22
stu
Priče

Sveta Cecilija: zaštitnica glazbe i glazbenika

Sveta Cecilija

Za Svetu Ceciliju se govorilo kako je izumila orgulje

share

Spomendan svete Cecilije obilježava se 22. studenog, no na taj dan ne spominju je samo katolici nego i glazbenici širom svijeta

Tko je, zapravo, sveta Cecilija i kako je postala zaštitnica ne samo crkvene glazbe i crkvenih glazbenika nego glazbe i glazbenika uopće, ali i skladatelja, pjevača, zborova, graditelja glazbala, svirača na lutnji, pjesnika, mučenika, slabovidnih osoba te brojnih biskupija, naselja, glazbenih učilišta i udruga, festivala, zborova i orkestara, župa, crkava i kapela diljem svijeta?

Prema predaji, Cecilija je rođena u Rimu u drugom stoljeću u patricijskoj obitelji.  Odgojena je kao kršćanka te je svaki dan išla na misu, koje je u katakombama služio tadašnji papa Urban. Osuđena je na smrt između 176. i 180. godine, u vrijeme cara Marka Aurelija. Krvnik joj ni nakon tri pokušaja nije uspio odrubiti glavu. Budući da zakon nije dopuštao i četvrti pokušaj, Cecilija je ostala na životu još tri dana. Prije smrti sav svoj imetak razdijelila je siromasima, a kuću Crkvi. Pokopana je u Kalistovim katakombama, na počasnom mjestu, uz Kriptu papa upravo na mjestu gdje je za života svaki dan dolazila na misu.

Legende vezane uz sv. Ceciliju i njezinu povezanost s glazbom

Uz život svete Cecilije vezano je nekoliko legendi koje ju povezuju s glazbom. Smatralo se da je Cecilija za svog života bila tako bliska nebu da je mogla čuti anđeosko pjevanje. Govorilo se također da je prekrasno pjevala te svirala više instrumenata. Na dan zaruka „dok su odzvanjali glazbeni instrumenti, ona je u srcu pjevala samo Gospodinu“.

U tim legendama koje su nastajale tijekom stoljeća potkradale su i neke pogreške. Tako jedna legenda govori da je sveta Cecilija izmislila orgulje i posvetila ih za liturgiju. Povod tome je krivo tumačenje jednoga teksta iz opisa njezina mučeništva (Cantantibus organis u doslovnom prijevodu: pjevači orgulja). Ipak, povijesna je činjenica da se orgulje u crkvama počinju koristiti tek u 8. stoljeću, točnije 757. godine. Bile su dar cara Konstatina V Kopromina, a u crkvi sv. Kornelija u Capiegneu postavio ih je Pipin Mali.

Sveta Cecilija u umjetnosti

 Zaštitnica glazbe bila je inspiracija i mnogim skladateljima od ranokršćanskih vremena do danas. Tako su nastali mnoge himne i gregorijanski napjevi koji se i danas izvode u liturgiji na njezin spomendan. Mise u čast svetoj Ceciliji skladali su Joseph Haydn i Charles Gounod. Marc-Antoninea Charpenier je skladao nekoliko oratorija posvećenih svetoj Ceciliji (Caecilia virgo et martyr octo vocibus, H.397, Caecilia virgo et martyr, H.413 i Prologue de la Ste Cécile, H.415 a).

I neki od velikih skladatelja svoja su djela posvetili svetoj Ceciliji, kao na primjer Georg Friedrich Händel (Ode for St. Cecilia’s Day), Henry Purcell (Hail! Bright Cecilia), John Dryden (A Song for St. Cecilia’s  Day), Julia C Dox (Saint Cecila who dost Sing), Benjamin Britten koji je i rođen na dan sv. Cecilije 1913. godine (Hym to St. Cecilia) i mnogi drugi.

Sveta Cecilija u pjesmi

Prvi svjetski hit s temom Ceciliji je skladna “The Shrine of St. Cecilia” nastala kao engleska verzija švedske pjesme “Mind soldat” koju je napisala Nils Perne, a 1940. godine snimila Ulla Billquist. Pjesma je postala jedna od najpopularnijih švedskih pjesama s temom Drugoga svjetskog rata. Za englesku verziju pjesme Carroll Loveday je napisao novi tekst. Tu verziju pjesme su snimili mnogi solisti i sastavi (Vaught Monroe, Harptones, The Andrew Sisters, Faron Young & The Jordanaires, Bon-Aires, Pan Arcadia, Kid Kyle & His Harmony Masters, članica grupe ABBA Anni-Frid Lyngstad i mnogi drugi). Vrijedan spomena je i latino američki sastav koji nosi ime po ovo svetici La Santa Cecili. A kad smo kod imena Cecilia, ne mogu ne spomenuti i istoimeni hit Simona & Garfunkela iz 1970. godine. Vrijedna spomena je i skladba “Saint Cecilia” koju je američki rock band Foo Fighters snimio 2015. godine.

I hrvatski autori pisali su pjesme o svetoj Ceciliji. Četiri različite skladbe nose isti naslov “Svetoj Ceciliji” a skladali su: Ljuboslav Ljubo Kuntarić na vlastiti tekst,  Marija Matanović također na vlastiti tekst, Branko Okmaca na tekst Danijela Načinovića te Josip Degl’Ivellio na tekst Marka Stanića. Skladbu pod imenom “Cecilijo sveta” skladao je Ivan Mežnarić na tekst Sanje Brezovac. Skladba “Cecilijo” koju je skladala s. Marija Tarzicija Fosić našla je svoje mjesto i u crkvenom kantualnu Pjevajte Gospodinu pjesmu novu Zagreb 2010 pod rednim brojem 669. A kad sam spomenuo Ceciliju Simona & Garfunkela, onda moram spomenuti i “Ceciliju” Zrinka Tutića iz 1984. godine.

Ime Cecilija

Ime svete Cecilije nose mnoge župe, zborovi, društva, časopisi i festivali. Krajem 19. stoljeća pokrenut je Cecilijanski po­kret čiji je cilj bio pročišćenje crkvene i liturgijske glazbe. U Hrvatskoj je iz pokreta nastao i časopis Sveta Cecilija čiji je prvi broj s podnaslovom list za pučku crkvenu glazbu i pjevanje izašao je 1. srpnja 1877. godine.

Širom svijeta održavaju se mnogi koncerti i festivali koje nose naziv po ovoj svetici. Prvi pisani izvještaj o jednom glazbenom festivalu posvećenom sv. Ceciliji datira iz 1570. godine, a održan je u Evrexu u Normandiji. Kod nas je posebice poznat festival Svete Cecilije koji se održava u Varaždinu.

 

Moglo bi Vas zanimati