Adnan Mehmedović o Radionici 32
„U prostoru od 26 kvadrata Lunarovu je izložbu posjetilo 600 ljudi. A to je tek početak“
Bili smo na DJ radionici u Radionici 32 i popričali s voditeljem prostora Medom
Primjećujem da se sve više ljudi počelo okretati prema brendovima koji dijele znanje sa svojom publikom. Oni nastoje transparentno komunicirati svoje ciljeve i aktivnosti te ideje i stavove za određene probleme koji direktno ili indirektno utječu na živote njihovih konzumenata. Tako održavaju odnos sa svojom publikom dugovječnijim i povezuju se s njima kroz zajedničke interese djelovanja na mikro ili makro skali. Oni koji su do sada uspjeli naučiti da ljudi žele biti informirani o svemu što konzumiraju, uspjeli su.
U ovom konkretnom slučaju pričamo o konzumaciji umjetnosti i srodnim kreativnim poljima. Odlaskom na izložbu, koncert, party ili festival mnogi hrane svoj unutrašnji ja i žele ga dalje istraživati. Usuđujem se vjerovati da većina ljudi koji rade u kreativnoj industriji ima taj poriv, a siguran sam da ga imaju i mnogi izvan nje koji žele naučiti o toj vrsti poslovanja, a ne znaju gdje, kako, od koga. Tu se otvara prilika koju su neki iskoristili i u Zagrebu te žele ponuditi jedan takav prostor kreativne prirode svojoj publici.
Prošli tjedan posjetio sam jedan takav zagrebački prostor koji se nalazi u Mihanovićevoj 32. Adnan Mehmedović Medo, poznat po svojim RnB Confusion događanjima, jedan je od onih koji je preuzeo inicijativu i uložio trud u otvaranje Radionice 32. Bio sam pozvan na DJ workshop koji su održali dugogodišnji RnB Confusion DJ-evi, Rea i Indy, i usput dobiti Medin osvrt o cijelom projektu.
Radionica DJ-inga / Matej Grgić
Radionica 32 otvorena je tijekom jeseni prošle godine. Što je bio uzrok tog projekta?
Recimo da je covid donio najgore i najbolje. Prvo je uslijedilo ono najgore. Otkazivanje svih evenata koje smo planirali, stagnacija i strah. Nakon lošeg perioda od dvije godine, startali smo praktički ispočetka i stvari su se polako počele otvarati i kretati prema boljem. U tom prijelaznom razdoblju, kada smo morali otkazat i ured, privremeno smo radili po kafićima ili od doma, što je okej neko vrijeme dok ne poželiš imati svoj prostor – tada smo počeli istraživati prostore.
Prvenstveno je bila opcija da brat i Miro i ja, koji je sa mnom u projektima, nađemo ured u koji ćemo se na duže vrijeme skrasiti. U isto vrijeme kada smo počeli razmišljat o tom svom novom uredu, otvorio se natječaj Državnih nekretnina i naletili smo na ovaj prostor koji je prije bio antikvarijat i imao je dobru energiju. Dobili smo prostor, uredili ga i krenuli raditi u njemu niti mjesec dana, kad smo shvatili da nam je dosadno, da ne možemo i ne želimo imati klasični, zatvoren ured.
„Ajmo nešto zabavno napraviti od prostora.“
Htjeli smo oživjet prostor onime što najbolje radimo, a to su eventi. Htjeli smo imati otvoren tip ureda u kojem se svatko iz kreativne industrije može pronaći. Tako smo stvorili naš mali kreativni hub koji smo nazvali Radionica 32. Samo ime prostora je dalo smjer u kojeg smo krenuli, a to su: kreativni hub, co-working, workshopovi i eventi.
Adnan Mehmedović Medo i Einfakinn / Matej Grgić
Kakve su se sve vrste aktivnosti pokazale prigodnim za ovaj prostor?
