Od ruševine do kulturnog centra
Evolucija zabočkog Regeneratora: Sjajan primjer njegovanja kulture
Let 3, Porto Morto, Djeca!, Kuku$, pocket palma, IDEM, Mašinko i Kandžija samo su neki od izvođača i bendova koji su nedavno nastupali ili će tek nastupati u novom ruhu zabočkoga kulturnog centra Regenerator.
Ovaj jedinstveni prostor, koji je nastao iz ruševina bivše tvornice, postao je epicentar kulturnih zbivanja i okupljalište mladih glazbenika, a ekipa iz Leta 3 nazvala ga je „trenutno vjerojatno najboljim klupskim prostorom u ovom dijelu svijeta“.
Let 3 u Regeneratoru / Igor Cecelja
Razgovarali smo s Tinom Šemovčanom, ravnateljem Centra urbane kulture Regenerator, koji nas je vodio kroz zanimljivu priču o Regeneratoru, njegovim izazovima i planovima za budućnost, otkrivajući kako ovaj kulturni centar mijenja lice Zaboka i šire.
Šemovčan nam je opisao povijesni dio tog prostora te kako su se počeli okupljati glazbenici oko njega.
„Povijest Regeneratora kreće 2009. godine“, započinje Tin, „kada u Zaboku nakon zatvaranja Gjalskog ljudi više nisu imali prostor za izlazak na svirke. Okupila se kritična masa mladih ljudi, koja je dobila od Grada na korištenje napuštenu praznu tvorničku halu bivše tvornice Zivt“.
„Hala je marljivim radom volontera i nakon uloženih tisuća sati rada već i u tom periodu postala pravi klub. U periodu od deset godina tamo se održalo dvjestotinjak svirki i slušaona. Upravo s pomoću nesebičnog rada tih volontera postavljen je dobar temelj da Regenerator postane jedan od najvećih kulturnih centra u Hrvatskoj i šire“, nastavlja.
Tin Šemovčan / press
U tom periodu, na početku Regeneratora, sve je vodila istoimena udruga, koja je još uvijek aktivna i još uvijek provodi svoje programe u Regeneratoru, dok je za upravljanje novim, obnovljenim Regeneratorom osnovana nova ustanova u kulturi – Centar urbane kulture Regenerator.
Po čemu se Regenerator razlikuje od drugih koncertnih prostora i kako biste opisali iskustvo posjetitelja?
Prvenstveno mislim da je upravo priča na kojoj je nastao Regenerator glavna stvar po kojoj se on razlikuje od ostalih prostora. Novi Regenerator jedna je od rijetkih koncertnih dvorana u novijoj povijesti Hrvatske koja je rađena, odnosno rekonstruirana baš namjenski – da bude koncertna dvorana.
Novo ruho Regeneratora dalo je prostoru novu energiju, ali i mogućnosti. Odakle se sve to financiralo?
Izgradnju Centra urbane kulture Regenerator financirali su Europska unija i Grad Zabok. U proljeće 2021. sklopljen je Ugovor o javnoj nabavi za izvođenje građevinskih radova; građevinski dio završen je u studenom 2023., a od onda do sada trajalo je opremanje prostora. Arhitekti iz MVA-e odradili su taj dio posla vrhunski i, doista, prilikom ulaska u zgradu ljudi budu oduševljeni.
Zabok se kao grad razvio zbog industrije i tako su se i prilikom uređenja novog Regeneratora maksimalno koristili proizvodi lokalnih proizvođača. Obnova/rekonstrukcija industrijskog pogona ukupne neto korisne površine 2.200 m2 koji se nalazi u samom centru grada Zaboka široj će zajednici ponuditi prostor za osobni i kreativni razvoj. CUK Regenerator sada dijelimo na: Regenerator, Silos i Inkubator. Tri zasebne zgrade, međusobno povezane suhom vezom u jednu cjelinu.
Regenerator / press
Dobio se dodatan prostor, ali svaki dio Regeneratora ima svoju funkciju.
Regenerator je sada kompletno obnovljena stara zgrada, klupskog prostora kapaciteta do 450 ljudi te sadrži tri kompletno opremljene sviraone, koje su namijenjene bendovima za sviranje, a tu su i tonski studio, dva backstagea, garderoba i šank. Tijekom projektiranja novog prostora cijelo vrijeme je bio prisutan poseban tim akustičara koji su brinuli o tome da zvuk u njoj bude perfektan. Šank je projektiran tako da može komunicirati i s vanjskom pozornicom.
Što je Silos?
Silos je središnji dio, u prizemlju Silosa smješten je kafić te se na prvom i drugom katu nalazi po šest ureda namijenjenih za najam kreativnim industrijama. Treći je kat open space prostor, koji može biti veća sala za sastanke, književne večeri… Iznad trećeg kata nalazi se mala galerija kao chill zona za zaposlenike. Tu najčešće sjedimo i raspravljamo o kreativnim stvarima. Treći dio je Inkubator, u njegovom prizemlju nalazi se jedno malo prekrasno mikro-kino s kapacitetom 21 kino sjedalice. Ostatak prizemlja namijenjen je za galerijski prostor. Drugi kat Inkubatora je open space uredski prostor, namijenjen za udruge s područja Grada, te treći kat Inkubatora čini – hostel. Hostel ima pet soba; sve zajedno s osamnaest ležajeva, koji su pretežito namijenjeni za bendove, volontere i umjetnike koji budu dolazili na rezidencijalna gostovanja, zasebnu kuhinju i blagovaonu“, nabraja Šemovčan.
