Autorski koncert Prohaska 100

Foto: Matej Grgić

Svečano obilježavanje 100. obljetnice rođenja Miljenka Prohaske (Zagreb, 17. rujna 1925. – Zagreb, 29. svibnja 2014.), održano je 26. ožujka 2025. u Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog, u sklopu HDS-ova ciklusa JazzHR i u organizaciji Cantusa. Glavni dio večeri bio je koncert Prohaskinih djela, no glazbena je proslava imala i druge sadržaje, kako bi se primjereno odala počast skladatelju, kontrabasistu, aranžeru, dirigentu, promotoru domaćeg autorskog jazza (a i crtaču, piscu, predsjedniku HDS-a,…).

Događaj je, u svakom smislu, vodila Lana Janjanin: kao dirigentica, kao konferansijerka, kao izbornica (u svojstvu umjetničke ravnateljice ciklusa JazzHR,) te kao organizatorica, jer osmislila je ovu glazbenu proslavu s kćeri i unukom maestra Prohaske.

Izložba, film i nova notna izdanja

Publiku je u predvorju dvorane dočekala izložba plakata i fotografija iz obiteljskog arhiva te fotografije iz arhiva jazz kroničara Davora Hrvoja. Uz izložbu, predstavljena su notna izdanja Prohaskinih skladbi koja su načinili Muzički informativni centar (MIC) i Sveučilište Sjever. Objavljene su note skladbi Opus 900 za big band, Koncert br. 2 za big band, Kvartet za solo grupu i big band te Zagrebačke meditacije za violinu i simfonijski orkestar.

U foyeru MDVL publika je razgledavala prigodnu izložbu o Miljenku Prohaski na kojoj su se mogli vidjeti primjeri programskih knjižica, partitura, plakata, zahvalnica, novinskih isječaka i fotografija iz obiteljskog arhiva te javnosti nepoznati crtež i kolaži koje izrađivao Maestro / Foto: Matej Grgić

U ime izdavača govorili su Jelena Vuković iz MIC-a, koja je istaknula da su Prohasku krasili „duboka osobnost i istinsko glazbeno umijeće” i naglasila da MIC nastavlja njegovati i predstavljati hrvatsku glazbenu baštinu te Ivan Batoš sa Sveučilišta Sjever, koji je objasnio da su na digitalizaciji notne građe radili studenti Sveučilišta pod mentorstvom Andreja Skendera te su ujedno imali priliku vježbati praktičnu stranu studija Glazba i mediji. Svježe otisnute note oni su predali unuci Miljenka Prohaske, Darki Kragović, koja je zahvalila u ime obitelji. Prikazana je i skraćena inačica filma A Porina dobiva… Miljenko Prohaska, scenarista i redatelja Tonija Volarića.

Novi glazbeni sastav na hrvatskoj sceni

Prije koncerta, Lana Janjanin je naglasila da se smatra sretnicom što je, prije isteka mandata umjetničke ravnateljice JazzHR-a, imala priliku osobno odabrati najbolje jazz-glazbenike za „all stars” big band koji je nastupio te večeri (spomenula je da je i prošli koncert ovog ciklusa bio posvećen još jednom velikanu i jednoj obljetnici: 90. obljetnici rođenja Boška Petrovića).

Novosnovani Prohaska Big Band / Foto: Matej Grgić

U Prohaska Big Bandu, kako je nazvan novoosnovani asnambl, sviraju neki članovi Jazz orkestra HRT-a, glazbenici iz Big Banda RTV Slovenija i drugi glazbenici; pritom je oko polovice odabranih nekoć svirala u Big band HGM-a, neprežaljenom rasadniku mladih domaćih jazzera, kojim je, među ostalim, ravnao i maestro Prohaska (i posvetio mu jednu od skladbi s programa). U sastavu, dakle, sviraju trubači Antonio Geček, Zvonimir Bajević, Tomaž Gajšt i Branko Sterpin; trombonsti Marin Ferketin, Matija Mlakar, Hrvoje Štefanić i Jure Urek; saksofonisti Mario Bočić, Vojkan Jocić, Mihael Gyoerek, Miro Kadoić i Blaž Trček; klavirist Borna Pehar; kontrabasist Jošt Lampret te bubnjar Janko Novoselić.