Od jeseni do sada imali smo male glazbene panele, najave programa, koncerata, promocije, foto sessione, kulturne podcaste… Prostor je namijenjen i za održavanje manjih press konferencija, seminara do nekih deset, petnaest ljudi. Vrlo je multifunkcionalan i svima je na raspolaganju za razne aktivnosti. Do sada je bilo preko petnaest organiziranih zbivanja mimo izložbi te takvi upiti dolaze stalno. Radionica 32 ima svoju komercijalnu svrhu, ali ima i onu gdje kroz svoj prostor želimo pridonijeti našem communityju tako da ćemo za svrhu koje su bitne za scenu ustupiti prostor besplatno. To nam sve više postaje važnije u našem djelovanju. Zato u svom programu Radionice 32 imamo dosta besplatnih zbivanja.
Od inicijalne potrebe za uredom do ideje o kreativnom prostoru – na koji način ste Miro i ti postavili temelje da prostor oživi u tom smislu?
Krenuli smo prvo od sebe samih te našeg užeg okruženja. Kako je brat Miro u grafitima već duži niz godina, došao je na ideju da pokrene seriju izložbi Spotlight svojih prijatelja i poznanika s art scene. Projekt je u startu odlično primljen i od artista i posjetitelja, tako da smo do sada održali tri izložbe: Ivo Kosanović, Oli Dobolli i Slaven Lunar. Evo, već danas je nova Spotlight izložba autora Nikole Grabovca, pod nazivom Soulscapes. Želja nam je stvarat umjetnički i edukativni sadržaj svakog mjeseca bez opterećenja, formi i zadanih ciljeva. Cilj nam je da prostor živi, diše sa scenom, da bude inkluzivan s otvorenim pristupom koji će postat drugi dom umjetnicima, kreativcima, dizajnerima, malim start-upovima.
Rea na Radionici DJ-inga / Matej Grgić
Sada ste održali prvi blok vlastitih workshopova pod nazivom Radioničar i odabrali dvije teme koje su vrlo prisutne u kreativno-poslovnom procesu kojim se svakodnevno baviš. Kako si zamislio daljnji razvoj Radioničara?
Počeli smo prvo komunicirati s našim bliskim kolegama i diskutirali o tome što bismo mogli raditi. Prvi blok radionica započeo je s Lori Brnčić i zero waste pristupu u životu, ugostiteljstvu i eventima te kako smanjiti otpad i kako dovesti tu priču na minimum ili nulu. DJ radionica bila je logični slijed jer na našim RnB Confusion partyjima dugi niz godina surađujemo s izvrsnim DJ-evima, pa smo u goste pozvali DJ Reu i DJ Indyja da svoje znanje i iskustvo prenesu novim polaznicama. Smatramo da su novi DJ talenti nužni, naročito u našem glazbenom žanru r&b i hip hopu.
Na redu je nova radionica, 18. svibnja od 16 sati pod imenom Oslobađanje majmunskog dijela mozga, koju će održati Oliver Linzbauer (Dj Oli Dobolli) a tiče se kreativnog procesa i kako potaknuti stvaranje pa i realizacije ideja.
Iza te radionice složit ćemo online anketu i pitati naše pratitelje, prijatelje i fanove koju bi radionicu htjeli vidjet na Radioničaru. Bitno nam je čuti i njihova mišljenja i želje. Sve vezano za kreativne industrije dobro je došlo u Radionicu 32. Nešto vezano za industriju. Želja nam je pružiti nišne edukacije kojih ili nema ili su slabije zastupane u formalnom obrazovanju. A mislimo da je to bitna strana kako bi scena bila još jača i sadržajnija, jer edukacije za ovo što svi mi radimo praktički i nema. Ja sam npr. samouk i sve sam sâm istraživao i učio, od promocije, marketinga, dizajna, PR-a, turizma, organizacije do ekonomske i financijske strane posla. Da sam prije dvadeset godina imao mjesto gdje mogu sve to dobiti, siguran sam da bih konzumirao takav tip edukacije.
Adnan Mehmedović Medo / Matej Grgić
Kako Radionica 32 zapravo funkcionira u dnevnom terminu?
Preko radnog tjedna smo mali veseli ured, s mogućnošću co-workinga. Kroz prostor je prošlo već pet-šest zanimljivih individua koji pokreću svoje kreativne start-upove ili male poduzetnike i freelancere, koji već uspješno stvaraju projekte vezane za kreativnu industriju. Otvoreni smo tip prostora, što znači da svatko može doći popiti kavu ili upasti da odradi što treba; imamo šest stolova i opciju za co-working. Evo, prije dva dana smo ugostili na internship i praksu Juliette iz Lyona iz Francuske, koja se zanima za evente i modu. Lijepo je komunicirati na više jezika, upijati tuđe iskustvo i kulturu.
