150. obljetnice rođenja i 90 godina od smrti
Blagoje Bersa: Kontinuitet kulture i nasljeđa
Premda je obljetničarska 150. godišnjica rođenja Blagoja Berse u 2023. godini iza nas, jedna od ključnih ličnosti u hrvatskoj glazbenoj povijesti te začetnik hrvatske moderne nastavlja doživljavati renesansu i u 2024. godini, produbljujući tako duh proslave započet protekle godine. Niz kulturnih događanja, koncerata i izložbi posvećenih Bersinom životu i djelu svjedoči o važnosti ovog značajnog jubileja za hrvatsku glazbu i kulturu.
Blagoje Bersa za klavirom. HGZ, presnimka fotografije iz zbirke Ivana Smirčića
Blagoje Bersa – oživljavanje djela i značenja
Iako je u tom smjeru davne 1973. godine krenuo muzikolog Lovro Županović, oživljavanje djela Blagoja Berse intenzivno je počelo 2008. godine projektom Hrvatskoga glazbenog zavoda Sabrana djela Blagoja Berse uz podršku Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Projekt je trajao jedno desetljeće, od 2008. do 2018. godine, i rezultirao s 20 svezaka notnih i knjižnih izdanja, što je intenziviralo interes za Bersinu glazbu među glazbenicima i širom javnosti, a njegova ostavština (uključujući autografe, dnevnike i korespondenciju) pažljivo se čuva i dostupna je istraživačima u NSK i HGZ.
Partitura Bersiane i kopija Bersine skice. HGZ, zbirka fotografija
Koncertni Oganj i virtualna izložba za kontinuitet u 2024.
Kulminacija Bersine renesanse iz obljetničarske 2023. godine nastavila se nizom događanja na samom početku 2024. Unatoč tome što je godina tek počela, sa sigurnošću možemo reći da je jedan od ovogodišnjih vrhunaca obilježavanja bila koncertna izvedba Bersine opere Oganj u Lisinskom 18. siječnja u sklopu ciklusa Kanconijer. Ova izvedba, koju su realizirali Zbor i Simfonijski orkestar HRT-a uz zbor i soliste opere HNK Zagreb i dječji zbor HRT-a, predstavila je publici snažnu glazbenu priču koja je prvi puta oživjela na samom početku 20. stoljeća, davne 1911. godine.
Foto: Jasenko Rasol / HRT
Dr. sc. Nada Bezić, muzikologinja i knjižničarka Hrvatskog glazbenog zavoda te dugogodišnja promotorica života i djela Blagoja Berse, gostovala je sredinom siječnja u emisiji Svijet glazbe na Trećem programu Hrvatskog radija u povodu predstavljanja virtualne izložbe Ostavština skladatelja Blagoja Berse, koju je, u suradnji Hrvatskoga glazbenog zavoda i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, osmislila i ostvarila.
U emisiji je istaknula važnost opere Oganj kao jednog od miljokaza glazbe 20. stoljeća jer, unatoč tome što Bersa svojevremeno nije doživio priznanje za života, njegova glazba i dalje ostavlja dubok pečat na glazbeni svijet. Bezić također ističe potrebu za ispravkom pogrešnog atribuiranja djela Glazba strojeva Blagoju Bersi, naglašavajući da je to zapravo rad Zvonimira Bradića. Svojevremeno učenik Blagoja Berse, Bradić je dobivši dozvolu Bersine udovice prisvojio skladateljeve rukopise i, znajući dobro Bersin stil orkestracije (ipak je bio učenik majstora zanata), uzeo motive iz opere Oganj te ih obradio u svojevrsnu suitu – Glazbu strojeva.
O Bersinoj operi Oganj, Bezić govori: „Bersina glazba u ovoj operi je toliko snažna da će slušateljima ona sama dočarati kvalitetu tog djela.“ Premda je ova opera desetljećima bila potisnuta, uvjerili smo se u riječi o snazi Bersine glazbe 18. siječnja u Lisinskom. Opera je posljednji put bila izvedena prije 21 godinu, godine 2003., a prije toga davne 1935. godine.
