22
velj
2023
Priče

Korizma u pučkim napjevima

Korizmene teme manje su popularne od adventskih i božićnih / Foto: Pexels (Pixabay)

share

Započela je korizma, odnosno 40-dnevna priprava u ozbiljnosti, sabranosti. Kao i sva druga crkvena vremena (adventsko, božićno i uskrsno vrijeme), razdoblje korizme ima svoje sadržajne specifičnosti pa tako i glazbene posebnosti

 

Teme korizmenih pjesama su poziv na sabranost, post, odricanje i pokoru, što baš i nisu obljubljene teme, stoga ne čudi da korizmenih pjesama ima manje nego adventskih i božićnih. O starosti nekih pučkih korizmenih popijevki teško je govoriti, ali činjenica je da se neke od njih – kao što su “Stala Majka pod raspelom”, “O Isuse ja spoznajem”, “Svaka duša”, “Grijeh je dušu ranio”, “Narode moj ljubljeni” i “Slavi puče moj” – nalaze već u prvom izdanju pjesmarice Cithara Octochorda iz 1701. godine. U kasnijim izdanjima 1723. i 1757. godine dodane su još neke korizmene pjesme.

 

Prosti, moj Bože

Napjev “Prosti, moj Bože”, koji potječe iz Dalmacije, sadržajno se ubraja u jedno od najkorizmenijih pučkih pjesama. Svojom glazbenom jednostavnošću (strofa i refren se izvode na istu melodiju) oplemenjuje tekst koja govori o bîti korizme: kajanju i molbi za oprost s pouzdanjem u Božje milosrđe. Popularna je i često se nalazi na repertoaru ne samo mješovitih zborova nego i dječjih, kao i zborova mladih. Najčešće se izvodi kao ulazna pjesma na početku korizmenoga misnog slavlja.

Vokalisti Lada – Prosti moj Bože 

 

Ja se kajem

Vrlo popularni korizmeni napjev potječe iz Dalmacije, a prema nekim izvorima posrijedi je pučka pjesma. Dio izvora kao autora navodi Vilka Novaka. Ipak, neki izvori, poput podataka na CD-u korizmenih pjesama Oratorijskog zbora Mostar navode da je pjesmu napisao Juraj Mulih, svećenik, pisac i glazbenik te pučki misionar. Bez obzira na autorstvo pjesme (iako je ono vrlo važno), riječ je o jednoj od najpopularnijih korizmenih pjesama. Pjesma odiše pokorničkim duhom čovjeka koji se kaje zbog vlastitih grijeha i pouzdaje u  neizmjerno Božje milosrđe koje neće dopustiti da skrušen grešnik propadne.

Oratorijski zbor Mostar pod ravnanjem mo. Don Dragana Filipovića – Ja se kajem 

 

Milosti je čas

U ovom odabiru najpoznatijih i najizvođenijih korizmenih pjesama našla se i još jedna autorska skladba – “Milosti je čas”za koju je stihove napisala Mariangela Žigrić, a glazbu mo. fra Ante Krešo Samardžić. Za razliku od mnogih korizmenih skladbi čija je tematika post, pokora i pokajanje, ova je puna karitativne akcije. Tekst pjesme naslonjen je na Izaiju 58,6.7 te navodi da treba: kruh svoj s gladnim dijeliti, tužna razveseliti, bolesna pohoditi, slijepca k cilju voditi, žedna vodom napojiti, tjeskobna spokojiti, samotnom pristupiti, srca ne otupi, biti mirotvorac, nikoga ne suditi, potlačena braniti, i ne samo to nego protivnika ljubiti, nadanja ne gubiti i Kristu vjeran biti. Baš zbog te poruke napjev se najčešće izvodi na kraju misnog slavlja ne bi li poruka pjesme ostala misao vodilja u životu vjernika nadolazećeg tjedna.

