30
tra
2023
Priče

50 godina hip hopa

Phat Phillie i Slavin Balen: Priča o nastanku hrvatske hip hop scene

Phat Phillie i Slavin Balen

Phat Phillie i Slavin Balen /Matej Grgić

share

Hip-hop kao novi glazbeni žanr pojavio se početkom 1970-ih godina u Bronxu. S glazbene strane, svoj utjecaj u samim začetcima vukao je iz srodnih žanrova poput bluesa, jazza, disca, funka, soula i electra. Iako je datum nastanka hip-hopa teško odrediti, mnogi izvori upućuju na 11. kolovoza 1973.

Naime, tog je datuma DJ Kool Herc puštao glazbu na kućnoj zabavi u Bronxu kada je isprobao novu tehniku reproduciranja iste; naizmjence je puštao istu ploču na dva gramofona kako bi izolirao prekide i produljio trajanje samih instrumentala. Time je razvio tehniku koja je godinama kasnije služila kao standardna shema prilikom puštanja glazbe u hip-hop svijetu. Ubrzo se glazba sjedinila s ostalim uličnim elementima poput crtanja grafita, plesanja breakdancea i DJ-inga, a hip-hop kultura bila je rođena!

Phat Phillie i Slavin Balen

Phat Phillie i Slavin Balen/Matej Grgić

Već krajem 1970-ih i početkom 1980-ih hip-hop kultura doživjela je veliku ekspanziju po cijelom SAD-u, a ubrzo se počela širiti i po ostatku svijeta pa je tako svoje mjesto pod suncem našla i u Hrvatskoj. O zlatnoj eri hrvatskog hip-hopa s kraja 1990-ih, kada se kultura sve više razvijala i sramežljivo koračala u mainstream medije, danas se već mnogo toga može pročitati.

No, do konkretnih informacija o korijenima žanra u Hrvatskoj ipak je nešto teže doći. Kako bismo dobili pravu sliku hip-hop scene u Hrvatskoj u njenim začetcima, ali i daljnjem razvoju, popričali smo s dvojicom aktera koji su najzaslužniji za razvoj hip-hop scene, Slavinom Balenom i DJ Phat Philliejem.

Slavin Balen

Slavin Balen/Matej Grgić

Kako je hip hop stigao u Hrvatsku?

Slavin je poznati radijski voditelj, DJ i zaljubljenik u glazbu, koji je često nazivan ocem hrvatskog hip-hopa, a svoju ljubav prema glazbi naslijedio je od brata Ranka koji je bio bubnjar Grupe 220. Od ranog djetinjstva gledao je kako nastaju hitovi, a zahvaljujući upravo bratu zavolio je udaraljke, bubnjeve i ritmove.

Svirao je u nekoliko amaterskih bendova, a nakon raspada jednog od njih počeo je raditi kao DJ. Prvi klub u kojem je puštao glazbu zvao se Scotch, a nalazio se u Dalmatinskoj ulici u Zagrebu. Nakon toga radio je u Karaki i ITD klubu, da bi početkom 1980-ih počeo raditi u kultnom Kulušiću:

„Općenito je impresija kod ljudi da je Kulušić rock klub, što je i istina, no on je vikendom bio isključivo dance klub. Četiri ili pet godina radio sam u Kulušiću isključivo dance program, koji nije imao skoro nikakve veze s hip-hopom, nego je više bio povezan s kanadskim discom, Hi-NRG stilom ili s electro-funkom.“

 

Slavin Balen, 1981. – privatna arhiva

Slavin Balen, 1981. – privatna arhiva

Paralelno s puštanjem glazbe po zagrebačkim klubovima, Slavin počinje raditi kao radijski DJ i voditelj, a prvi angažman imao je na Radiju Velika Gorica u emisiji Dona – muzički vlak, koja je debitirala 31. siječnja 1983. godine, a u njoj se bazirao pretežito na disco, electro i Hi-NRG hitovima.

