreću, suze, krajeve i početke, često prate upravo himnički stihovi iz jednoga od najpoznatijih hrvatskih mjuzikala čiji je autor nesumnjivo bio njegov najistaknutiji skladateljski predstavnik, Alfi Kabiljo (Zagreb, 22. prosinca 1935. – Zagreb. 1. travnja 2025.). Odsad će ova neslužbena himna biti i sjećanje na legendu hrvatske glazbe, Alfija, koji nas je napustio u 90. godini života.

Odlazak ovog skladatelja, dirigenta, aranžera, pijanista, tekstopisca, i producenta dirnuo je široku umjetničku zajednicu, upravo zbog širine njegovih vidika, polja djelovanja, zanimanja i utjecaja te prepoznatosti njegova umjetničkog doprinosa. Neki od njih, uz prve reakcije na vijest o smrti Alfija Kabilja, podijelili su svoja sjećanja na suradnje i prijateljstvo s Alfijem.

Alfi Kabiljo

„Otišao je Alfi. Otišao je Otac hrvatskog mjuzikla i Kralj hrvatske filmske glazbe. Otišao je autor evergreena, vječnih šlagera i šansona, klasičnih glazbenih djela… Alfi Kabiljo. Na trenutak su ptice prestale pjevati, bube zujati, vjetar hukati: Zelena livada je zanijemjela. Duboko me to potreslo. Jer otišao je skladatelj – prijatelj, mentor, podrška. Glazbenik s velikim „G“ koji je glazbu jednako strastveno upijao koliko ju je strastveno stvarao. Alfi Kabiljo. Zvuči nestvarno.“

Ovim riječima komentirala je odlazak Alfija Kabilja njegova dugogodišnja suradnica, kroničarka i poznavateljica njegova opusa – muzikologinja i filmologinja, dr. sc. Irena Paulus.

„Odlaskom Alfija Kabilja Hrvatska gubi jednog od svojih najvećih skladatelja, pa i glazbenika uopće.

Jedini je od nas koji se (uspješno!) bavio svim glazbenim žanrovima. Njegove pop pjesme nekoć su osvajale nagrade na svim domaćim i brojnim međunarodnim festivalima, a žive i danas kao evergreeni. Nazivali su ga „kraljem hrvatskog mjuzikla“ jer je desetljećima uistinu dominirao žanrom. Uz to, vlasnik je jednog od najznačajnijih opusa filmske glazbe (uključujući i strane produkcije, pa i jednu holywoodsku!) u nas.

Konačno, što je i manje poznato, Alfi je bio i nagrađivani autor ozbiljne glazbe, skladao je operu i balet, kao i velik opus komornih i solističkih djela koja brojni izvođači rado i puno izvode. Pored svog umjetničkog rada zaslužan je član HDS-a kao bivši predsjednik i osoba koja je tijekom dva desetljeća kao član predsjedništva upravljala Društvom. Uvijek se zalagao za kolege, posebno za mlade, koje je neprestano motivirao da više i bolje skladaju“, rekao je glavni tajnik Hrvatskog društva skladatelja, skladatelj Antun Tomislav Šaban.

A. T. Šaban dodjeljuje Alfiju Kabilju Nagradu Camille za životno djelo / Foto: Saša Stanojević

Alfijev kolega iz područja filmske glazbe, osnivač i umjetnički voditelj Međunarodnog festivala filmske glazbe i zvuka (gdje je Kabilju također dodijeljena nagrada za životno djelo), Ozren K. Glaser piše:

„Prvog susreta s Alfijem sjećam se još iz doba ranih razreda osnovne škole, kad sam s mamom gledao mjuzikl Jalta, Jalta. Taj susret nije bio fizički, ali svejedno je bio osoban. Predstavio se i govorio kroz glazbu, kroz taj začudan spoj nota i harmonija, koja nas ponekad puno više upozna s nama samima, nego s osobom koja ju je stvorila. Maleni sanjar kakav sam bio, otišao sam iz kazališta pjevušeći teme iz toga velebnog mjuzikla, pitajući se bih li ja jednom mogao stvoriti tako nešto prekrasno.

Dvadeset i nešto godina kasnije, susret s Alfijem bio je fizički. Srdačan. Družili smo se puno češće nego bih to ikad očekivao, na tribinama Hrvatskog društva skladatelja, raznim koncertima, dodjelama nagrada, u gradu na kavi… Teme naših razgovora bile su široke. Volio je pričati, ali bio je i pažljiv, zainteresirani slušatelj. Pitali smo jedan drugoga odakle crpimo ideje za stvaranje, pokušavali dokučiti smisao i lokaciju tog izvora.

