Uspješni mladi glazbenici: Viktor Čižić
Ime Viktora Čižića, koji je u jesen 2021. diplomirao klavir u klasi doc. art. Filipa Faka, može se pronaći na brojnim koncertnim programima raznolikih koncerata. Još od svojih studentskih dana stječe iskustva kao solist te u različitim sastavima, a stilski raznolik repertoar pokazuje njegov širok spektar interesa. Riječ je o doista kompletnom glazbeniku koji, uz zavidne pijanističke sposobnosti, promišlja o stilovima, poznaje glazbenu teoriju i povijest, ali i kvalitetno barata aranžiranjem, instrumentiranjem te piše i vlastite skladbe.
Temelji pijanizma
Svoje glazbeno obrazovanje Viktor Čižić započinje dijelom na poticaj članova obitelji koji su se bavili glazbom. Uz XV. gimnaziju, 2014. godine završio je GŠ Vatroslava Lisinskog u klasi Branke Fačini-Vrhovski, a zatim upisuje Muzičku akademiju u Zagrebu. U njegovo formalno obrazovanje treba svakako ubrojiti i boravak u sklopu programa Erasmus na Konzervatoriju u Amsterdamu, gdje satove klavira pohađa kod profesora Franka van de Laara, studirajući istovremeno i suvremenu glazbu za klavir kod Ralpha van Raata.
Solistički nastupi se kao tip muziciranja, u obliku recitala ili koncertnih nastupa, najčešće ističu kao posebno važni i značajni u pijanističkom životu, čak toliko da se prema njima pijanist i „vrednuje“. Zanimljivo je proučiti tip programa s kojima Viktor nastupa kao solist; sa Zagrebačkom filharmonijom izvodi Bartókov Treći klavirski koncert, s Riječkim simfonijskim orkestrom Gershwinovu Rapsodiju u plavom, a sa Zagrebačkim solistima Schnittkeov Koncert za klavir i gudački orkestar.
https://soundcloud.com/viktor-cizic/aljfred-snitke-koncert-za-klavir-i-gudacki-orkestar-viktor-cizic-zagrebacki-solisti?utm_source=clipboard&utm_medium=text&utm_campaign=social_sharing
Uz navedene koncertantne nastupe, prvi puta izvodi i skladbu Zlatka Potočnika Bećarska Mozart-kugla u vlastitom aranžmanu za klavir i Tamburaški orkestar HRT-a (skladba je originalno napisana za tamburaški orkestar) te s Orkestrom mladih glazbenika praizvedbi skladbu Die Nachtmusik za klavir i gudački orkestar mladog skladatelja Krešimira Klarića.
„Za vrijeme studija imao sam nevjerojatnu sreću što sam dobio priliku svirati solistički s orkestrima. Našao sam se u jednoj zanimljivoj situaciji da su sve skladbe koje sam svirao bile skladbe 20. i 21. stoljeća.“
Za solistički recital iz 2019. godine, za koji je nagrađen diplomom Darko Lukić, Viktor također hrabro bira program u kojemu dominira Šest Intermezza Maxa Regera, a izvodi i jednu praizvedbu.
https://soundcloud.com/viktor-cizic/iii-langsam-mit?utm_source=clipboard&utm_medium=text&utm_campaign=social_sharing
Diplomski ispit Viktora Čižića
No glazba posljednjeg stoljeća nije ni približno većina njegova repertoara. Može se uočiti posebno zanimanje spram još jednog, na prvi pogled toliko različitog stilskog razdoblja, a radi se o baroku, pogotovo ranom. Ono što ujedinjuje skladbe ovih dviju vremenski udaljenih epoha je – improvizacija.
„Posebno me interesirala jedna glazbena forma iz sredine 17. stoljeća koja se zapravo sastoji od samo ispisanih cijelih nota, dakle nije ispisan ritam [nemenzurirani preludij op. a]. To je uglavnom dio čembalističke literature, no meni se učinilo da takve stvari imaju dosta potencijala i za klavir, primjerice preludij u a molu Louisa Couperina.“
https://soundcloud.com/viktor-cizic/louis-couperin-unmeasured-prelude-in-a-minor?utm_source=clipboard&utm_medium=text&utm_campaign=social_sharing
Viktor Čižić o improvizaciji
Bavljenje improvizacijom uglavnom zahtijeva posebno umijeće, nerijetko i talent. Kod improvizacije u ovom kontekstu, govoreći o instrumentima s tipkama, ona nije toliko tipična za klavir, koliko za čembalo i orgulje.