U to doba često je putovao u London iz kojega se vraćao s pločama koje se nisu mogle pronaći u Hrvatskoj, a tako je došao i do prvih hip-hop ploča. Priznaje da kada je prvi put plasirao neke od tih ploča posjetiteljima klubova u kojima je radio, oni nisu pokazali velik interes za tada novu i neobičnu glazbu.

„U trenutku kada sam plasirao neke od prvih ploča, one se tada nisu ni klasificirale pod hip-hop ploče. To je bila neobična funk glazba. Ni moji kolege DJ-i nisu znali artikulirati o čemu se točno radi. Meni i drugima oko mene se svidjela, ali moram iskreno reći da se publici i nije nešto sviđala.

Malo je preteško bilo za njih. Baš se i sjećam tih nekih imena, poput Sugarhill Ganga, publici je možda bio neobičan zvuk. Mlađa publika je kod mene u klubovima više reagirala na brže ritmove, profesionalno rečeno iznad 110 ili 120 BPM-a, dok je starija publika reagirala na ordinarne hitove. Ja sada u glavi imam playlistu iz tih prvih klubova.

Bez obzira na to što sam pokušavao interpolirati afroameričku glazbu, i dalje su najbolje prolazili hitovi onih autora koji su i dandanas poznati, poput Eltona Johna ili The Rolling Stonesa“, prisjeća se Slavin.

Nakon rada na Radiju Velika Gorica i emisije Dona – muzički vlak, Slavin prelazi na Omladinski radio koji se emitirao na 101,0 frekvenciji te je naknadno postao Radio 101. Prva Slavinova emisija na novoj radijskoj postaji debitirala je 31. srpnja 1984. godine, a zvala se Electro Funk Premijera, u koju je Slavin odlučio ukomponirati sve više hip-hop glazbe.

Baš u toj debitantskoj emisiji zavrtio je glazbu iz filma Beat Street, koji je na ovim prostorima ostavio velik utjecaj na ranu hip-hop scenu, posebice u domeni breakdancea. Ubrzo su se u eteru Radija 101 mogli čuti tada aktualni hip-hop izvođači poput T La Rocka, Afrike Bambaataae, UTFO-a, Beastie Boysa, Public Enemyja i sličnih. Upravo u ovom periodu se i naš drugi sugovornik ozbiljno „zakačio“ na hip-hop.

Filip Ivelja, poznatiji pod pseudonimom Phat Phillie, danas je poznati DJ, organizator, promotor i hip-hop aktivist koji se u hip-hop zaljubio upravo zahvaljujući Balenovim radijskim emisijama:

„Budući da sam tad bio premlad za izlaske, imao sam svega osam ili devet godina, ja sam hip-hop doživljavao isključivo kroz Slavinovu emisiju koju sam prvi puta ulovio u 9. ili 10. mjesecu 1984. na Radiju 101. Mislim da je prva pjesma bila od grupe UTFO, ‘Roxanne, Roxanne’, koju sam i snimio na kasetu. To ljeto sam vidio i film Breakin‘ i to je za mene bio početak.“

Phat Phillie

Phat Phillie/Matej Grgić

Pojava prvih hrvatskih hip hop izvođača

Inače, Filipov otac je Mario Ivelja, poznati kontrabasist Zagrebačkih solista, dok mu je prvi susjed bio Tihomir „Pop“ Asanović, glazbenik grupa Time i Septembar. Glazbeni utjecaj kojem je Phillie bio podložan od ranog djetinjstva je evidentan, a ubrzo je preko oca Maria i susjeda Tihomira dolazio do prvih ploča.

Iako je, kako sam navodi, bio premlad za izlaske i aktivno sudjelovanje na sceni, Phillie je sve te godine pomno proučavao Slavinove emisije i snimao ih na kasetofon. Pojavom pandemije uzrokovane korona virusom, odlučio je digitalizirati snimke Slavinovih emisija i objaviti ih na svom SoundCloud profilu.

