16
stu
2023
Priče

Od pavlinskih zapisa do online tražilica (5)

Priče o pjesmaricama: Antologije popularnih pjesama

Pjesmarice

Najpolarnije strogradske pjesme vol 9

share

Raznolikost glazbenog sadržaja, od starogradskih pjesama, romansi, te skladbi iz raznih krajeva Lijepe naše, zatim izbor sevdalinki, pa u kasnijim izdanjima i domoljubnih skladbi, učinili su antologije popularnih pjesama nezaobilaznim materijalom svakog glazbenika amatera

 

U ovome dijelu obrađujemo zasigurno najprodavanije serijale pjesmarica u Hrvatskoj. Riječ je o dva niza: Najpopularnije starogradske pjesme i romanse, koji je objavljen u jedanaest knjiga te Antologija popularnih pjesama u Hrvatskoj, koja ima devet knjiga. U ova dva serijala nalazi se više od tisuću skladbi, što je u vremenima bez internetske svedostupnosti bila i više nego dobra kolekcija za svakog glazbenika. Raznolikost glazbenog sadržaja, od starogradskih pjesama, romansi, te skladbi iz raznih krajeva Lijepe naše, zatim izbor sevdalinki, pa u kasnijim izdanjima i domoljubnih skladbi, učinili su ove serijale nezaobilaznim materijalom svakog glazbenika amatera, a takvih je glazbenika ipak bilo najviše.

Pjesme su sadržavale ispisanu melodijsku liniju s natpisanim akordima i potpisanim tekstom. Vrlo često su bile napisane i uvodne melodijske linije. Takav pristup bio je prihvatljiv svim glazbenicima u sastavu. Gitaristi i basisti koristili su se akordskim simbolima, a za klavijaturiste, koji su, uglavnom, jedini u bendovima bili notno pismeni, note su bile od velike koristi te nisu morali „skidati“ uvodne solaže koje su većinom bile notno zapisane.

Serijali su objavljeni u sklopu muzičke edicije Akordi, Zagreb u nakladi Saveza muzičkih udruženja Hrvatske, koji je u nekim izdanjima naveden i kao Savez organizacija Muzičko-estradnih radnika Hrvatske. Savez udruga osnovan je 1953. godine [1] s ciljem organiziranja manjih udruženja u jednu krovnu cjelinu koja bi omogućavala zbližavanje, suradnju, izmjenu iskustava svih udruženja profesionalnih glazbenika.

Pjesmarice

Najpopularnije starogradske pjesme i romanse

 Serijal Najpopularnije starogradske pjesme i romanse objavljen je u jedanaest knjiga u kojima se nalazi 650 pjesama. Inicijator projekta i prvi urednik pjesmarica bio je Mario Kinel. Prve dvije pjesmarice imale su po deset pjesama, ostale od 3. do 11. po pedeset. U serijalu se nalaze i pjesme, narodne i autorske, iz Dalmacije, Zagorja, Makedonije, Srbije, Bosne, Slovenije, Mađarske i Rusije. Tu su i veliki i poznati domaći i svjetski evergreeni.

U većini knjiga pjesme su složene abecednim redom, ili je kazalo na početku napravljeno na taj način, što je omogućavalo lakše pronalaženje pjesama.

U uvodniku prve pjesmarice probranih starogradskih pjesama i romansi autor Mario Kinel piše: „Sastaviti zbirku popularnih gradskih pjesama i romansi smjeliji je posao nego što bi se to u prvi čas pomislilo. Svi mi, naime, u društvu i za stolom, često zapjevamo te pjesme, ali svatko misli da jedini on zna točnu melodiju i tekst. Sastavljač koji se laća pera da te melodije i tekstove zapiše, nađe se nužno u situaciji suca koji od nekoliko varijanti mora odrediti onu pravu. A prava često i nije baš to, jer kod pjesama gdje postoje autori može se doći do originala, ali je taj, u nekim slučajevima, pjevanjem niza godina u narodu, ponešto modificiran (više puta zaista i na bolje), te u takvim situacijama valja prosuditi kakav treba biti zapis.” [2]

Sadržaj pjesmarica bio je puno bogatiji od samog naziva serijala starogradske pjesme, romanse i šlageri.

Pjesmaricu je radila velika i vrlo stručna ekipa suradnika: Mario Kinel (knjiga 1), Dragiša Dukić, urednik RTV Zagreb (knjiga 2), Mladen Jeličić (knjiga 3), Đelo Jusić, skladatelj, Laszlo Horvat i Melenko Parabućski, glazbenik iz Novog Sada (knjiga 4), mr. Marija Pec-Galer, operna pjevačica iz Beograda (knjiga 5, 6), Zvonko Palođek (knjiga 9), Josip Šaban (knjiga 10), Ivan Ivić (knjiga 11) te Krešimir Filipčić, urednik narodne glazbe na RTV Zagreb, koji je priredio sve knjige od broja 4 do 11.  Recenzent tekstova cijelog serijala bio je dr. Antun Šojat. U većini knjiga stručni suradnici su bili: Stjepan Mihaljinec, Krešimir Oblak i Pero Gotovac.

