28
lis
2025
Recenzija

vava iz svemira

Vlado Simcich Vava - MMXXV: bliski srodnik Pink Floyda

Vlado Simcich Vava – MMXXV

share

Bliskost s poetikom Pink Floyda iz najčišće space rock eksperimentalne faze za Vavu nije prepisivanje njihovih glazbenih kanona

Neumorni Vlado Simcich Vava ima novi instrumentalni album naslovljen MMXXV. Album je nastao kao svojevrsni vremenski suputnik dokumentarnog filma Anđela Jurkasa “Stisni play – Ri Lit”, odnosno kao kolekcija glazbenih zabilješki nadahnutih književnim tekstovima Vavinih spisateljskih kolega. Nimalo ne čudi da je riječ o materijalu s pogledom unatrag s kojim je Vava uvijek bio “na ti” uz  vješta spajanja stilskih krhotina u već prepoznatljivu autorsku cjelinu uz dobro znani gitarski rukopis sada obilato poduprt sintesajzerima.

“1984” koja otvara album stoga je organski spoj gitarskog “leada” koji “duguje” i ambijentalnosti Davida Gilmoura, diskretnim etno tonovima Stefanovskog i poukama twanga Duane Eddyja te elektronike koja se lijeno vuče u podlozi. Sintovi i ritam mašina dominiraju u epskim “Visokim travama”, a “Mostovi”, “Vraški prolaz” i “Vi niste ovdje” stare uši vode prema “Zabriskie Pointu”; soundtracku Pink Floyda koji bi mogao biti i bliski srodnik “MMXXV”.

“Strvinari starog svijeta”, “Mirovanja”, “Otkinuti listovi gline” i “Osamotne okolnosti” otvoreni jednostavnom frazom sinta vode prema elektronici Tangerine Dreama oplemenjenoj gilmourovskom gitarom. Razigrana “Srce od gume” je posve drugačija (zgodno citirajući frazu ABBA-ine “Money Money Money”) dok rasplinuta “4 brave” s dominantnom gitarom ponovo vraća u melankolična ambijentalna sazvučja. Odlična klavirom pa gitarom pogonjena “Zaljubljeni duhovi” bi uz vokalnu dogradnju mogla biti vrhunska laganica. “Listanje kupusa” ponovo priziva i lirske i “kaotične” fragmente (eto još jedne sličnosti sa “Zabriskie Point”), a “Sva imena” – na početku broja sneni dream pop – u raspletu je garnirana “robusnijim” pasažima i ambijentalnom “kakofonijom”.

Bliskost s poetikom Pink Floyda iz najčišće prog-rock/space rock eksperimentalne faze te Tangerine Dreama za Vavu nije prepisivanje njihovih glazbenih kanona već zgodna inspiracija i polazište za stvaranje još jedne uzbudljive i nadahnute autorske instrumentalne potke.

Moglo bi Vas zanimati