Može li nas glazba stvarno izliječiti?

Glazba se može koristiti kao povećanje svjesnosti o zdravlju i prevenciji bolesti, a postoje i neke tegobe koje uspješno olakšava, kaže struka

Svi znamo da „glazba liječi“. Loše raspoloženje, slomljeno srce, čak i samoću. Ponekad nam je najbolji ili jedini prijatelj, dopušta nam da osjećamo sve što trebamo osjećati, a djeluje kad smo sami ili u društvu, pa čak i onda kad uopće nemamo sluha. Ne moramo poznavati glazbu ili znati pjevati i svirati da bi nam činila dobro. No, iako često čujemo i vjerojatno govorimo da je „glazba lijek“, je li zaista? Odnosno, može li glazba stvarno pomoći u liječenju zdravstvenih tegoba i u njihovom sprečavanju?

Utjecaj glazbe na ljudski mozak prilično je fascinantan. Brojna istraživanja pokazuju da slušanje glazbe utječe na praktički sve dijelove našeg mozga; od slušnog korteksa, do dijelova mozga povezanih s emocijama, koji ne samo da se aktiviraju tijekom slušanja glazbe, nego se i sinkroniziraju, utječe i na dijelove mozga zadužene za pamćenje, kao i motoričke sustave. To je razlog zbog kojeg osjećamo da „ne možemo sjediti“ kad krene naša omiljena pjesma – moramo plesati ili barem micati nogom u ritmu. Često slušanje glazbe, zaključuju znanstvenici, dobro je za naš mozak upravo zato što aktivira gotovo sve njegove dijelove, a aktivan mozak znači i poboljšanu koncentraciju, pamćenje i općeniti osjećaj zadovoljstva. Zanimljivo je i to što glazba utječe na kognitivne i emocionalne funkcije našeg mozga tijekom cijeloga života – od prenatalne faze pa sve do starije dobi.

Zato što utječe na dio mozga povezan s kognitivnim sposobnostima, glazba nam pomaže u pamćenju, pojačavanju koncentracije i pažnje, što može dovesti do boljih rezultata u učenju i u radu. Znamo da utječe na naše emocije, što znači da nam pomaže regulirati ih. Posljedično, glazba može pomoći u ublažavanju, ali i prevenciji stresa, pa tako i upravljanju fizičke boli.

Andrea Prenka/privatna arhiva

Da glazba zaista može liječiti, i to puno više nego što možda mislimo, potvrđuje nam i glazbena pedagoginja i muzikoterapeutkinja Andrea Prenka.

„U praksi vidim da glazba vrlo brzo smiri živčani sustav – uspori disanje, opusti tijelo, smanji napetost i pomogne nam da se vratimo sebi. Ljudi često misle da glazba samo opušta, ali njezin utjecaj ide puno dublje: ona regulira emocije, mijenja raspoloženje i pomaže tijelu prijeći iz stresa u mir. Kad radim s klijentima, točno se vidi kako se tijelo mijenja od početka do kraja sesije“, kaže Prenka.

Postoje i brojne studije na pacijentima koje – iako u većini slučajeva nisu reprezentativne – pokazuju kako su pacijenti koji su, primjerice, za vrijeme operacije pod lokalnom anestezijom slušali glazbu po svom izboru, imali manju potrebu za intravenoznim lijekovima za smirenje. U drugoj studiji pacijentima koji su slušali glazbu za vrijeme operacije pod lokalnom anestezijom krvni se tlak brže spustio nakon zahvata te su rekli da su se osjećali značajno bolje nego pacijenti koji nisu slušali glazbu. Neke su studije pokazale da glazba povoljno utječe i na ljude koji se oporavljaju od operacija čak i u nesvjesnom stanju.

Andrea Prenka kaže kako se muzikoterapija najčešće koristi u psihijatriji, gdje pomaže osobama koje se nose s anksioznošću, depresijom, traumama, stresom i emocionalnom regulacijom.

