01
ruj
Priče

Koliko je Vesna Parun stihom prisutna u hrvatskoj glazbi?

Vesna Parun

share

Putnik iz daljina zlarinskog rta

Sredina je kolovoza na otoku. Sunčano je i vruće, vjetar nosi miris soli, danju pjesma neumornih cvrčaka toliko zaglušuje da se preobražava u nečujnu zvučnu kulisu, noću pak mrak pod zvjezdanim nebom ispunjava tišina, prekinuta tek periodičnim ptičjim zazivom.

No, u trenutku se idilična slika može promijeniti. Zapuše vjetar, valovi počnu udarati o kameni obalni obruč, munje paraju nebo u daljini, a kišna fronta prekrije čitav otok.

Kako li je bilo prije stotinu godina roditi se na otoku, na tom rtu otvorenome svakoj ćudljivoj promjeni vremena?

Foto: Mirta Špoljarić

Iako je najbliža brodska stanica od Šibenika, Zlarin, kao otok bez automobila, još uvijek odolijeva turističkoj masovnosti temeljeći svoje prednosti na prirodnim specifičnostima, održivom razvoju, sportsko-rekreativnim aktivnostima, društvenim događanjima i lokalnoj kulturnoj ponudi. Važan dio te lokalne kulturne ponude tijekom ove je godine Vesna Parun, hrvatska pjesnikinja rođena 10. travnja 1922. godine u toj kući na rtu otoka Zlarina gdje je provela prve godine svoga života.

Kako li je bilo prije stotinu godina roditi se na otoku, na tom rtu otvorenome svakoj ćudljivoj promjeni vremena?

Prema Jakši Fiamengu Vesna Parun jedna je od najvećih pjesnikinja u svjetskim razmjerima. Njezino mjesto u hrvatskoj književnosti i kulturi nije uvijek bilo tako jasno, ali ona tome nije ni težila, uvijek bivajući izvan glavnih i uobičajenih struja, čineći i živeći onako kako želi, a ne onako kako se to očekuje, stavljajući umjetnost pjesništva na prvo mjesto, ispred sebe, pa čak i ispred života samoga.

Ovogodišnji pjesnikinjin stoti rođendan obilježava se raznovrsnim događanjima, kontinuirano i na različitim lokalitetima, pjesništvom, slikarstvom i glazbom jer sve su te umjetnosti imale ulogu u Vesninu stvaralaštvu.

Noć knjige raznovrsnim i nacionalno rasprostranjenim programima (uključujući i literarni natječaj za učenike nadahnut Vesninim stihom), Muzej Prigorja u Sesvetama, šibenska Gradska knjižnica Juraj Šižgorić, zagrebački NSK, šoltanski Dani Vesne Parun, program pjesničke rezidencije na Zlarinu Udruge Fotopoetika, Hrvatska radiotelevizija dostupnošću nekoliko dokumentarnih filmova i emisija s Vesnom kao temom – mnogi su dali doprinos velikoj obljetnici.

O susretu dviju velikanki hrvatske kulture i umjetnosti

Tako se Vesna Parun ponovno našla i na rodnom Zlarinu. Tijekom godine bilo joj je posvećeno više događaja, a u kolovozu Turistička zajednica Zlarin i KUD Koralj ugostili su manji prigodni format izložbe Žena koralj, žena hrid koja je otvorena u travnju u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu prigodom svečanog obilježavanja 100. obljetnice rođenja Vesne Parun.

U Ljetnom muzeju KUD-a Koralj, na otočkoj rivi, vrata do male zlarinske škole, prostorija je koja služi kao ljetni izložbeni prostor. Riječ je o zamjenskom prostoru budući da je u tijeku (i dovršetku) veliki projekt obnove i uspostave Hrvatskog centra koralja Zlarin kojeg će činiti izložbeni prostor, knjižnica i edukacijsko-istraživački centar, s fokusom na jedinstvenu tradiciju zlarinskog koraljarstva, ali obuhvaćajući cjelokupnu povijest i kulturnu baštinu otoka. Svoje mjesto ondje bi trebala naći i Vesna Parun.

