20
sij
Recenzija

Strastveni slušatelj filmske glazbe o Visitors from the Galaxy Revisited

Visitors from the galaxy

share

Gosti iz galaksije, film koji spaja znanstvenu-fantastiku, horror i dječji film, prvi je takav naslov u povijesti regionalne kinematografije. 40 godina nakon nastanka ovog filma za koji je glazbu skladao legendarni Tomislav Simović, izlazi glazbeni homage niza autora koji su skladali i snimili glazbu nastalu kao obrada, remix, reinterpretacija ili sasvim nova kompozicija inspirirana Simovićevim soundtrackom. Osvrt na ovo izdanje pisan je iz perspektive autora glazbe za film, ali i strastvenog slušatelja filmske glazbe.

Potkraj šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća filmska je i glazbena industrija ušla u novu eru, onu koja bi se mogla nazvati zlatnim razdobljem elektronike. Glamur i klasika postali su svojevrsni passé, scenom su zavladala neka nova imena kao što su Giorgio Moroder, Brian Eno i Jean-Michel Jarre, a tada popularni bendovi i izvođači poput Beatlesa, Pink Floyda ili Genesisa sve su više eksperimentirali s elektronikom, posebice igrajući se s legendarnim Moog sintesajzerom. Ta drugačija, nova estetika sedamdesetih godina prožela se kroz svaki sloj života stanovnika našega plavog planeta, kako kroz modu i dizajn ili glazbu i film, tako i, generalno, kroz način promišljanja i stvaranja.

Umjetnost je postala smionija, brža, ponekad i frenetična, prirodno tako evoluirajući ostavljajući za sobom grandioznost šezdesetih. U filmskoj je industriji to razdoblje označilo komercijalni začetak jednih od najvećih pionira celuloidne umjetnosti, od Stevena Spielberga, Martina Scorseseja i Briana De Palme, pa do Woodyja Allena, Sidneya Lumeta, Williama Friedkina i Roberta Altmana.

I filmska se glazba dolaskom elektronike suočila s korjenitim promjenama. Veliki simfonijski orkestri, posve uobičajeni za filmove četrdesetih, pedesetih i šezdesetih godina, ustupili su mjesto sintesajzerima i, osim ponekih iznimaka, gotovo su se prestali angažirati za stvaranje filmske glazbe. Elektronička glazba, tek izašla iz povoja, nudila je potpuno novu sferu kreativnog izražavanja, a znatiželjni su skladatelji – oni mladi, pa i oni stari – pohitali vidjeti (ili bolje rečeno, čuti) što im volti i amperi mogu ponuditi a da violine i francuski rogovi nisu mogli. Osim toga, plaćanje računa za struju ekonomski je bilo mnogo isplativije od angažmana stotinu glazbenika, što su producenti itekako pozdravljali.

Tek je 1977. godine, uoči Lucasovih Ratova zvijezda, John Williams elegantno nametnuo stvaranje originalne partiture upravo sa simfonijskim orkestrom, što je označilo novu prekretnicu u snimanju filmske glazbe, čime su orkestri ponovno počeli zauzimati svoje neprocjenjivo mjesto u toj industriji. Elektronička se filmska glazba itekako nametnula kao trend koji – u svojim raznim evolucijskim oblicima – traje do današnjeg dana, a teško je zamisliti da će ikad i prestati, pogotovo sve većom i nasilnijom implementacijom tehnologije.

Godine 1981. spomenuti trend nije zaobišao ni našu tadašnju Jugoslaviju. Redatelj Dušan Vukotić, inače do danas jedini Hrvat koji je osvojio Oscara za hrvatski film (Surogat iz 1961.; a 1964. bio je još jednom nominiran za kratkometražni animirani film Igra), upustio se u dugometražne vode snimivši neobičnu kombinaciju znanstvene fantastike, komedije i horora pod nazivom Gosti iz galaksije. Glavne su uloge imali Ksenija Prohaska, Ljubiša Samardžić, Žarko Potočnjak i tada osmogodišnji Rene Bitorajac. Film je naišao na podijeljene kritike, no mora mu se priznati uspjeh na festivalu znanstvenofantastičnog filma Fantasporto u Portugalu, gdje je osvojio nagradu za najbolji scenarij. Uzgred rečeno, laureati te godine na Fantasportu bili su Luc Besson (film i režija) te, između ostalih, Christopher Lee i Vincent Price za glumu.

Soundtrack filma potpisao je Tomislav Simović, zagrebački skladatelj koji se također proslavio odličnim radom na Vukotićevom Surogatu, ali i ostalim sjajnim animiranim djelima kao što su Marušićevo Riblje oko ili Duga profesora Baltazara iz radionica Zagreb Filma. Simović se nametnuo kao odličan izbor za skladanje Gostiju iz galaksije, prvenstveno kao ionako stalni Vukotićev suradnik, ali i zbog svoje sklonosti ka istraživanju atonalitetnosti, jazza i manje poznatih sfera elektroničke glazbe. Svoju glazbenu znatiželju Simović je ispoljio u stvaranju i ovog soundtracka, a rezultat je svakako zanimljivo djelo, vrijedno komparatističkog slušanja, obilato elektroglazbenim dosjetkama i inovativno u ono vrijeme na ovim prostorima.

 

Inovativan i vrijedan projekt koji doprinosi širenju horizonata i svijesti o važnosti glazbe u filmu

Nedavno smo imali priliku čuti i remix album tog soundtracka, nastao baš na dvadesetpetu obljetnicu filma, pod nazivom Visitors from the Galaxy Revisited (Original Motion Picture Soundtrack by Tomislav Simović Remixed) koji je ugostio jedanaest umjetnika iz devet zemalja od kojih je svaki dao vlastito viđenje, odnosno, interpretaciju pojedinih Simovićevih skladbi za taj film. Eklektičan je to spoj različitih glazbenih karaktera koji, opet, čine koherentnu cjelinu i može se reći kako je cijeli album iznimno ugodan za slušanje te kako bi sjajno funkcionirao u potpuno različitim okruženjima – u filmu, u klubu ili pak u opuštenoj kućnoj varijanti.

Cijeli je projekt nastao kao ideja zagrebačko-riječke izdavačke kuće Fox & His Friends koja je okupila jedanaest glazbenih umjetnika (Alen i Nenad Sinkauz, Goran Vejvoda, Timothy Fife, Credit 00, Tapan, Anatolian Weapons, Drvg Cvltvre, Repeated Viewing, Heinrich Dressel, Ali Renault i Security DJ) koji su imali slobodu pretvaranja nadahnuća temeljenog na Simovićevu soundtracku u vlastite kreativne vizije.

Možda je najzanimljiviji uradak s albuma skladba To Turn Back Time (Anatolian Weapons Love Mix), koja se odlikuje vrlo atraktivnim spojem klupskog ugođaja i melankolične atmosfere, uz domišljatu emulaciju dijaloga iz filma i glazbe; no čak je i pomalo nepošteno izdvojiti samo jednu skladbu, s obzirom da baš svaka odiše vlastitom izvrsnošću te čini cijeli album pravom audiofilskom poslasticom, jedinstvenom za ove prostore, a i uspješnom na inozemnom tržištu.

Moglo bi Vas zanimati