Ovo je vrlo neuobičajen projekt za Zagreb, no dao si mi dojam da cijeli model odlično funkcionira. Možeš li podijeliti svoje mišljenje o korisnosti Radionice 32?
Trebali smo ured, a stvorili smo mjesto za sve. Za druženje i razmjenu znanja, izlaganje, radionice i promocije. Stvaramo svoj community na koji smo ponosni. Kad gledamo s poslovne strane, u svaki projekt ulazimo sa strašću na prvu, a onda po putu razmišljamo kako spojit strast i posao. Radionica 32 je to uspješno spojila pa tako danas, šest mjeseci od kada smo u prostoru, možemo reći da osim što nam je drive organizirati sve projekte u Radionici 32, prostor je počeo biti samoisplativ i donositi prihode.
U društvenom kontekstu, dat ću primjer Lunarove izložbe koju je posjetilo preko šesto ljudi. Iako se ponekad čini da je teško, ili da takve publike nema, ili je sve manje i manje, kada se stvari stave u pravi kontekst, publika podrži. Nismo htjeli biti klasični ured, zatvorenog tipa i radnog vremena od 9 do 17 sati. U takvom okruženju se mi ne bismo dobro osjećali.
Želimo stvarat i davat.
View this post on Instagram
Postoje li kakvi budući planovi koje želiš spomenuti, bilo da su vezani ili nevezani uz današnju temu?
Radimo na jednoj zanimljivoj platformi za talente, recimo nešto kao talent app ili webs kojom se prijavljujemo na natječaj Ministarstva kulture za kreativne industrije. Platforma nosi radni naziv BOP (sleng za dobru pjesmu ili pjesmu na čije prve taktove kreneš plesat) i bit će mjesto za sve nove, upcoming i postojeće talente, bilo glazbenike, tekstopisce, producente, DJ-eve, snimatelje videospotova, dizajnere covera i sl. Mjesto gdje će isti moći otvoriti svoje profile, uploadat svoje radove i komunicirat međusobno kao i s fanovima. Mjesto gdje će dobiti instantan feedback od stručnih osoba na svoj talent i rad. Mjesto na kojem će se konstantno organizirati natjecanja između talenata s vrijednim nagradama – poput škole pjevanja, škole pisanja, snimanje u profesionalnom studiju, snimanje spotova i PR kampanja, ugovora s digitalnim labelima, suradnje s profesionalcima.
Cilj je postati prva digitalna stanica za sve talente koji često ne znaju kome da se obrate. Ovako će iz jedne komforne akcije i udobnosti jednostavno otvorit svoj profil i uploadat svoj rad, te dobiti instantan feedback. Kada platforma zaživi i nakupi se određeni broj talenata na njoj, u planu je organizacija uživo talent showa, koji će biti po mnogočemu drugačiji od onih viđenih na TV-u. Želimo otvorit vrata svim novim talentima da pokažu svoj rad, budu brzo otkriveni, dobiju konkretan feedback na svoj rad, povežu se međusobno i s fanovima te kroz natjecanja osvoje vrijedne nagrade koje su im važne za njihov daljnji rast i razvoj. Talenti koji će pobjeđivati na samoj platformi, ali i uživo na talent showu, plan je da ih plasiramo kroz našu agenciju 4am te novom labelu koji bi pratio cijelu platformu.