Miljenko Prohaska je u svakom smislu bio pravi gospodin

Odabir programa za proslavu

Lana Janjanin je naglasila da je bilo teško odabrati presjek skladbi za koncert, iz tolikog Prohaskinog repertoara, a na program ipak nisu stali ni njegovi aranžmani tuđih djela. Program je pripremila s trubačima Zvonimirom Bajevićem i Antoniom Gečekom, koji, kako je rekla, repertoar poznaju mnogo bolje od nje. Bajević je u njihovo ime naglasio da u publici ima ljudi koji Miljenka Prohasku poznaju još bolje jer su s njime surađivali te pozdravio nazočne jazzere, a istaknuo je i ono što se o „slavljeniku” često kaže: da je u svakom smislu bio pravi gospodin.

Prohaska Big Band izveo je, pod ravnanjem Lane Janjanin, Opus 900, Hand Rummy Bop, Ninu, Obsession, Kvartet, Always Running, Darku, Par-Nepar, Sketches for HGM, Koncert br. 2, Na svoj način i, na kraju, legendarnu Intimu, najizvođeniju hrvatsku jazz skladbu u svijetu. Za vrijeme završnog predstavljanja cijelog big banda, svirali su skladbu Encore!

U izvedbi vrhunskih glazbenika moglo se uživati u Prohaskinoj invenciji i bogatim aranžmanima

Dirigentica je upozorila da Prohaska nije baš pisao balade, a iznimka su bile dvije skladbe posvećene unukama, skladbe koje se po njima zovu Darka i Nina, dok su druge bile mnogo intenzivnije i razigranije. U izvedbi vrhunskih glazbenika moglo se uživati u Prohaskinoj invenciji i bogatim aranžmanima, no uz neke intervencije Lane Janjanin kada se radilo o dodjeljivanju solo-dionica, sve odreda sjajnim solistima. Za autorov rođendan tako je poklon – glazbu – dobila publika.

Umjetničke misije

Zvuka, iako dobrog zvuka, možda je bilo i previše, s obzirom na koncertnu dvoranu i zvukovne uvjete koji se možda nisu idealno spojili. A možda se radilo i o tome da je sve uključene ponio zanos izvedbe i nastojanja da se što snažnije naklone i oduže maestru Prohaski.

Koncert je ujedno bio i pogled unaprijed, jer umjesto da se stane u mjestu, najavljene su nove izvedbe novog sastava

U popratnoj knjižici, koju je napisala i uredila Branka Muvrin, ističe se da Lana Janjanin u svojem djelovanju ima istu misao vodilju koju je imao Miljenko Prohaska, a to je „misija promjene percepcije u društvu i poboljšanja uvjeta rada kolega.” Misija promjene vidljiva je i u tome što je – Prohaski u počast i glazbi u počast – ovom prigodom inauguriran novi ansambl, jer Prohaska Big Band neće biti samo jednokratna pojava, nego će, kako se moglo čuti, nastupati i dalje.

Prohaska Big Band i dirigentica Lana Janjanin / Foto: Matej Grgić

Obilježavanje obljetnice time je postalo posebnije, jer nije se radilo samo o pogledu unatrag i podsjećanju na važne skladbe hrvatske jazz-baštine, o „odrađivanju” obljetnice. Koncert je ujedno bio i pogled unaprijed, jer umjesto da se stane u mjestu, najavljene su nove izvedbe novog sastava, čime se otvara i jazz-budućnost, a sve uz ideju da bi i maestru Prohaski bilo važno da glazba živi dalje.