U radijskoj je emisiji dr. sc. Bezić dodatno približila okolnosti koje pojašnjavaju potisnutost Bersine opere: „To je slavna priča o Matoševoj kritici. Iako dobar, Antun Gustav Matoš bio je britak glazbeni kritičar. Njegova oštra kritika Ognja jako je odjeknula 1911. godine. Uskoro je Prvi svjetski rat promijenio sve. Kada je došlo doba između dva rata, kada se Bersa vraća u Zagreb, on još uvijek živi u svojem glazbenom svijetu – svijetu moderne – u kojem je jedan od glavnih likova Gustav Mahler, a tom istom svijetu moderne pripada i Dora Pejačević.
Njih dvoje postaju autsajderi jer nacionalni stil uklanja sve pred sobom. Ako tada niste u novonacionalnom smjeru, ako ne skladate tako da se čuje da dolazite s ovog podneblja, vi otpadate pa dalje sve ide samo po sebi u nekakav poluzaborav. Loše okolnosti, šteta.“
Unatoč tome, Bersa je svoju viziju glazbene moderne, u onovremenom nemilom okruženju nacionalnog stila, snažno prenosio i na mlađe generacije, studente na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji gdje danas koncertna dvorana nosi njegovo ime, dok je u prostoru ispred krasi bista Bersina portreta, autorski radi kipara Ive Kerdića.
Predstavljanje virtualne izložbe pod nazivom Blagoje Bersa u virtualnom svijetu i u organizaciji Odjela za glazbu Matice hrvatske održano je u Matici hrvatskoj 16. siječnja, gdje je Bersinu glazbu zvukovno dočarao i Srednjoškolski orkestar Glazbene škole Blagoja Berse, nastavak je mnogobrojnih aktivnosti dr. sc. Bezić u promociji Bersinog života i djela.
Bersa sa svojim studentima, 1929. Desno na slici je Boris Papandopulo, a treći s desna u drugom redu je Milo Cipra. HGZ, presnimka fotografije iz zbirke Ivana Smirčića (dio virtualne izložbe)
U isto siječanjsko vrijeme prethodne godine, pijanist Goran Filipec održao je koncert Bersinih skladbi u Zadru, u Koncertnoj dvorani braće Bersa, ističući tako važnost Bersinog opusa kao putokaza u razumijevanju glazbene evolucije.
Tim mu se povodom pridružila i Nada Bezić, održavši predavanje za zadarsku publiku. Važno je spomenuti da Koncertni ured Zadar igra značajnu ulogu u promicanju Bersinih djela, budući da je Bersa u Zadru proveo značajan dio svog života. Tamošnji projekt Bersijada stoga čini snažan ogranak Bersine renesanse, donoseći izvedbe njegove glazbe kroz koncertne sezone, održavajući tako i Bersino nasljeđe u lokalnoj zajednici.
Foto © Željko Karavida / Koncertni ured Zadar
U posveti Bersi te obilježavanju velikih obljetnica njegova života sudjelovali su i pijanist Krešimir Starčević te bas-bariton Krešimir Stražanac, izvodeći Bersine popijevke među kojima su i neke dosad neizvedene. Oživjeli su ih na Samoborskoj glazbenoj jeseni u rujnu protekle godine te nastavili s izvedbama u 2024. godini, pri čemu je najrecentnija ona održana 14. siječnja u foajeu Hrvatskog narodnog kazališta.
Uz sve navedeno, obilježavanje 150. obljetnice rođenja Blagoja Berse nije bila samo prilika za prisjećanje na njegov život i rad, već i poticaj za daljnje istraživanje i valorizaciju njegovog naslijeđa. Kroz suradnju institucija poput Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Hrvatskog glazbenog zavoda, velikih ansambala poput Zbora i orkestra HRT-a te ansambala HNK u Zagrebu, kao i angažman stručnjaka poput dr. sc. Nade Bezić te istaknutih solista poput Gorana Filipeca, Krešimira Starčevića i Krešimira Stražanca, Bersino nasljeđe ostaje živo i relevantno u suvremenom kontekstu.
Bersa, čiji je utjecaj i dalje vidljiv te inspirativan, nastavlja živjeti kroz svoju glazbu i kroz napore onih koji cijene njegovo nasljeđe. Kroz kontinuirano istraživanje, izvedbe i promociju njegova stvaralaštva, Blagoje Bersa ostaje živim i vitalnim dijelom hrvatske glazbene kulture te identiteta. Ovaj kontinuitet osiguranje je toga da će njegovo djelo ostati inspiracija i izvor istraživanja za buduće generacije.