Tijekom 1980-ih hip-hop je rapidno dobivao na popularnosti i postajao sve rasprostranjeniji pa je tako u nastajanju bila i zagrebačka hip-hop scena; u Omladinskom kulturnom centru crtali su se grafiti, zaljubljenici u hip-hop sastajali su se na lokacijama poput HNK-a i Gradske kavane, a breakdance se naveliko plesao po klubovima poput Disco Trešnje.

Mladi writeri ispred svježe nacrtanog graffita u Omladinskom kulturnom centru, 1987. (izvor: Phat Phillie, privatna arhiva)

Mladi writeri ispred svježe nacrtanog graffita u Omladinskom kulturnom centru, 1987. (izvor: Phat Phillie, privatna arhiva)

Ubrzo u Slavinove emisije počinju pristizati prve demo snimke tadašnjih zagrebačkih hip-hop izvođača. Premda se danas MC Be Bop Dodo, Master Keops (kasnije poznatiji kao Renman) te grupe DIFFO, Silent Bomb i WFP smatraju pionirima hrvatske hip-hop scene, repanje na hrvatskom jeziku još uvijek nije bilo popularno, već je dominiralo izražavanje na engleskom. Phillie se prisjetio i prve puštene snimke u eteru u kojoj se repalo na hrvatskom:

„Sve je na engleskom bilo do 1987., kada Slavin pušta u eteru Renmana, tada pod imenom Master Keops. On je snimio stvar ‘Number 1’ koja je prva zabilježena snimka na hrvatskom u eteru.“ Razvitkom hip-hop zvuka, Slavin je u svojoj emisiji sve više pažnje davao hip-hopu naspram electra pa je tako Electro Funk Premijera prerasla u Rap Attack.

Phat Phillie i Slavin Balen

Phat Phillie i Slavin Balen/Matej GrgićKrajem osnovne škole, Phat Phillie pak počinje aktivno izlaziti te je sve više involviran u hip-hop scenu, stvarajući pritom prva prijateljstva i kontakte:

„Negdje u osmom razredu, 1989. godine, krećem u klub 101 Press koji se nalazio u podrumu Radija 101. Tamo sam prvi put došao na slušaonicu Rap Attacka koja je bila svaki put iza Slavinove emisije. Nakon emisije imali smo slušaonicu od dva ili tri sata, gdje bi Slavin vrtio ploče za nas tridesetak ili četrdesetak okupljenih.“ U to doba, dakle početkom 1990-ih, Phillie je i dalje samo fan hip-hopa i Slavinovih emisija te ga poznaje samo iz viđenja u klubovima. Također, prisjeća se Phillie kako je Slavin početkom devedesetih prodavao kasete, a on ih je u nekoliko navrata i kupio od njega:

„Sjećam se da sam kupio Unfinished Business EPMD-a, Straight Outta Compton N.W.A i neke albume Queen Latifah. Čak sam nedavno našao Slavinovu staru vizitku koju mi je dao tom prilikom.“ Slavin se na to nadovezuje kako je početkom devedesetih često putovao u Njemačku te pohodio razne koncerte velikih svjetskih zvijezda, ne nužno iz svijeta-hip hopa, te su ga ta iskustva uvelike obogatila:

„Ja sam u travnju 1992. gledao Princea u Njemačkoj na njegovoj čuvenoj turneji Diamons and Pearls. Gledao sam i Michaela Jacksona, Salt N Pepa, Ice Cubea, Da Lench Mob, Alexandera O’Neala itd. Koristio sam priliku gledati koncerte gdje god sam mogao. Vidio sam ih puno, ali i propustio zbog toga što sam radio navečer po klubovima.