O ovoj tematici Čižić je napisao opsežan i izrazito pedantan diplomski rad u kojem, uz osobno iskustvo i znanje, koristi i relevantnu muzikološku literaturu. U svome radu Improvizacija u kontekstu suvremenog pijanizma razvija temu uključujući i povijesni pregled fenomena koji su kroz povijest smatrani improvizacijom (npr. nemenzurirani preludiji baroka, solističke kadence klasicizma, jazz glazba s početka 20. stoljeća, neke od vrsta zapisa u suvremenoj glazbi itd.).
„Kroz diplomski rad htio sam pokazati da improvizacija nije nešto što si možemo priuštiti ignorirati. Pogledamo li, npr., dvadeseto stoljeće i baroknu glazbu, improvizacija je na neki način esencijalni dio realizacije te glazbe.“
Različite vrste notacije u slučaju glazbe 20. i 21. stoljeća donose pred interprete različite vidove improvizacije. Primjerice, u kakvoj aleatoričkoj kompoziciji ili djelu gdje je korištena grafička notacija, instrumentalist je primoran barem ‘okrznuti’ fenomen improvizacije. Izvodeći brojna takva djela suvremenih autora, ovaj mladi glazbenik kaže kako je svaka partitura, pogotovo u slučaju praizvedbi, predstavljala određeni izazov:
Pristupi u suvremenoj glazbi variraju od potpuno jednostavnog pristupa, čiji je rezultat samo efekt, do potpuno definiranog pristupa koji rezultira vrlo kompleksnom glazbom za koju treba puno pripreme da bi uopće funkcionirala.“
Uz posebnu ljubav prema skladbama improvizacijskog karaktera, u svoj repertoar nekoliko je puta uvrstio i slobodnu improvizaciju, a posebno zanimljivim pamti dva solistička recitala u Amsterdamu:
Koncept improvizacije u solističkim recitalima ne viđa se baš svaki dan pa je samim time kuriozitet, pa me interesiralo i kakvu će reakciju to izazvati kod publike. U jednom slučaju radilo se o improvizaciji s elementima građenja glazbe u realnom vremenu, dok sam se u drugima koncentrirao više na određene postojeće muzičke predloške. Tako sam u Amsterdamu predstavio stiliziranu verziju hrvatskog folklora različitih regija, što je bilo izazov jer je riječ o vrlo različitoj tradicijskoj glazbi, u smislu glazbenog jezika, instrumentacije i utjecaja.“
Komorno muziciranje – otvaranje vidika i novih prilika
Bez obzira što iza sebe ima impresivne solističke nastupe, pravo je pitanje zašto se često pri „vrednovanju” ma kojeg instrumentalista stavlja težište na njegov samostalni program. Upravo brojni komorni nastupi daju ogromno iskustvo, iskušenje te često uključuju i svladavanje drugih vještina i sposobnosti, kako potvrđuje i Čižić. Iskustvo komornog muziciranja otvorilo mu je mogućnost pisanja aranžmana, organizacije koncerata, biranja programa, pisanja programskih knjižica i čak vođenje jednog sastava – kvarteta Turangalila.
Kvartet Turangalila
Godine 2019. s kolegama studentima odlučuje izvesti Kvartet za kraj vremena Olivera Messiaena, a ta se uspješna suradnja ubrzo pretvorila u početak službenog djelovanja kvarteta Turangalila. Uz Viktora, članovi kvarteta su: Emma Štern (klarinet), Eleonora Hil (violina) i Tonko Marković (violončelo). Iako ovaj (ne)specifičan sastav ima doista puno potencijala, zbog manjka programa pisanog za tu kombinaciju instrumenata, konstantno tragaju za novim repertoarom.
U sklopu Dana Milka Kelemena 2019. godine uz Messiaenov kvartet, izveli su i Kelemenov trio Aural, dok su 2021. godine izveli Kvartet u a-molu Gustava Mahlera, kao i djela naših skladatelja Marka Ruždjaka, Frane Paraća i Ivana Josipa Skendera te Čižićev aranžman Prokofjevljeve skladbe Uvertira na hebrejske teme.
Skladanje? Da!
Osim pisanja aranžmana, Viktor je do sada napisao i nekoliko kompozicija koje su većinom i praizvedene.
„Oduvijek me interesiralo više od sviranja klavira jer sam nalazio zanimaciju u različitim vidovima bavljenja glazbom. Jedno vrijeme dok sam bio u srednjoj školi, razmišljao sam upisati kompoziciju.“
Kao posebno interesantnu kompoziciju istaknula bih njegove Minijature za klavir solo. Svaki od osam stavaka postavlja ne samo određeni tehnički, već intelektualni i improvizacijski izazov pred pijanista. Pri tome svaki stavak ima svoj specifičan karakter, zbog čega funkcionira kao samostalna cjelina, ali se i smisleno i naracijski uklapa u tijek čitave skladbe. U samoj partituri ima manje notnog zapisa no uputstva za izvedbu. Primjerice, u trećem stavku pijanist treba svirati od početnog proizvoljnog tona zadane intervalske sljedove počevši od kvarte na dalje.
