14
sij
Recenzija

Dušan Vesić - „Zamisli život“ - Detaljan uvod u novi val

Dušan Vesić - Zamisli život

Dušan Vesić - Zamisli život

share

U svojoj se knjizi Vesić koncentrira na inicijalno razdoblje: punkersko redefiniranje pozicije rocka u Jugoslaviji te nastanak i bum novog vala koji je, kao i drugdje u svijetu, niknuo iz punkerskih previranja. Sve je to smjestio u pet godina, između 1977. i 1982., razdoblje koje je uistinu promijenilo glazbenu arhitekturu na ovim prostorima.

Bunt djece socijalizma

Poznati publicist i rock-novinar Dušan Vesić objavio je – uklopivši se u obilježavanje četrdesete obljetnice – svojevrsni uvod u novi val na području bivše Jugoslavije, jedino glazbeno razdoblje na ovim prostorima kad su izvođači svojom inovativnom poetikom i univerzalnim stilom bili gotovo al pari prvacima žanra iz neproleterskih Sjedinjenih Država i Engleske. U originalu knjiga se zove Bunt djece socijalizma, a Naklada Ljevak objavila ga je za hrvatsko tržište pod imenom Zamisli život….

Iz današnje perspektive novi val ima širok raspon (ne)prihvaćanja, od generacijske mitomanije, preko analitičkog pristupa koji osim glazbe uključuje i dizajn, modu, medijsku infrastrukturu i drugo, do osporavanja argumentacijom da se u četrdeset godina nakon big banga novog vala moglo čuti mnogo boljih i značajnijih pjesama.

Dakako, svaki od tih pristupa ima svoju argumentaciju, no novi val je vrijedan razmatranja zbog barem tri razloga. Prvo, bez obzira kako vremenski omeđili novi val i inkorporirali u njega punk, kao što je to napravio Vesić, ostaje činjenica da je to jedino glazbeno razdoblje koje je stalno izazivalo pažnju relevantnih međunarodnih medija kao što su New Musical Express i Melody Maker, a jugoslavenski novi val bio je vrlo na cijeni, u kategoriji francuskog i švedskog. Drugo, pjesme koje su tada napravljene, i danas su redovni punjači repertoara gotovo svih radijskih postaja.

Dakle, četrdeset godina stare pjesme i danas zvuče snažno i poletno, u toj mjeri da ih i nove generacije gotovo bezrezervno prihvaćaju. Treće, izvođači i samo razdoblje zavrijedilo je i najveći broj publiciranih i ukoričenih radova. Štoviše, o Džoniju Štuliću napisana je čak i doktorska disertacija! Obranio ju je Zlatomir Gajić koji je od pripreme za obranu složio i knjigu Rock pjesnik Branimir Štulić.

Azra

Azra – prva postava

U svojoj se knjizi Vesić koncentrira na inicijalno razdoblje: punkersko redefiniranje pozicije rocka u Jugoslaviji te nastanak i bum novog vala koji je, kao i drugdje u svijetu, niknuo iz punkerskih previranja. Sve je to smjestio u pet godina, između 1977. i 1982., razdoblje koje je uistinu promijenilo glazbenu arhitekturu na ovim prostorima.

Upravo je stoga i podnaslov knjige Novi val – prva generacija. Na neki način to koincidira s knjigama Branka Kostelnika Moj život je novi val i Igora Mirkovića Sretno dijete (obje knjige objavila je Fraktura 2004.), no posrijedi je sasvim drukčiji pristup. Dok je Kostelnik objavio kolekciju intervjua s ‘prvoborcima i dragovoljcima’ novog vala a Mirković ukoričio sadržaj svoga istoimenog dokumentarca, Dušan Vesić je odlučio kronološki kontekstualizirati cijeli fenomen.

To znači da je sa serijom različitih priča o bandovima nastojao predočiti kako se razvijao novi val u tih pet godina dajući točne vremenske odrednice koje na neki način raskrinkavaju neka uvriježena mišljenja o pojedinačnim razvojima scena. Upravo s ovakvim pristupom, kao nitko dosad, Vesić je uspio ispričati priču o novovalnim herojima, ljudima koji su promijenili lice rock-glazbe na ovim prostorima.

Pritom se ističe nekoliko osnovnih zaključaka. Ponajprije, unatoč svim sličnostima, nalet punka u Jugoslaviji nije bio identičan onima u Americi i Velikoj Britaniji. Potom, činjenica je da su oni glazbeni procesi koji do danas traju već desetljećima u tom razdoblju bili završeni u par mjeseci: primjerice, raspad banda, formiranje drugog, snimanje albuma i stvaranje nacionalnog i regionalnog hita.

Također, očito je kako je u cijeloj priči krhka ta vremenska granica između punka i novog vala, štoviše, dva od rodonačelnika žanra, Paraf i Prljavo kazalište transformirali su se iz jednog u drugi glazbeni stil dok je, na primjer, Azra vremenski bila dijelom obiju stilova, ali karakterno je najviše odudarala svojom kombinacijom etničkih napjeva, bluesa, klasičnog rocka i reggaea.

Termiti

Termiti

Sve to naglašava i Vesić u svojoj uvodnoj napomeni:

„Ova knjiga tretira punk grupe prve generacije kao početak i, kasnije, ravnopravni sastavni dio scene novog vala. Više je razloga za to. Najprije, jugoslavenska rock scena bila je u to vrijeme nedovoljno razvijena, i odvajanje bendova po malim žanrovskim razlikama moglo je biti kontraproduktivno.

U svemu ostalom, prvi bendovi punka i novog vala nimalo se ne razlikuju. Imali su iste korijene, djelovali su na istom prostoru, dijelili iste bine, svirali pred istom publikom, imali iste izdavače, suočavali se s istim problemima.