Potreba za ovakvom platformom je velika, činjenica je da je glazbena industrija poprilično podijeljena, npr. izvođači, producenti ili tekstopisci često ne znaju kome da se jave, ili ne dobivaju feedback kad se jave. Ne znam je li ti to poznato, vjerojatno jest, ali tipa veliki je problem naći dobrog tekstopisca. Mi smo sigurni da ih ima, možda im tekstovi sjede u laptopu, a mi ih želimo pokrenuti da svoje tekstove objave na našoj platformi. To isto vrijed i za ostale. Također, želimo mlade potaknut na to da nemaju strah odbijanja ili javljanja nekome i ne-dobivanja odgovora. Jednostavno mislimo da nove generacije imaju strah od prvog kontakta te bismo im voljeli priuštiti tzv. online zonu komfora, u kojoj iz svoje sobe objaviš kreativni sadržaj isto kao što napišeš status ili objaviš sliku. Kao i sa svakom društvenom mrežom, u minutu-dvije moći ćeš imat odnosno otvoriti svoj profil i uploadat svoj rad, te dobiti brzo feedback na sve. Sljedeći korak je – ako misliš da si vrijedan i talentiran – sudjelovanje na natjecanjima koja će se odvijati unutar same platforme i uživo, te tako dobivaš priliku da se pokažeš fanovima, predstaviš na sceni i gradiš svoju karijeru.
Nadamo se da ćemo malo s time zakotrljat priču, kao što je to u trapu napravio Yem, koji su napravili cijeli jedan pokret izvođača. BOP platforma neće biti specificirana samo za jedan određeni žanr, već će biti otvorena za sve urbane i mainstream talente.
Nakon razgovora s Medom, ostao sam na DJ radionici u vodstvu Ree i Indyja. Podijelili su sa mnom mišljenje da nema puno opcija za takve radionice u Zagrebu i da se ovo pokazalo kao jedna od inicijativa da se to promijeni. Inače, Rea će ove godine proslaviti dvadeset godina karijere za pultom, karijere koju je počela na jednoj ovakvoj radionici u Zagrebu. Indy je također iskusan DJ koji je prevagnuo dvadesetu obljetnicu, stoga me je zanimalo kako će strukturirati opsežnost ovog zanata za one koji se nikada nisu susreli s njim.
Indy i Rea / Matej Grgić
Rea nas je provela kroz kratku povijest DJ-inga koja je čak i meni bila korisna. Naziv Disc Jockey potječe iz 1935. godine prošlog stoljeća i danas postoje četiri vrste: radijski (fade in i fade out glazbe), klupski (plesni DJ u nightlifeu), mobilni (eventi, vjenčanja, pop-up), i turntable (oni koji se orijentiraju na tehnički dio gramofona: trikovi, scratchanje te korištenje opreme kao da je glazbeni instrument). Rea i Indy klupski su DJ-evi, odnosno oni koji pokušavaju zadržati publiku na podiju kroz dobru selekciju i stvaranje kontinuirane energije. To postižu beat matchingom, odnosno spajanjem BPM-a (beats per minute), odnosno brzine dvije pjesme u miksu.
Nakon temeljitog bloka o DJ opremi i vrstama iste koja je bila izložena pred nama, dali su ogromnu važnost samoj glazbi te napomenuli da je važno biti upoznat s materijalom koji puštaš. Važno je i ostaviti svoj potpis i identitet. Nemoj samo puštati hitove i ponavljati iste setove. Nemoj se bojati puštati nešto drugačije. To su bile poučne lekcije koje su danas neophodne za uspjeh svakog DJ-a, i to zato što danas ekipa sluša glazbu puno manje nego prije. Zbog dostupnosti glazbe i raznih online kanala za njenu konzumaciju (YouTube, Spotify, SoundCloud, Bandcamp…) dolazi do prezasićenosti, što je u kreativnom smislu ponekad tužno. Iz tog razloga DJ-evi su ovdje ne samo da puštaju glazbu već i da educiraju publiku o svim njenim opcijama koje postoje.
Radionica DJ-inga / Matej Grgić
Radionicu je nakon toga preuzelo praktično podučavanje i kako se koristi koji dio opreme, a u drugom workshopu koji se odvijao dva dana kasnije polaznici su imali priliku primijeniti što su naučili i tako se sami okušali u DJ-ingu. Rea i Indy, moram priznati da sam i ja nešto naučio tijekom radionice, a pogotovo o povijesti zanata koji usavršavam posljednjih deset godina. Oboma vam svaka čast na stavovima o glazbi koje ste iskomunicirali i na načinu kojim ste pojasnili utjecaj svoje titule te kako ga pravilno primjenjujete na sceni. Jedva čekam vidjeti kakvih će još poučnih workshopova biti u sklopu Radioničara u Radionici 32 i nadam se da ću imati priliku sudjelovati u njima.