Funkcionira kao alat koji smiruje živčani sustav i pomaže pacijentima da se verbalno izraze

„Važno mjesto ima i u neurologiji. Kod moždanog udara, Parkinsonove bolesti ili kognitivnih poteškoća, muzikoterapija pomaže u ponovnom uspostavljanju motoričkih funkcija, poboljšanju koordinacije, pažnje, govora i pamćenja. Glazba aktivira područja mozga koja se teško potiču drugim metodama, zbog čega je u neurorehabilitaciji vrlo cijenjena.

U onkologiji se koristi kako bi pacijentima smanjila strah, bol i napetost prije i tijekom tretmana poput kemoterapije. Mnogi pacijenti kažu da im glazba olakšava nelagodu i daje osjećaj da imaju svoju malu zonu sigurnosti usred jako zahtjevnog procesa.

U bolnicama i kirurgiji muzikoterapija se koristi i prije operacija, kako bi se smanjila anksioznost i stabiliziralo disanje, ali i nakon operacija, gdje pomaže oporavku i smanjenju boli. Slično je i u rehabilitacijskim centrima, gdje glazba motivira pacijente i olakšava rad s tijelom kroz ritam i pokret.

Muzikoterapija

Također, često se koristi u pedijatriji, posebno kod djece s razvojnim poteškoćama, ADHD-om ili u spektru autizma, jer djeca prirodno reagiraju na glazbu i kroz nju lakše grade kontakt, komunikaciju i samoregulaciju“, rekla nam je Andrea Prenka.

U prilogu stručnog časopisa Medix iz travnja 2020. godine, autori (Slađana Štrkalj Ivezić, Krešimir Radić, Domagoj Vidović, Vedran Bilić, Marija Kušan Jukić, Danijela Štimac Grbić) ističu kako „glazba ima povoljne učinke na smanjenje negativnih posljedica stresa i smanjivanje tjeskobe“.

„Postoje brojni dokazi o korisnom utjecaju glazbe za opuštanje (GO) na smanjenje negativnih učinaka stresa, a vezano za tjelesni, emocionalni i kognitivni odgovor na stres. Učinci su istraživani kod zdravih pojedinaca, kod oboljelih od različitih poremećaja tjelesnog i mentalnog zdravlja, uključujući čak i osobe na respiratorima te tijekom različitih dijagnostičkih postupaka poput bronhoskopije, angiografije ili tijekom oporavka nakon srčanog infarkta. (…)

Povoljni utjecaj GO-a povezan je s utjecajem na autonomni živčani sustav putem smanjenja pobuđenosti simpatikusa. GO utječe na smanjenje izlučivanja hormona stresa, kortizola, potiče izlučivanje oksitocina, koji ima ulogu u osjećaju zadovoljstva. Glazba djeluje na velik broj moždanih regija, pa utječe i na limbički sustav, što je dio mozga koji ima važnu ulogu u regulaciji emocionalnih reakcija. Opuštajuća glazba potiče sporije moždane valove, koji potiču opuštanje i spavanje“, zaključuju autori u tekstu pod naslovom Glazba za opuštanje u prevenciji negativnog utjecaja stresa te u kontroli tjeskobe i poboljšanju spavanja.

Iako može imati utjecaj i na fizičke tegobe, ne možemo reći da izravno liječi određenu bolest, ali može mijenjati način na koji tijelo doživljava bol i napetost – slično kao u ranije navedenim primjerima istraživanja.

„U praksi često vidim da se već nakon nekoliko minuta rada tijelo počinje opuštati: mišići popuštaju, disanje postaje dublje, cirkulacija se poboljšava, a razina kortizola, hormona stresa, spušta se. Sve to skupa stvara uvjete u kojima se tijelo lakše regenerira.

Kod osoba koje žive s kroničnom boli, glazba pomaže prekinuti onaj začarani krug u kojem se bol i emocije međusobno pojačavaju. Kod akutnih stanja, poput ozljeda ili postoperativnog oporavka, glazba često smanjuje potrebu za lijekovima protiv bolova jer donosi osjećaj smirenosti i sigurnosti“, rekla nam je Andrea Prenka te dodala kako aktivna muzikoterapija tu ima posebno snažan učinak.