Nikad nismo dokučili odgovor.
„Dok ide, ide!” rekao je.
Vjerujem da je sada konačno saznao odgovor i našao lokaciju izvora.“

Pine Award za životno djelo Alfiju Kabilju / Foto: ISFMF 2022.

Značaj glazbe u filmu, glazbeno-scenskoj umjetnosti i višemedijskim umjetničkim radovima uočava se najviše upravo kad je glazba odlična, a takav je bio rad na filmu i televiziji što ga je u više od pola stoljeća aktivnog doprinosa ostvario Alfi Kabiljo. Time je zaslužio i dobio priznanja filmske struke, među ostalim i nagradu Motovun Film Festivala. Na to se poglavlje osvrnuo redatelj i umjetnički ravnatelj festivala, Igor Mirković:

„Alfija bih sretao sporadično, na raznim mjestima i uglavnom bez dogovora, ali svaki put bih pomislio isto: nije lako naći čovjeka koji toliko voli život. Pun prštave energije, iskrenog veselja, planova. Takav je bio i kada smo mu 2021. predavali nagradu u Motovunu za pedeset godina skladanja filmske glazbe – bilo je pakleno vruće, on u respektabilnim godinama, no ni sekunde nije htio pokazati da mu je bilo što naporno, brzao je po strmim uličicama kao da je klinac.

Samo takav duh, vedar i neumoran, može proizvesti ode životu poput finala Jalte, i to je trag koji je ostavio cijelom ovom svijetu, livadi iz sna.  Odlično je i strastveno igrao tenis, nekoliko puta sam pokušao, nikad ga nisam dobio. Znam da bi mu bilo drago da se to spomene, pa eto – ne znaš je li bio bolji skladatelj ili tenisač.“

Foto: Motovun Film Festival

Na ljubav prema tenisu uspjela su se osloniti i nova prijateljstva s kolegama iz područja filmske glazbe. Upravo tako je započelo i Alfijevo prijateljstvo sa skladateljem Daliborom Grubačevićem:

„Alfi je bio otac mjuzikla i filmske glazbe novijeg doba u Hrvatskoj. Ali svakako skladatelj priznat i u svijetu!
Upoznali smo se sad već davne 2004. godine na Šalati gdje je volio igrati tenis. Svaki put kad smo se susreli javio mi se sa: “Kolega, kako ste”. To “kolega” mi je bilo nevjerojatno za čuti od takve veličine.

Često mi je davao savjete vezano za pisanje filmske glazbe i kasnijih godina znali smo uvijek lijepo pričati vezano za glazbu i film. Velika je praznina ostaje nakon njegovog odlaska, baš velika…“

Pula Film Festival; Dalibor Grubačević i Alfi Kabiljo

U skladateljskom radu bio je širokih interesa, pa se nije zadržao tek na mjuziklu i filmskoj glazbi, nego su mu djela izvođena i na koncertima te festivalima i ciklusima suvremenih autora. Bio je jedan od rijetkih skladatelja koji su podjednako neumorni i znatiželjni bili kao slušatelji, a često je bio temom ili gostom radijskih emisija. Urednica emisije Putovi hrvatske glazbe, muzikologinja Iva Lovrec Štefanović od Kabilja se oprostila upravo prisjećajući se te strane:

„Simbol i znak zagrebačke kulturne civilizacije, jedinstvene povezanosti glazbe, sporta i građanske tradicije..
Falit će kao lucidni sugovornik, dragi i neumorni podržavatelj i slušatelj.

A glazba, njegova glazba – i mjuzikli i filmska i komorna i orkestralna, i opera i balet ali i ona zabavna – njegova nam glazba ostaje vječno omiljena.

Pripremajući još jedan, ali posebni petak, izražavam duboku zahvalnost na svemu.
Mirna vječnost, dragi Alfi“

Foto: Josip Regović/ZGF

Komemoracija u čast Alfiju Kabilju održat će se u ponedjeljak, 7. travnja 2025. u 12 sati u Gradskom kazalištu Komedija.

Ispraćaj pokojnog skladatelja bit će u utorak, 8. travnja 2025. u 13:05 sati s Ispraćajnog trga na zagrebačkom Krematoriju.

Hrvatsko društvo skaldatelja pozvalo je sve kolege, suradnike, prijatelje i poštovatelje njegovog golemog umjetničkog opusa da mu zajedno odaju počast.