Notografi serijala bili su Vlatko Kanoti, na prve dvije knjige, te Hajrudin Osmanagić, na ostalih devet knjiga.

Urednik serijala Najpopularnije starogradske pjesme i romanse je Milan Fišter, koji je u to vrijeme bio predsjednik Saveza muzičkih udruženja Hrvatske.

 Antologija popularnih pjesama u Hrvatskoj

 Nakon serijala od jedanaest albuma najpopularnijih starogradskih, narodnih pjesama, romansi i šlagera, ista ekipa počinje raditi novi, Antologija popularnih pjesama u Hrvatskoj.

 Prvi serijal bio je jako dobro prihvaćen od brojnih ljubitelja dobre glazbe. Međutim, serijal, možda i zbog imena (starogradske, pjesme i romanse), nakon jedanaest knjiga postao je preuzak za nove skladbe koje su u među vremenu nastajale, stoga se ukazala potreba za novim serijalom. Koncept je postavljen na sličan način, ali s novim repertoarom, koji su ovoga puta činili novi hitovi zabavne glazbe, novonastale domoljubne, božićne i druge duhovne (crkvene) pjesme.

U uvodniku knjige 1 serijala Antologija popularnih pjesama u Hrvatskoj o izboru pjesama piše: „Izbor je pjesama zahvatio hrvatske narodne pjesme, od krajnjeg istoka do krajnjeg juga. Uključene su i neke bosanske, muslimanske pjesme i skladbe hrvatskih autora skladane na osnovi hrvatskoga narodnog melosa – dalmatinskog, kajkavskog, slavonskog, šokačkog i bunjevačkoga. Ovaj album donosi i nekoliko mađarskih i ruskih pjesama, toliko popularnih u Hrvatskoj da im uglavnom stručnjaci znaju porijeklo.” [3]

U slobodnoj se Hrvatskoj konačno objavljuju za široku javnost dosad uglavnom nedostupne domoljubne hrvatske budnice, nastajale tijekom više od stopedeset godina unatrag. Njima se pridružuju i suvremene domoljubne skladbe, od kojih neke već sada postaju dio narodnog umjetničkog blaga, kao što su primjerice ”Moja domovina”, ”Bože čuvaj Hrvatsku”, ”Od stoljeća sedmog”, ”Ne dirajte mi ravnicu” i druge. [4]

Serijal Antologija popularnih pjesama u Hrvatskoj objavljen je u devet knjiga i sadrži ukupno 475 pjesama. Nakladnik serijala je ponovno Savez glazbeno-estradnih umjetnika izvođača Hrvatske. I serijal je realizirala gotovo ista ekipa priređivača: Krešimir Filipčić i Krešimir Oblak, koji su bili zaduženi za glazbenu stranu, dr. Antun Šojat, koji je bio zadužen za tekstove, te Milan Fišter, urednik serijala.

Prva knjiga serijala Antologija popularnih pjesama u Hrvatskoj objavljena je 1993. godine, a zadnja, deveta, 2003. godine. Prva knjiga imala je 75 dok su ostale knjige imale po pedeset pjesama. Sveukupno u devet knjiga našlo se 475 vrlo raznolikih pjesama, od najnovijih hitova do evergreena. Što zbog odabira pjesama, što zbog njihovog broja, i ovaj serijal je postao nezaobilazna literatura ne samo glazbenicima amaterima, nego su knjige korištene i u nižim razredima glazbenih škola.

Inače, u ediciji Akordi, Zagreb, koju je pokrenuo Savez glazbeno-estradnih umjetnika izvođača Hrvatske, objavljeno je još dvadesetak raznih notnih knjiga. Dio je njih objavljen u suradnji s edicijom JEM (Muzičke notne edicije Jugoton, Zagreb). Najvećim dijelom bila je riječ o notama s raznih festivala od zabavne, klapske do narodne glazbe. Riječ je pjesmama sa Splitskog festivala, zatim s festivala Zvuci Panonije, Krapina, Melodije Istre i Kvarnera, Vaš šlager sezone, Mali šlager, Ilidža Sarajevo, Prvi aplauz Banja Luka, Moj prvi uspjeh Zadar, Festival dalmatinske klape Omiš, Opatija, Popevke vesele jeseni Maribor te Melodije festivala revolucionarnih i rodoljubnih pjesama te Na ustanak digao se narod skladbe za mješovite zborove s muzičkog festivala Slavonija.

 

Tekst je objavljen uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz programa poticanja novinarske izvrsnosti.

 

[1] Vidi http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_8075  (pristupljeno 15. 10. 2023)

[2] Mario Kinel, uvodnik Najpopularnije strogradske pjesme, romanse,  nakladnik Savez organizacija Muzičko-estradnih radnika Hrvatske, str. 3

[3] Uvodnik Antologija popularnih pjesama u Hrvatskoj nakladnik Savez organizacija Muzičko-estradnih radnika Hrvatske, str. 2

[4] isto

Moglo bi Vas zanimati