Zbor mladih Preslavnoga Imena Marijina – Milosti je čas

 

Narode moj ljubljeni

“Narode moj ljubljeni” ubraja se među najstarije korizmene napjeve. Potječe iz 15. stoljeća i nalazi se već u prvom izdanju pjesmarice Cithara Octochorda iz 1701. godine. Glazbeno gledajući, pjesma predstavlja frazu od osam taktova melodijski naslonjenu na latinski napjev Patris sapientia, koga su koristili mnogi, uključujući i Johanna Sebastiana Bacha koji ga je koristio kao jedan od motiva u Johannes-Passionu (Muci po Ivanu) te kao preludij za orgulje u Das Orgelbüchlein: Chorale-Prelude, Christus, der uns selig macht BWV 620. Tekstualno, pjesma je parafraza Jeremijinih Tužaljki. Iako postoji mnoštvo harmonijskih obrada ove pjesme, ipak je ona koju je napravio mo. Franjo Dugan još uvijek najviše prihvaćena.

Mješoviti zbor Instituta za crkvenu glazbu “Albe Vidaković” Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu i zbor “Pelikan” sestara Klanjateljica Krvi Kristove – Narode moj ljubljeni 

Dirigenti: Danijela Župančić i Ruža s. Domagoja Ljubičić. Orguljska pratnja: Milan Hibšer

 

Sretnih li vas

Napjev “Sretnih li vas” ili punim nazivom “Sretnih li vas, grješni ljudi” još je jedna korizmena skladba s dugom tradicijom. I nju nalazimo u trećem izdanju pjesmarice Cithara Octochorda iz 1757. godine. Tekst pjesme prema latinskom tekstu O felices peccatores je priredio Ferdo Rožić (1877. – 1949.). Pjesma se i danas najčešće izvodi prema harmonizaciji Vinka Žganeca (1890. – 1976.). Pjesma je, barem svojim naslovom, na prvi pogled malo neobična za korizmeno vrijeme – “Sretnih li vas”. Ali već prvim čitanjem stihova dade se naslutiti da se u pjesmi isprepliću korizmena i uskrsna tematika. Melodijska linija je durska, jednostavna, tečna i zanosna. Pjesma “Sretnih li vas” u pjesmarici Pjevajte Gospodu pjesmu novu (PGPN), Hrvatska liturgijska pjesmarica, Zagreb, 1985. se nalazi pod rednim brojem 463.

Kristofori Hosana – Sretnih li vas

 

Stala plačuć tužna Mati

Pobožnost prema Djevici Mariji očitovala se i u korizmenim pjesmama. Posebice je vrlo snažna slika Majke pod križem koja je čest motiv ne samo slikarima nego i skladateljima. Jedna od njih je i napjev “Stala plačuć tužna Mati” (lat. Stabat mater dolorosa). Iako autorstvo ovog napjeva neki pripisuju sv. Benediktu (†1274.), ipak se čini da je glazbu po uzoru na gregorijanske napjeve skladao talijanski pjesnik i skladatelj Jacopone iz Todija († 1306.). Kroz svojih dvadeset strofa pjesma “Stala plačuć tužna Mati” iznosi cijeli križni put i bol Majke pod križem. Donosimo ih ovdje u izvornom latinskom tekstu i prepjevu na hrvatski.

Simfonijski orkestar Mostar i Oratorijski zbor Mostar pod ravnanjem Mo. Nikice Kalogjere – Stala plačuć tužna Mati 

 

Stala Majka pod raspelom

Prizor bl. Djevice Marije koji se spominje u Ivanovu evanđelju (Iv 149, 25-27) česta je tema pučkih pobožnosti pa tako i pjesama. “Stala Majka pod raspelom” jedna je od njih i poznata je korizmena pučka popijevka na temu Majke pod križem. Riječ je o skladbi koja se nalazi već u prvom izdanju pjesmarice Cithara Octochorda iz 1701. godine. Pjesma ima više melodijskih varijacija, a najpoznatija je ona porijeklom iz Trogira koja se izvodi u mnogim krajevima Lijepe naše. U Slavoniji također ima više varijanti ove pjesme, moglo bi se reći da svako mjesto ima neku svoju varijantu ove pjesme. Kod nas danas najčešće pjevaju tri do četiri strofe, a mi vam ovdje donosimo tekst svih deset.

Vokalisti Lada – Stala majka pod raspelom (napjev iz Trogira, obrada Mario Markovina)

 

Moglo bi Vas zanimati