Slowmotion festival: razgovori i glazba

Slowmotion festival i konferencija, koja će se održati od 29. svibnja do 1. lipnja na nekoliko  opatijskih lokacija, najavljuje se kao novo središte okupljanja i razmjene priča relevantnih za suvremenu kulturu i umjetnost, a više o svemu otkrio nam je glavni organizator Ivan Šarar (Usta na usta)

U posve drugim ulogama, Ivan Šarar kao bivši član Leta 3 dogovara se s Draženom Baljkom, sadašnjim članom Leta 3 / Foto: Filip Kovačević

Premijerno izdanje Slowmotion festivala poligon je za predstavljanje svih onih kolektivnih i individualnih aktera i tema iz audiovizualnog i digitalnog svemira o kojima se jednostavno mora čuti i znati. Manifestacija prvenstveno razgovornog i glazbenog karaktera (music & talks) u četiri dana predstavlja točku susreta kulturnog i kreativno-poslovnog sektora i šire publike, s naglaskom na popularni pristup temama općeg značaja.

Njih ujedinjuje, dakako, simbolika izraza slow motion – koji stoji kao svojevrsni podsjetnik za usporavanje i refleksiju na stvarnost u kojoj živimo,te na koji način ona utječe na umjetnike, redatelje, glazbenike, profesionalce, ali i obične ljude.

„Ideja za ovim formatom dugo je tinjala u meni, još iz vremena Hartere kao festivala, ali i lokacije. Tada sam zapravo silno bio frustriran tim teškim terenom u bivšoj tvornici papira i činjenici da svake godine iz nule gradiš čitavu infrastrukturu, a i dalje je ili previše prljavo ili previše neudobno i pomalo okrutno, iako ima u tom mučenju neke čudne ljepote, jer osvojiš jedan teritorij koji je nevjerojatno zanimljiv. Ali zapravo sam već tad zamišljao događaj koji Opatiji donosi suvremenost, jer Opatija ima velik potencijal sa svojim lokacijama, kao i festivalskom tradicijom, što sigurno nije najvažniji razlog, no nije ni zanemariv“, istaknuo je Šarar.

Naime, uz Usta na usta koprodukciju festivala upravo potpisuje Festival Opatija koji je omogućio ovom mladom formatu takoreći stratešku infrastrukturu: centar Gervais, Drago Club i terasu hotela Continental.

Projekt sufinanciraju Grad Opatija, Ministarstvo kulture i medija, Turistička zajednica Opatije, Turistička zajednica Kvarnera, Primorsko-goranska županija i Grad Rijeka, a od programskih suradnika tu su Art-kino Croatia, Ured za izvoz glazbe Hrvatska (WMMC), Antitalent, udruga KOMA Opatija i Eugenian bar.

Posebnost Slowmotiona jest što se organizira u partnerskoj strateškoj suradnji s festivalom Expo Gameri, stoga se obje manifestacije odvijaju u jednakim terminima u Opatiji.

Ivan Šarar svojedobno je bio prvi čovjek riječke kulture / Foto: Filip Kovačević

„U samom startu prepoznali smo da bi ta priča mogla biti kompatibilna s ovom našom i da se kombinacijom Slowmotion i Expo Gameri dobiva zametak festivala koji je u tom ciljanom trokutu glazbe, filma i digitalne kulture, uključujući gaming. Marta i Valentina rade to jako ambiciozno i motivirano, one čine ekipu i iza festivala Rikon, donose jako zanimljiv, komplementaran sadržaj. Kako su se namjeravale preseliti s projektom u Opatiju, dogovorili smo se da ćemo se poklopiti u istom terminu, iako ne znamo još precizno na koji način ćemo se spajati i surađivati. Neka to bude tema godina pred nama i mislim da je super što su pristale da smo u isto vrijeme, imamo jedan jako sadržajan vikend”, istaknuo je Šarar.

Kao što dodaje, zametak ideje o festivalu pao je na plodno tlo kod njegovih kolega Dražena Baljka iz Ureda za izvoz glazbe Hrvatska (WMMC) te producenta i umjetničkog direktora Pula Film Festivala Danijela Peka, poznatog i po produkciji filma Nebojše Slijepčevića Čovjek koji nije mogao šutjeti nominiranog za Oscara. Zajedničkim su snagama tako krenuli u ovo takozvano pilot-izdanje, s ciljem da na neki način kapitaliziraju svoja iskustva i znanja posljednjih 20-30 godina kako bi ponudili nešto potrebno sceni.

U relativnom zgusnutom vremenskom periodu kraćem od šest mjeseci tako se isprofilirao program Slowmotion Festivala, koji na svojevrstan način funkcionira kao showcase, okupljajući četrdesetak organizacija koje povlače paralelu između lokalnog, nacionalnog i internacionalnog odnosno regionalnog.

„U prvoj ili u nultoj godini ne možeš si priuštiti neke skuplje govornike internacionalnog profila, nego se baviš prostorom koji si definirao kao svoj. Mi smo u startu rekli da je nulti nukleus Opatija, a Rijeka i naš zaljev skupa s Istrom je drugi sloj, dok je treći sloj nacionalna razina, Hrvatska. Ono što nas zanima međunarodno jest uže područje sjeverne Italije i regije, zemalja bivše Jugoslavije s kojima dijelimo isti jezik, tako da imamo i goste iz Slovenije i Srbije“, objasnio je Šarar.