Bitno je napomenuti da je cijeli Centar urbane kulture Regenerator potpuno prilagođen za osobe s invaliditetom. Svi prolazi su dovoljno široki za ljude u kolicima, na podu su taktilne staze za slabovidne, sve zgrade imaju liftove. U pojedinim WC-ima imamo i prematalice za malu djecu. Svi prostori su također u potpunosti pet friendly.
Regenerator / Luka Smuk
Kako birate bendove i izvođače koji nastupaju u Regeneratoru te postoje li određeni žanrovi koje preferirate?
U starom prostoru smo stvarno bili dosta orijentirani na HC, metal, punk, rock…
Sada, s otvorenjem novog prostora, želimo se više otvoriti kako bi čim veći broj ljudi mogao doći u Regenerator i konzumirati program koji nudimo. Trudit ćemo se da većina ljudi u Regeneratoru s vremena na vrijeme može pronaći neki sadržaj koji će im biti interesantan i primamljiv, što ne mora uvijek nužno biti isključivo u samom koncertnom prostoru.
Koliko često ugošćujete lokalne bendove i pružate li podršku mladim, neafirmiranim glazbenicima?
Naravno, to nam je jedna od glavnih zadaća.
Mladi glazbenici koriste i prostore za vježbanje po povlaštenim cijenama. Kako je bila velika „rupa“ u periodu zbog korone pa zatim par godina zbog rekonstrukcije/obnove objekta, baš sad radimo na obnavljanju i stvaranju novih mladih glazbenika. Zajedničkim snagama, a i s već spomenutom udrugom Regenerator od koje je i sve počelo, radimo i HGF festival, kao nacionalnu platformu za demo bendove.
Osim koncerata, koja događanja uključuju drugačije glazbene ili umjetničke forme?
Centar urbane kulture Regenerator već po svojim temeljnim odlukama i strateškim smjernicama surađuje s lokalnom zajednicom i šire, što uključuje široku lepezu suradnika i partnera – od pojedinaca, preko organizacija civilnog društva i poslovnog sektora, pa do drugih organizacija na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini.
Uvertira stavljanja u funkciju naših prostora bili su književni programi u suradnji s drugim organizacijama uz predstavljanje književnih djela nekih od najznačajnijih suvremenih pisaca – poput Novaka i Perišića. Krenuli smo i s izložbama, pa su tako primjerice do nedavno posjetitelji mogli razgledati sjajnu foto-izložbu Djeca OKO nas – Utjecaj, a ne ukras, organiziranu u suradnji sa Savezom društava Naša djeca Hrvatske.
Surađujemo s našim udrugama, primarno onima koje se bave kulturom i umjetnošću, tako da je krenuo i filmski program petkom u našem kinu, s projekcijama izvanrednih autora – od Runarssona pa do Slijepčevića i Bezinovića. S lokalnom srednjom umjetničkom školom također surađujemo kroz osiguranje prostora za pojedine nastavne predmete, ali i druge programe.
Ukratko, tek u ovoj godini radit će se punom parom, s fokusom na glazbu, ali i književnost, film i likovnu umjetnost, pri čemu su pojedini sadržaji dio našeg programa, no uvijek smo otvoreni za različite inicijative u ovom sektoru koje dolaze iz našeg okruženja.
Kukus u Regeneratoru / Luka Smuk
Kakav utjecaj Regenerator ima na kulturni život Zaboka i šire?
Zabok ima bogatu kulturnu tradiciju, a njoj pripada i Regenerator.
Najbitnije je napomenuti da na području Zaboka djeluju razne organizacije koje se bave i drugačijim sferama kulture, a mi smo najviše zaduženi za nešto novo, drugačije, urbano, alternativno… Pružiti ljudima praktički u istoj večeri i na jednom mjestu film, književnost, izložbu i koncert stvarno je velika stvar na kojoj nam mogu biti zavidni i puno veći gradovi.
Pa kada na parkingu ispred Regeneratora ugledaš parkirane automobile s registracijama drugih županija, a ponekad i država (najčešće Slovenije, koja nam je blizu) – stvarno je dobar osjećaj.
Koji su najveći izazovi u organizaciji koncertnih događanja i kakvi su vam planovi za budućnost?
Kolika god da nam je prednost, toliko nam i otežava blizina Zagreba. Nažalost, Hrvatska je jako centralizirana, i većina stvari – što se tiče i same scene – događa se baš u Zagrebu. Nama je jedna od zadaća da lokalne ljude zadržimo doma, iako im teško možemo pružiti sadržaj kakav pruža metropola, no baš zato i je izazovno. Uvijek postoje alternative.
Problem je što i puno bendova ima gotovo iste uvjete nastupa u velikim gradovima kao i u malim, pa mi vrlo teško možemo ispoštovati njihove uvjete. Nije isto prodati tristo ulaznica u Zaboku ili Zagrebu. Iako Zagreb trenutačno nema ovakav kulturni centar.
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Ipak, vrlo je optimističan glede budućnosti.
Regenerator je veliki stroj na kojem baš radimo da ga upogonimo, nalazimo puno izazova na tom putu, no sve ih za sada uspješno rješavamo. Plan nam je kada ovaj stroj u potpunosti upogonimo da on uistinu bude jedan od reprezentativnih kulturnih centara u ovom dijelu Hrvatske. A do onda polako… red poezije, red panka, red filmova…