Vesna Parun

Obilježavanje stote obljetnice rođenja Vesne Parun – Izložba slika i osobnih predmeta Vesne Parun iz fundusa KUD-a “Koralj” / Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL

Na pragu Ljetnoga muzeja dočekuje vas ljubazna mlada žena koja vam predstavlja izložbu, znalački govori o bitnim trenutcima iz života Vesne Parun, spremno odgovara na sva vaša dodatna pitanja, ne ustručava se s vama komentirati neka trenutna stanja i buduće planove Zlarina kao otoka, pušta vas zatim da proučite izloške, odabrane nagrade i plakete, dvije Vesnine autorske slike, neka od izdanja njezinih zbirki, grafiku Zdenke Pozaić prema pjesmi Čitač snova, fotografije Vesne Parun koje je načinila Zlata Vucelić, a uz fotografije očekuje se da zastanete i pročitate odabrane poznatije Vesnine pjesme.

…ono što je glazbenome oku prvo privuklo pažnju preslika prve stranice partiture Ivane Lang

Međutim, ono što je glazbenome oku prvo privuklo pažnju smješteno je odmah na lijevoj strani malene izložbene prostorije, kao da je s namjerom istaknuto u prvi plan, poput našega života koji se kreće slijeva nadesno u dnevnome ritmu pomicanja kazaljki na satu. Bila je to uvećana preslika prve stranice partiture popijevke Opijmo kočijaša što vozi naše dane hrvatske skladateljice Ivane Lang, a koja je dio ciklusa Crna maslina, op. 49 iz 1959. godine, dakako, nadahnuta Vesninim stihovima. Susrele su se u tome trenutku dvije velikanke hrvatske kulture i umjetnosti, dvije umjetnice jedinstvenih životnih priča koje su, svaka u svojoj umjetničkoj niši, razbijale predrasude i krčile puteve.

Ivana Lang i Vesna Parun

Ima li poezije Vesne Parun u djelima hrvatskih skladatelja?

U tom trenutku nametnulo se pitanje – od tih više desetaka objavljenih pjesničkih zbirki, koliko je Vesna Parun stihom prisutna u hrvatskoj glazbi?

Zbirka muzikalija i audiomaterijala Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prvo je mjesto relevantnog uvida kako bi se (barem okvirno) dobio odgovor na postavljeno pitanje. U Zbirci su dostupne rukopisne i tiskane partiture djela hrvatskih skladatelja nastalih na stihove Vesne Parun.

Kada se gleda brojčano, riječ je o 15 zapisa rukopisa i 25 zapisa tiskane građe, s tim da treba uzeti u obzir da među njima ima i nedovršenih rukopisnih fragmenata i dvojne građe (ponavlja se), ali s druge strane ima i ciklusa koji uključuju više glazbenih djela. Bez obzira na rečeno, broj skladbi nastalih na pjesnikinjine predloške vrlo je malen.

Pogleda li se zatim izvođački sastav kojemu su namijenjene, prevladavaju, kako je za očekivati, popijevke za glas i klavir (među autorima Ivo Kirigin, Ivana Lang, Vlado Milošević, Rudolf Matz, Linda Uran) te literatura za zborove (jednoglasni i dvoglasni dječji, ženski te mješoviti zbor; među autorima Ivo Kirigin, Dinko Fio, Dubravko Stahuljak, Slavko Zlatić, Adalbert Marković, Nikša Njirić) sa ili bez pratnje.

Tu su još uglazbljene pjesme za djecu (u zbirkama Ruže Milić, Stjepana Mikca, Josipa Borkovića, Ljube Kuntarića), glazba koju je Milo Cipra skladao za film Zastave te poznata šansona Vrata ruža Zvonka Špišića. Malo šire zamišljena glazbena djela koja bi uključila raznovrsniji instrumentarij rijetka su – kantata Pjesma o zemlji Ive Kirigina za bariton, zbor i orkestar, Maslinov gaj za mezzosopran i harfu i Tri pjesme za alt, violu i klavir Ivane Lang, Četiri pjesme za mezzosopran i komorni orkestar Tadeusza Bairda.

Što se skladatelja tiče, Vesni Parun najviše se posvetila Ivana Lang, stoga je posve logično da je zlarinska izložba uzela upravo jednu od njezinih popijevaka kao potvrdu povezanosti Vesninih stihova i glazbe. A od recentnih, u 21. stoljeću nastalih skladbi, mlada autorica Linda Uran stoji sama, s popijevkom Ushit u autorskoj zbirci posvećenoj hrvatskim pjesnicima objavljenoj 2019. godine.