Sad kad radim Rock antologiju ili svaki radni dan kad imam Phonebox, zapravo se prisjetim koncerata koje i nisam pogledao, koje sam propustio iz nekog razloga, najčešće radi toga što sam radio. Mi smo u Jugoslaviji imali nevjerojatno veliku brojku stranih koncerata.“

Phat Phillie i Slavin Balen

Phat Phillie i Slavin Balen/Matej Grgić

Nastanak Blackouta

U ljeto 1991. godine Phillie odlazi u New York na dva mjeseca kako bi usavršio engleski jezik te se vraća prepun iskustava i bogatiji za nekoliko hip-hop izdanja u svojoj kolekciji. Po povratku u Zagreb nastavlja slušati Slavinovu emisiju, da bi Slavin 1992. dao oglas u emisiju u kojem poziva sve zaljubljenike u hip-hop koji posjeduju solidnu glazbenu kolekciju da se jave u emisiju i dođu u goste. Te veljače 1992. godine Phillie se javio na Slavinom oglas i gostovao na radiju:

„Meni je bilo fascinantno da uopće mogu doći na radio jer sam bio njihov ogroman fan. Slavin mi je nakon te emisije rekao da kad budem imao nešto interesantno samo donesem na radio, da se ne moram ni javljati. Sljedeći tjedan sam se samo pojavio na emisiji i tada sam upoznao DJ Frxa, koji je u to doba već dobre dvije ili tri godine bio Slavinova desna ruka na Rap Attacku.“

Phat Phillie i DJ Frx, punim imenom Kristijan Frković, postaju prijatelji, a uskoro dolazi i do poslovnog partnerstva između dvojca. Naime, Radio 101 otvara svoj drugi program u obliku Radija 1 na kojem DJ Frx započinje s kultnom Blackout Rap Show emisijom, a Phillie mu postaje desna ruka.

Phat Phillie i Slavin Balen

Phat Phillie i Slavin Balen/Matej Grgić

Prva emisija emitirala se 17. studenog 1993., a Phillie se rado prisjetio prvih emisija i izvođača koje su puštali: „1993. smo odmah krenuli u glavu s Wu-Tangom, vrtio se Big Daddy Kane, Masta Ace, uglavnom New York zvuk, nešto malo west coasta poput Mack 10, Ice Cube, ‘The Chronic’ od Dr. Drea, Snoop Dogg. Mi smo paralelno gurali i jedan i drugi zvuk, s tim da je naglasak bio na New Yorku.“

Dok je Blackout bio sve slušaniji, a kritična masa se krenula formirati oko njega, Phillie je i dalje pokušavao staviti hrvatsku scenu na svjetsku hip-hop mapu. Navodi kako je počeo s pisanjem pisama velikim inozemnim izdavačkim kućama: „1995. počeo sam pisati pisma izdavačkim kućama i nakon nekoliko mjeseci su počele stizati promo ploče. Prvo etiketa Jive pa Relativity, Death Row, Ichiban i sve druge moguće. Do 2000. smo bili na svakoj mailing listi i dobivali puno promo materijala.“ Phillie 1996. boravi u Londonu nekoliko mjeseci te upoznaje njihovu scenu, izdavačke kuće i stječe brojna poznanstva. Pararelno s time, kako Blackout Rap Show raste, pojavljuju se izvođači poput Sick Rhyme Sayazz (kasnije poznatiji kao Bolesna braća), Shot, Target, Mad Woo Skillah (kasnije General Woo), El Bahattee, Stupni, Remi, Luce i slični, a većina njih je kasnije ostvarila značajne glazbene karijere.

Slavin Balen i Petar Velhes

Slavin Balen i Petar Velhes/Matej Grgić

Krajem 1996. godine javljaju se problemi oko koncesije Radija 101, a 21. studenog održava se jedan od najmasivnijih prosvjeda održanih na zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića. Preko 100.000 građana okupilo se na prosvjednom skupu, što je rezultiralo vraćanjem koncesije Stojedinici.