„Kroz disanje, ritam, glas i improvizaciju, tijelo se uključuje u proces iscjeljenja, a ne samo slušanje. To stvara osjećaj da osoba ponovno ima kontrolu nad svojim tijelom, što je iznimno važno kod fizičkih tegoba. Glazba tada ne djeluje samo kao zvuk, nego kao podrška koju tijelo može odmah iskoristiti“, kaže.

Potvrđuju to i javno dostupna istraživanja. Pacijentima koji su se oporavljali od zahvata na intenzivnoj skrbi dali su slušalice i pustili Mozarta – drugoj grupi dali su slušalice, ali nisu pustili nikakvu glazbu. Medicinske sestre prijavile su kako pacijenti koji su slušali glazbu trebali puno manje sedativa da bi ostali u stanju dubokog sna nego oni koji su „slušali“ tišinu. Također, imali su niži krvni tlak i broj otkucaja srca, kao i niže razine hormona stresa te hormona koji potiču upale.

Još jedno medicinsko područje u kojem se muzikoterapija koristi je i liječenje ovisnosti

Iako nije radila s osobama koje prolaze kroz taj proces, Andrea Prenka kaže kako je poznato da u tim slučajevima glazba može biti korisna.

„Kod ovisnosti se najčešće radi o velikoj unutarnjoj napetosti, potisnutim emocijama i osjećaju praznine ili izgubljenosti. Ljudi često ni ne znaju kako izraziti ono što nose u sebi, a glazba im daje način da to naprave bez pritiska i bez obaveze da sve stave u riječi.

U praksi se pokazalo da glazba pomaže ljudima da se smire, da lakše izdrže neugodne emocije i da polako vrate kontakt sa sobom. Kada osoba ritmom, glasom ili improvizacijom izražava ono što je unutra, i događa se da se napokon otvara kanal kroz koji emocije mogu izaći na siguran način. To im pomaže da se ne oslanjaju samo na stare obrasce regulacije, koji su ih doveli do ovisnosti, nego da uče nove, zdravije načine suočavanja. Muzikoterapija se u tretmanu ovisnosti često koristi kao podrška klasičnoj terapiji, jer ljudima pomaže smanjiti unutarnju napetost i stvoriti emocionalni prostor u kojem je oporavak moguć“, objašnjava.

Osim u liječenju određenih stanja, glazba može imati utjecaj i na prevenciju zdravstvenih tegoba, prvenstveno stresa.

„Kada redovito koristimo glazbu za opuštanje, smirivanje disanja ili otpuštanje napetosti, naš živčani sustav ostaje u ravnoteži. A kada je živčani sustav smiren, tijelo puno rjeđe ulazi u stanje preopterećenosti. U praksi vidim da ljudi koji imaju svoj mali glazbeni ritual brže primijete kad im raste stres i lakše se vrate u balans. To znači manje napetosti, bolji san, jači imunitet i općenito više otpornosti u svakodnevnom životu“, kaže Prenka, koja ima višegodišnje iskustvo primjene muzikoterapije, kako individualno, tako i u grupama te u raznim institucijama. Kaže kako ljudi općenito jako dobro reagiraju na glazbu, čak i kad imaju određene tegobe ili poteškoće.

„Ono što često vidim jest da glazba olakšava ulazak u kontakt. Nekome je lakše odmah zapjevati, nekome je lakše pričati, a nekome je lakše samo biti prisutan uz zvuk. U muzikoterapiji glazbi dodajemo još jednu važnu dimenziju, odnosno razgovor o tome što smo svirali ili pjevali, što je osoba doživjela, što joj je tijelo reklo u tom trenutku. Nekome je taj dio jednostavan, nekome teži, ali uvijek se tu otvori prostor koji je vrijedan istraživanja. Glazba neće spriječiti sve probleme, ali može napraviti ogroman prostor za zdravlje prije nego što se pojave tegobe“, rekla nam je.

Pa iako možda ne može izliječiti sve, zaključak struke, kao i nas amatera koji bez nje ne možemo ili ne želimo živjeti, jest da nam glazba definitivno uljepšava život. A to bi značilo da pozitivno utječe na naše raspoloženje i kvalitetu života. Ponekad je to sve što nam treba.

_______

Sufinancirano sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.