„Glazbeni jezik [u Minijaturama] dosta je raznolik, a poveznica između stavaka je da ima jako malo napisanih konkretnih nota. Ostatak je impliciran ili kroz tekstualne ili kroz grafičke upute. Zapravo ništa od toga nije teško za svirati, već sama izvedba zahtijeva kreativnost izvođača.“
Njegovu drugu skladbu za klavir solo, Zagrebačku rapsodiju, 2020. godine praizvodi pijanist Vladimir Babin. Ovdje se radi o vještoj, donekle stilskoj kompoziciji u kojoj su korišteni brojni skladateljski postupci Franza Liszta (na što aludira i sam naslov), no tematski izvor temelji se na vrlo poznatim melodijama iz zagrebačkog podneblja.
Snažan odnos prema tradiciji nalazi se i u skladbi Prizori iz Prigorske svadbe za glas i klavir koju Viktor već nekoliko puta izvodi s baritonom Juricom Jurasićem Kapunom.
Viktor Čižić i Jurica Jurasić Kapun
Viktor je i svoj poseban interes prema tradicijskoj glazbi pokazao i aranžirajući skladbu svog djeda, skladatelja Zlatka Potočnika. Riječ je o djelu Bećarska Mozart-kugla u koju spretno uklapa klavirsku dionicu, a skladba je originalno napisana isključivo za tamburaški orkestar. U ovom aranžmanu skladbu prvi puta izvodi na koncertu s Tamburaškim orkestrom HRT-a, u sklopu emisije U ozračju tambure: Zlatko Potočnik – Autorska večer 2021. godine.
https://soundcloud.com/viktor-cizic/zlatko-potocnikviktor-cizic-becarska-mozart-kugla-viktor-cizic-to-hrt-a?utm_source=clipboard&utm_medium=text&utm_campaign=social_sharing
I u slučaju aranžmana ove skladbe, vidljivo je vješto baratanje orkestracijom i poznavanje glazbene instrumentacije općenito. Dionica klavira, uz određene tipične načine klavirističkog uglazbljenja, obiluje brzim repetirajućim tonovima koji se spretno stapaju s tamburaškim tremolom.
„Sama skladba dosta je šaljiva i zabavna: u isto sam vrijeme pokušao maksimalno povezati klavir u zvuku, a u nekim momentima maksimalno odvojiti, tako da zapravo funkcionira kao jedan kratki koncertantni stavak.“
I danas je Viktor svestran, a u njegovim budućim planovima zrcale se sva njegova prošla iskustva. Trenutno radi na jednom projektu u HNK Ivana pl. Zajca Rijeka kao korepetitor te je istovremeno korepetitor na duhačkom odsjeku na MA Zagreb. Vrlo često surađuje sa Zagrebačkom filharmonijom, s kojom je u proteklih par mjeseci nastupio niz puta, a upravo se vratio s njihove hvaljene turneje Velikom Britanijom, gdje je gostovao i u radijskoj emisiji In Tune Seana Raffertyja na BBC3.
Ispred ovog mladog glazbenika zanimljivi su planovi za budućnost koji se, kako to često biva, za sada ne mogu javno otkriti. U tijeku su pripreme za nadolazeće nastupe u Nizozemskoj s kvartetom Turangalila te gostovanje u Finskoj s klarinetistom Sebastijanom Sarapom.
https://soundcloud.com/viktor-cizic/berislav-sipus-les-nuits-la-neige?utm_source=clipboard&utm_medium=text&utm_campaign=social_sharing
Uz sve njegove brojne interese, koji uključuju suvremenu glazbu, improvizaciju, kompoziciju, glazbu ranog baroka i poseban odnos prema tradicijskoj glazbi, treba istaknuti i brzinu te prilagodljivost ovog pijanista koji mi je, kao svoje „najluđe iskustvo“, ispričao kako je u jednom danu angažiran za nastup u drugoj izvedbi opere Berislava Šipuša Posljednji Intermezzo. O ovoj intrigantnoj priči, kao i o ostalim temama, više u videu:
Uspješni mladi glazbenici serija je portreta i predstavljanja trenutno najistaknutijih glazbenika mlađe generacije za koje trebate čuti. Riječ je o upečatljivim mladim glazbenicama i glazbenicima iz različitih glazbenih područja koji su svojim djelovanjem već zauzeli perspektivan položaj na glazbenoj sceni, pišući, izvodeći i (re)interpretirajući glazbu na zavidnoj razini. Glazba.hr predviđa im jednako uspješnu profesionalnu karijeru, a u našim tekstovima i video pričama saznajte zašto.