Naposljetku, neki od bendova pripadali su istovremeno i punku i novom valu. Tek će druga generacija punk bandova formirati svoju zasebnu scenu i uspješno je održavati godinama, bez jačeg utjecaja na sveukupnost jugoslavenske muzike. Druga generacija novovalnih bandova nije imala svoju scenu i razvijala se u odnosu na mainstream.“

Tako se u knjizi od punk začinjavaca opisuju Pankrti, Paraf, Termiti, Prljavo kazalište i Pekinška patka, a od novovalnih bandova Azra, Električni orgazam, Film, Haustor, Idoli, Piloti, Parlament, Lačni Franz i Šarlo akrobata. U sporednim ulogama pojavit će se Bijelo dugme, Parni valjak i Buldožer. Pritom se ističu i središta odakle izvođači dolaze: Ljubljana, Maribor, Rijeka, Zagreb, Novi Sad i Beograd.

Za suvremenike scene i mlađe naraštaje

Ono što im je zajedničko jest činjenica da su stubokom promijenili rock poetiku. Dotad su tekstovi rock pjesama uglavnom koincidirali s tekstovima izvođača zabavne glazbe i, nota bene, uglavnom su bili banalniji. Priče o ljubavi, ode zavičaju ili pokušaji introspekcije s očitim rukopisom alkohola ili opijata tvorili su najveći dio rock poetike u sedamdesetima.

Jedini izuzetak bio je Buldožer, i Vesić ga precizno detektira kao izvorište inspiracije mnogim novovalnim bandovima. Oslobađanje od raznih stega, ulični govor, stvarne priče i zvučni udar neopterećen sviračkim umijećem bili su osnovni punk postulati koji su, zapravo, otvorili put za novovalne varijacije.

Dušan Vesić je svojim pristupom i zanatski istesanim stilom, slažući rečenice u kojima nema ni slova viška, uspio napraviti knjigu koja će zainteresirati dva tipa čitatelja: suvremenike scene (današnje pedeset- i šezdesetgodišnjake), kao i mlađe naraštaje koji će moći odgonetnuti tajne popularnosti izvođača koji su za sobom ostavili zimzelene note.

Od četrnaest navedenih pionira scene, tri su i dalje koncertno i diskografski aktivna (Prljavo kazalište, Električni orgazam, Lačni Franz), a Pankrti, Paraf, Pekinška patka, Film i Piloti (posljednja dva, doduše, kao prateći bandovi Jure Stublića i Kikija Lesendrića) povremeno, ali razmjerno kontinuirano nastupaju.

Prvi će doznati mnogo detalja koji dosad nisu bili publicirani (npr. kako je album Crno bijeli svijet djelomično posljedica proračunatog projekta da se napravi ultimativno novovalno komercijalno izdanje ili da su članovi Parafa mnogo godina nakon prestanka rada bili pod prismotrom policije, ali ne zbog glazbe, nego zbog neosnovanih policijskih sumnji), dok će drugi imati vrlo obiman i znalački detaljan prikaz događanja na novovalnoj sceni.

Prljavo kazalište

Prljavo kazalište

Dakako, iz pozicije onih prvih našlo bi se zamjerki, kao npr. preuveličana uloga grupe Parlament, a gotovo potpuno zaobilaženje Aerodroma, koji je drugim albumom Tango Bango napravio velik doprinos komercijalizaciji, ali i autorskoj kvaliteti novog vala; također, kompilacija Novi punk val 78-80 ključna je upravo za to razdoblje gotovo u jednakoj mjeri kao i Paket aranžman, a zapravo je tek spomenut.

Zatim, možda činjenica da je Pekinška patka od karikaturalnog banda s godinama dobivala na relevantnosti, što je slučaj i s prvijencem Parafa A dan je tako lijepo počeo, koji je od albuma koji su cijenili uglavnom tek ljubljanski i riječki punkeri protokom desetljeća stekao kultni status i to na međunarodnoj sceni. No, to su tek sadržajni detalji o kojima se, dakako, uvijek može raspravljati. Uostalom, Vesić nije pisao enciklopediju nego priču o prvoj novovalnoj generaciji.

Zdravko Čabrijan - Paraf

Zdravko Čabrijan – Paraf

Knjiga završava rezimeom cijeloga tog razdoblja koji esejističkim pristupom donosi društvenu genezu novog vala u Jugoslaviji, poglavlje Sudbine i komentari opisuje što se se perjanicama novog vala dogodilo poslije (zaključno s 2019. godinom), a sjajan esej Što je bilo poslije kao pogovor napisao je Srđan Matić. Knjiga sadrži i tri priloga, o preminulim sudionicima scene, Mirjani Mijatović, pjevačici grupe VIA Talas, Robertu Tičiću Tici, gitaristu Termita i Parafa te Goranu Čavajdi Čavketu, bubnjaru Električnog orgazma.

Vesićeva storija o novovalnim predvodnicima na neki način zaokružuje publicistiku o jugoslavenskome novom valu koja je obuhvaćala biografija pojedinih bandova i(li) njihovih lidera (Pankrti, Prljavo kazalište, Azra, Idoli, Lačni Franz…), stručne analize tekstova ili fenomena (zbornik Novi val i filozofija, almanah Drugom stranom, specijalni broj časopisa 15 dana posvećen novom valu…) ili druge formate: enciklopediju (Vinko Barić), ukoričene intervjue (Branko Kostelnik) i analize pjesama (Zoran Žmirić).

Da bi se krenulo u proučavanje svih tih naslova, bio je potreban jedan cjeloviti uvod, a Dušan Vesić ga je knjigom Zamisli život… podario u stilski izvrsnoj i sadržajno temeljitoj izvedbi.

Moglo bi Vas zanimati