Za vrijeme održavanja prosvjeda, Phillie boravi u Londonu, a DJ Frx i ostatak mladih repera snimaju stvar podrške Radiju 101 pod nazivom „One-O-One“ i remix verziju iste pjesme s Dinom Dvornikom. 1997. izlazi kompilacija Blackout Projecta pod nazivom Project Impossible, koja je bila vjetar u leđa brojnim izvođačima koji su se našli na njoj te je odvela cijelu tadašnju scenu na viši nivo. U nastavku nam Phillie objašnjava važnost spomenute kompilacije:

„Na tragu uspjeha stvari ‘One-O-One’, Frx dolazi na ideju da skupi ekipu koja se muvala oko naše radijske emisije na projektu Blackout Project: Project Impossible. Mi početkom 1997. počinjemo snimati na Radiju 101, čak sam i ja tu još nešto repao. Tu su i Baby Dooks i Bizzo, Shot, Tram 11 i tu nastaju ‘Hrvatski velikani’, stvar koja je pogurala cijelu hrvatsku rap scenu u mainstream. Ubrzo se pojavljuje Koolade kod Slavina u emisiji, pozvan na isti način kao i ja, samo nekoliko godina kasnije.

Phat Phillie

Phat Phillie/Matej Grgić

Ja od njega uzimam beatove, dajem ih Tramovcima koji snimaju ‘Des mozges’ i ‘Kog je briga za vas’ te molimo Frxa da uključi te dvije stvari kao bonus trake na Project Impossible, da malo razbijemo Frxov produkcijski utjecaj. Te dvije stvari, uz ‘Hrvatske velikane’, postaju platforma da Tramovci potpišu ugovor za Menart preko Blackouta.“

Nakon velikog uspjeha kompilacije Project Impossible, izdavačke kuće nisu više mogle ignorirati taj nov i neobičan žanr, pa su tako počeli stizati i prvi diskografski ugovori koji su iznjedrili odlične albume, koji se danas smatraju klasicima hrvatskog hip-hopa. Iako se nisu našli na kompilaciji, Nered i Stoka izdali su jedan od najkontroverznijih albuma u to doba – Spremni za rat. Na krilima ”Hrvatskih velikana” Tram 11 izbacuje Čovječe ne ljuti se, Shot i Remi udružuju se s Inkom, stvaraju Elemental i 2000. izdaju Moj, njegov i njen svijet, Sick Rhyme Sayazzi preimenuju se u Bolesna Braća i izbacuju Lovci na šubare, a kasnije izlazi i El Bahattee s prvijencem Svaki pas ima svoj dan. Vrhunski instrumentali Kooladea, Dasha, Baby Dooksa i ostalih nisu prošli nezapaženo od strane velikih svjetskih hip-hop imena pa su tako naši producenti ostvarili i zavidne inozemne suradnje.

Phat Phillie i Slavin Balen

Phat Phillie i Slavin Balen/Matej Grgić

Inozemne hip hop zvijezde u Hrvatskoj

Već i prije velikog booma hip-hopa u državi, u Zagreb su počele stizati brojne svjetske hip-hop zvijezde, a popularizacijom žanra u Hrvatskoj takvi nastupi su se dodatno intenzivirali. Još 1995. godine u klubu Radija 1 kreću prvi Blackout tulumi, a 1997. DJ Frx i DJ Phat Phillie dobivaju rezidenciju u Aquariusu, gdje se jednom mjesečno održavaju Blackout partyji. Nije dugo trebalo da Blackout ekipa iskoristi svoje brojne kontakte kako bi doveli velike zvijezde u Hrvatsku.

O.C. i Big L, Das EFX, Busta Rhymes, Method Man & Redman, De La Soul i Onyx samo su neka od imena koja su stala na pozornicu Aquariusa. Uzmemo li u obzir da su Public Enemy i Ice-T 1994. nastupili u Domu sportova te Afrika Bambaataa 1996. u Aquariusu, još prije nego su krenuli Blackout tulumi, kao i nastupe 50 Centa 2007. te Snoop Dogga i Lil’ Kim 2008., možemo reći da je hrvatska hip-hop publika na krilima uspjeha Blackouta imala priliku uživati u nastupima najvećih hip-hop zvijezda tog perioda.