Stoga u nekoliko programskih blokova Slowmotion predstavlja niz kolektiva i pojedinaca, počevši od autora i producenata ponajboljih domaćih dokumentarnih serijala (Moderna vremena, Oči sokolove, Prst u oko i Pijaca, pazar, plac), projekta Nove Gorice/Gorizie kao Europske prijestolnice kulture 2025. godine te tima i aktivnosti WMMC – We Move Music Croatia, koji je na svojevrstan način dinamizirao hrvatsku glazbenu scenu i isporučio vidljive rezultate poput šibenskog showcase festivala SHIP i nacionalnog programa za poticanje koncertne aktivnosti izvan velikih gradova – AJMO!

Također će gotovo svi sudionici projekta AJMO! sudjelovati na konferenciji, predstavljajući lokalnu osovinu priče i donoseći priče o univerzalnim izazovima s kojima se susreću upravo lokalne zajednice. Od lokalnih aktera tu su i organizacije koje će se predstaviti u sklopu panela „Mjesta koja rastu”, „Festivali koje volimo” i „Naprijed naši!”.

Šarar obećaje atraktivan program Slowmotiona / Foto: Filip Kovačević

„Volio bih da se na Slowmotionu domaće snage osjećaju super, da imamo zajednički osjećaj da je to naš događaj, tijekom kojega se prije svega susretnemo kao kakva lokalna reprezentacija odabrana te godine i da se družimo s kolegama na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Iskustvo brojnih konferencija mi kaže da su takvi događaji dobri za glavu, vidiš da s nekima dijeliš iste probleme ali i vizije, drugi ti daju povratnu informaciju da je to što radiš  dobro baš u trenutku kada ni sam ne znaš što bi. Takvi se odnosi obično odvijaju u lokalnim, zatvorenim mikro krugovima, a ovo je pokušaj da to prenesemo u makro krug. Stoga smo uz gotovo 100 ljudi u programskom dijelu pozvali još 150 ljudi da kao naši gosti sudjeluju u konferencijskom i koncertnom dijelu, korak po korak slažući taj naš Slowmotion sustav koji želi biti jako društven“, objasnio je Šarar.

Pokraj organizacija i kolektiva, u festivalu su zastupljeni i nikad aktualniji individualni akteri: Idis Turato, Coco Mosquito, Filip Filković Philatz i Igor Bezinović, dok je s druge strane tu i nekoliko panela koji problematiziraju teme iz globalnog (i lokalnog) kulturno-političkog i tehnološko-ekonomskog okruženja.

„Ovo je festival kojemu je prvi cilj okupljanje zanimljivih ljudi za koje mislimo da je bitno da se sretnu, da provedu dva ili tri dana zajedno i da oko sebe okupe publiku koja je tu dobrodošla. Ovo nije zatvorena konferencija, ovo je festival razgovaranja. Svemu pristupamo na način koji je popularan, prezentiran tako da je značajan svakom normalnom, mislećem čovjeku koji živi u 21. stoljeću. To su neke postavke od kojih krećemo“, zaključio je.

Na kraju krajeva, prijeko je to potrebno u vremenu kada smo svjesni kakve je momentalne, ali opet stvarne učinke pandemija ostavila na socijalizaciju, tako da su, zaključuje Šarar, ovakva druženja i okupljanja bitna u fizičkom prostoru, kada će ti ljudi nakon dana provedenog u razgovorima navečer zajedno moći završiti večer opuštajuće na koncertu.

Glazbeni dio programa obilježit će tri tematski različite večeri s naglaskom na urbani izričaj, stvarajući mostove između popularnih i alternativnih indie bendova i sastava specifičnih po njegovanju lokalnog, tradicijskog izričaja. Tako će u tri koncertne večeri na opatijskim lokacijama nastupiti Buč Kesidi, Svemirko, Porto Morto, Nipplepeople, My Buddy Moose, Pomelo Chess Society uz posebnu poslasticu – nastup Duleta Bonace i Puhačkog orkestra Lovran.

Kao što dodaje, ukoliko se takozvano pilot-izdanje ispostavi uspješnim, u budućnosti će glavni izazov biti pitanje kroz koje žanrove i prostore profilirati festival. Tu je Slowmotion jasno ograđen od vizije drugih showcaseova, poput SHIP-a iza kojeg stoji ekipa iz WMMC-a.

„Osim što planiramo zadržati taj sličan indie rock profil, glazbeni smjer koji nas zanima je world music, zato što smatramo da je prije svega naša regija ta koja baštini glazbeni UNESCO fenomen, govoreći o ‘istarskoj ljestvici’ koju tematizira velik broj glazbenika te jako dobrih lokalnih jazzera koji se tim bave i aktivno koketiraju, a koji su plodni i odlično međunarodno umreženi. Mislimo kako tu činjenicu da smo UNESCO regija po pitanju glazbe nismo dovoljno valorizirali, tako da nam se sviđaju ti smjerovi pop- rock-indie-jazz-world music, plus elektronika, koja je također niša koja nam je interesantna“, objasnio je.

„Ako možemo o nečemu maštati, maštamo o događaju koji na razne načine i raznim sadržajima privlači ljude, popularan je i nije elitistički. U budućnosti to je dvodnevno, trodnevno, možda i višednevno slavlje audiovizualne kulture, slobodnog razmišljanja i razgovaranja o njoj i: slowmotion – ta riječ koja u sebi krije puno mudrog, opuštenog, možda i hedonizma“, zaključio je Šarar.