Pravo blago skladateljskog pisma krije se izvan arhiva Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

Međutim, pravo blago skladateljskog pisma krije se izvan arhiva NSK-a.

Skladatelj Zoran Novačić posvetio je stihovima Vesne Parun dva ciklusa solo pjesama – Izlazak mjeseca iz 2018. godine koji sadrži jedanaest skladbi te Kap po kap iz 2021. godine s dvanaest skladbi. Obje su zbirke još uvijek u rukopisima, ali na YouTubeu postoje dvije odlične snimke i jednako tako odlične izvedbe sopranistice Darije Auguštan i pijanista Viktora Čižića – prva ostvarena 2019. godine u Dvorani Bersa na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u sklopu ciklusa Virtuoso, a druga 2022. godine u dvorani Glazbene škole Požega.

Svaka od skladbi fantastična je minijatura u kojoj su se na idealan način spojili pjesništvo i glazba, riječ i ton, ostvarivši suglasje i suživot kao u maniri vrhunaca romantičke popijevke. Od prve do posljednje skladbe posve je jasno da je u Novačićevu fokusu pjesnički predložak, ali ne kao puka pozadina ili formalni uzor, već kao izvorište iz kojega skladatelj crpi glazbenu ideju, a istovremeno cilj kojemu se glazbenom idejom mora vratiti.

Zoran Novačić

Zoran Novačić

Oblik riječi i njezino značenje, odnosi naglasaka među slogovima, ritam stiha, dinamika gradnje pjesničkih slika, konstelacija sadržajnih motiva – sve to Zoran Novačić dubinski proučava na tekstualnoj razini, a potom glazbenim idejama i rješenjima dodatno ističe, daje stihovima novu kvalitetu, a možda među njima otkriva i neke nove dimenzije.

U Novačićevu fokusu pjesnički predložak, ali ne kao puka pozadina ili formalni uzor, već kao izvorište iz kojega skladatelj crpi glazbenu ideju, a istovremeno cilj kojemu se glazbenom idejom mora vratiti

Novačićev glazbeni jezik drži se tonalitetnog uporišta, blago otvarajući taj okvir prvenstveno harmonijskim sredstvima. Utoliko je uloga klavirske pratnje izuzetno važna, moglo bi se reći i ključna, u kreiranju traženoga dojma pojedine pjesme. Ona podupire vokalnu dionicu, obogaćuje ju zvukovnošću, daje joj prostora da diše, ali istovremeno ta klavirska dionica je tako pažljivo razrađena da bi mogla opstojati i kao samostalna klavirska minijatura. Svojim uvodom, zaključkom i intermezzima među vokalnim frazama klavirska dionica kreira prostor značenja koji donosi tekstualni predložak.

Harmonijski jezik je romantičarski bogat, susrećući se s impresionističkim i ekspresionističkim elementima, katkad gradeći čitavu priču na repetitivnim glazbenim frazama, služeći se u pojedinim pjesmama i postupcima tonskog slikanja koje nikada nije površno već izvire iz samih riječi. Novačić uvijek traži melodioznost u vokalnoj dionici, čak i kada ima deklamacijskih elemenata, posebnu pažnju posvećujući činjenici da je glas taj koji direktno prenosi značenje teksta. Stoga je svaka glazbena fraza u skladnosti s pjesničkom frazom.

Otvorena prilika novim posvetama – i glazbi?

Godina Vesne Parun još uvijek traje. I još uvijek ima vremena za kakvu dobru ideju kojom ćemo joj odati poštovanje i učvrstiti joj zasluženo mjesto u hrvatskoj kulturi.

Jedna od tih ideja nedvojbeno bi trebala biti odluka (neke glazbene institucije ili izdavača) o objavljivanju notnog izdanja vokalnih ciklusa Izlazak mjeseca i Kap po kap Zorana Novačića. Druga ideja trebala bi usmjeriti pogled ka zlarinskom rtu i oronuloj kući koja je u vlasništvu Grada Šibenika, ali jasnih i konkretnih planova o njezinoj obnovi ili namjeni nema na vidiku. Jer, ipak se ondje prije stotinu godina rodila Vesna Parun, najveća pjesnikinja u hrvatskoj kulturi.

 

Moglo bi Vas zanimati

Više od autora