S obzirom na količinu izvođača koje su u tom razdoblju Phillie i Slavin imali priliku upoznati, interesiralo me koji izvođač ih se najviše dojmio. Bez puno razmišljanja, Slavin je u ime obojice naveo svog favorita: „Ice-T. On je bio 1994. s Public Enemyjem i 1997. kao Body Count. Čovjek je egzemplar. Ja sam u tom trenutku bio u dvostrukoj ulozi, firma u kojoj sam radio je organizirala taj koncert, ali sam bio i voditelj na Stojedinici. Mene je firma poslala da dovedem Ice-T-ja na Stojedinicu.

Nalazim se s njim u hotelu i pitam ga hoćemo li ići pješice jer smo blizu. Njemu to nije dolazilo u obzir, htio je da zovem taxi. Ja pozovem taxi, dolazi bijeli Mercedes, a on mi kaže da se on ne vozi u bijelom Mercedesu nego da mora biti crne boje.“ Phillie se nadovezao s vlastitom anegdotom s legendarnim reperom:

„Ja sam sutradan bio u njegovoj sobi, nakon koncerta Body Counta. Ice-T me pozvao u hotel da mi da jednu kompilaciju od Rhyme Syndicatea. Ja ulazim u sobu, on mi daje CD jer smo mu se svidjeli večer prije na radiju. Ja sam prevodio njegov intervju, a nakon emisije smo ga izveli van u Aquarius koji se otvorio posebno za nas, a večer smo završili u Sokolu. Sutradan smo došli na tonsku, odnio sam mu majicu Radija 101, a on ju je nosio na koncertu.

Nakon koncerta dolazim u sobu, on mi daje prazan CD, ja ga pitam kako da znam što je na CD-u i kažem da mi mora reći tracklistu. On se nasmije i kaže mi da sam mustra. Stavimo CD u player, vrtimo pjesmu za pjesmom, on mi govori, a ja na papiriću zapisujem pjesmu po pjesmu. Sad sam to digitalizirao i poslao mu ponovno pa su se on i njegov menadžer dobro nasmijali.“

Rhyme Syndicate kompilacija koju je Ice-T poklonio Phat Phillieju

Rhyme Syndicate kompilacija koju je Ice-T poklonio Phat Phillieju

 

Slika 2: ugostili Ice-T u gostima na Radiju 101 kod Slavina i Phillieja (izvori: Phat Phillie i Slavin Balen, privatne arhive)

Slika 2: ugostili Ice-T u gostima na Radiju 101 kod Slavina i Phillieja (izvori: Phat Phillie i Slavin Balen, privatne arhive)

Blackout rezidencija u Aquariusu trajala je sve do 2007. godine, a od 2009. Phillie gura hip-hop i kroz portal Blackout Hip-Hop, koji je nedavno uvršten na 44. mjesto Feedspotove liste 100 najboljih svjetskih hip-hop blogova. Iako je u tom periodu hrvatska hip-hop scena blago stagnirala po pitanju većih izdanja, Phillie, Senka, Medo, Bizzo i Stu 2012. godine pokreću Fresh Island Festival na otoku Pagu.

Budući da je za festival zaslužna ekipa prijatelja koji su u trenutku pokretanja prvog izdanja festivala imali već petnaestak godina iskustva u organizaciji i promociji hip-hop glazbe, nije čudo da je festival opstao do danas na istoj lokaciji, sa sve jačim imenima iz godine u godinu. U deset godina djelovanja festivala, na njemu su nastupili Nas, Eve, Iggy Azalea, A$AP Rocky, Snoop Dogg, KRS-One, Rick Ross, Method Man & Redman, Mobb Deep, Wiz Khalifa, Rae Sremmurd, Young Thug, Sean Paul, Tyga i mnogi, mnogi drugi.

Zagreb rap demo (1985-1992) i Hip hop muzej u Zagrebu

Odličnu priču na Pagu privremeno je pauzirala svjetska pandemija. Premda tijekom 2020. i 2021. nije bilo previše posla za Phillieja u vidu DJ-anja po klubovima i organizacije koncerata, Phillie je višak vremena iskoristio za proučavanje korijena hrvatskog hip-hopa i pritom iskopao hrpu rariteta.

Vrijedno je preslušavao stare snimke Slavinovih emisija iz 1980-ih i 1990-ih te odlučio iste digitalizirati i napraviti kompilaciju pod nazivom Zagreb Rap Demo (1985-1992). Phillie nam dalje otkriva u kojoj fazi je kompilacija: „Dizajn dema je 95% gotov, mastering je završen u Berlinu, a restauracija u Jan Kinčl studiju u Zagrebu. Koolade i ja smo radili editing, ja sam kompilirao cijelu kompilaciju, a predstavljamo ju Slavin Balen i ja. Zašto?

Zato što su te pjesme snimane isključivo za Electro Funk premijeru i kompletno do 1992. Slavin je bio jedini outlet preko kojeg su se te pjesme mogle čuti. Tamo su grupe WFP, DIFFO, Fresh Style, Silent Bomb, E.T. i MC Be Bop Dodo. Riječ je o 60 minuta materijala, A i B strana: A su 1980-e, a B strana je od 1990. do 1992. Između pjesama su najave Balena tih istih pjesama u eteru u real timeu, da se osjeti povijest i autentičnost tog zvuka i vremena.

Jedina stvar na hrvatskom je Master Keops, ‘Number One’. To je projekt koji će izaći ove godine za 30. godišnjicu Blackouta, ujedno i 50. godišnjicu hip-hopa. Revitalizirat ćemo Blackout label i objaviti na vinylu do sada nikad objavljeni DIFFO album iz 1990. godine. Imam i EP grupe WFP iz 1992., koji će također izaći na vinilu.“

Zagreb Rap Demo

Zagreb Rap Demo

No, rad na kompilaciji do sada neobjavljenih pjesama prve hip-hop generacije izvođača nije jedini povijesno-arhivski posao kojeg se Phillie marljivo primio. Naime, izlazak kompilacije trebao bi pratiti i hip-hop muzej koji Phillie planira otvoriti u Zagrebu.

„Trenutno sam u razgovoru s Gradom da mi se ustupi prostor. Ja bih htio da to bude gradski muzej i da ostane zauvijek u Zagrebu, da bude novi hub za hip-hop. Kako za staru generaciju, tako i za mlađu. To bi bio i jedini hip-hop muzej u Europi. Memorabilija je uglavnom moja, ali ću tražiti i druge da mi ustupe svoje komade.

Slavin Balen će biti jedan od kustosa, posjetitelji će moći kupiti kartu pa da ih Slavin provede kroz muzej. Na primjer, 1986. Slavin najavljuje veliki američki koncert u Londonu, a pored te audio stanice ćeš moći vidjeti originalni plakat tog koncerta. On je bio prilično ispred vremena, a Zagreb je zato i dandanas broj jedan za hip-hop“, završava Phillie, koji je ovom prilikom poručio svim čitateljima da slobodno stupe u kontakt s njim, u slučaju da posjeduju radijske snimke iz 1980-ih ili sličnu memorabiliju vezanu uz hip-hop.

Nesumnjivo je kako su Slavin Balen i Phat Phillie napravili velike stvari za hrvatsku hip-hop scenu. Kao što je Slavin već 1980-ih glazbom koju je vrtio po klubovima i radiju odgojio hip-hop generaciju osamdesetih i onu Blackout generaciju devedesetih, tako Phillie i dandanas prenosi vlastitu ljubav i znanje o kulturi na mlađe generacije. Vjerujemo kako će projekti koji su u najavi očuvati ostavštinu hrvatskog hip-hopa, ali i doprinijeti edukaciji mlađih pojedinaca koji dijele jednaku ljubav prema hip-hop kulturi.

Moglo bi Vas zanimati