Pridružite nam se od 27. do 29. kolovoza 2026. u Puli na 17. izdanju Audioarta, trodnevnom susretu eksperimentalne i improvizirane glazbe, suvremenih zvučnih praksi i otvorenog slušanja. Dođite na koncerte i radionice, upoznajte međunarodne i regionalne umjetnike te zajedno s nama istražite zvuk izvan poznatih formi i žanrovskih granica.
PROGRAM
27.8. u 21h Galerija Novo
Thomas Ankersmit – The Tcherepnin Series (Music for the Original Serge Synthesizers)
Tijekom proteklih dvadeset godina, Thomas Ankersmit (PAN, Touch, Shelter Press) specijalizirao se za analogni sintesajzer Serge Modular. Kroz taj instrument kanalizira inspiraciju iz “konkretne glazbe” (musique concrète), elektroakustične improvizacije i psihoakustične zvučne umjetnosti. Serge Modular osmislio je Serge Tcherepnin prije 50 godina. Danas se on općenito smatra jednim od najmoćnijih i najsvestranijih elektroničkih instrumenata pred-digitalnog doba. Posljednjih godina bilježi ponovni porast zanimanja među novom generacijom umjetnika i slušatelja.
U ovom novom projektu, Ankersmit se vraća samom izvoru: stvara glazbu za velike, originalne Serge sustave koji se nalaze u povijesnim svjetskim studijima. Ove je godine radio na Sveučilištu Harvard, Sveučilištu Columbia, institutu CalArts u Los Angelesu, u studiju EMS u Stockholmu, GRM-u u Parizu te Willem Twee u Den Boschu. Rezultat tog rada bit će predstavljen na odabranim koncertima i na nadolazećem albumu.
Svaki od Serge sustava u tim studijima jedinstven je. Izrađeni su za različite skladatelje i s različitim umjetničkim vizijama. Ankersmit ovaj projekt doživljava kao niz portreta kojima pokušava uhvatiti bit svakog pojedinog instrumenta kako bi ih potom spojio u cjelinu. Koncert će biti potpuno analogni te će kombinirati izvedbu uživo na Ankersmitovom vlastitom Serge sustavu sa snimljenim materijalom iz spomenutih studija.
Thomas Ankersmit će održati besplatnu trodnevnu radionicu u Puli u galeriji Novo te podijeliti s zainteresiranima svoje iskustvo analogne sinteze zvuka.
28.8. u 21h Dvorište Rojca
Bojan Gagić: Monofoni dnevnik – Svibanj 2026.
Nakon višegodišnjih istraživanja zvuka kao primarne memorijske kategorije, multimedijalni umjetnik Bojan Gagić predstavlja novi koncertni rad – intimni zvučni dokument vremena artikuliran kroz formu zvučnog dnevnika za mjesec svibanj 2026. godine. Sama ideja zvučnog dnevnika u Gagićevom radu vuče korijene još iz 2001. godine, a u ovoj novoj iteraciji rad se sastoji od 31 kratke audio forme u trajanju od oko jedne minute. Svaka sekvenca nastala je kao neposredni, svakodnevni stvaralački imperativ: „zapisati“ vlastito afektivno i psihološko stanje toga dana korištenjem različitiog noise i ambient instrumentarija koji ovdje ne oblikuju zvuk samo kao estetski element, već i kao gusto informacijsko polje emocija koje izmiču verbalizaciji.
Ključni konceptualni i radikalni kustoski gest ove izvedbe leži u njezinoj prostornoj i tehnološkoj redukciji. U suvremenoj poplavi višekanalnih (surround, ambisonic) elektroakustičkih kompozicija koje teže prostornoj spektakularizaciji, Gagić ovaj rad svjesno izvodi na jednom jedinom zvučniku (mono sustav).
Ova odluka uporište pronalazi u zvučnoj arheologiji i fenomenologiji pamćenja. Teorije kognitivne znanosti i psihoakustike sugeriraju da je naše primarno audiobilno sjećanje – inherentno mono. Kada ljudski mozak procesira ehoičku memoriju (kratkotrajno senzorno pamćenje zvuka) ili kada u dugoročnom pamćenju rekonstruiramo unutrašnje glasove, sjećanja na djetinjstvo i davno proživljene emotivne podražaje, mi te zapise ne skladištimo u koordinatama stereo širine ili višekanalnog prostora. Mozak komprimira proživljenu akustičku atmosferu u jedinstveno, centralno žarište. Naša unutrašnja zvučna arhiva funkcionira kao monofona točka, unutrašnji monolog koji rezonira iz jednog izvora.
Izvedba zvučnog dnevnika kroz mono sustav stoga nije tehničko ograničenje, već svjestan kustoski alat za postizanje maksimalne intimnosti. Ogoljen do srži, lišen prostornih iluzija i posredovan analogno/digitalnim teksturama, projekt „Monofoni dnevnik – Svibanj 2026.“ uvodi publiku u specifičan i posve osoban emotivni arhiv.
Bojan Gagić vodit će trodnevnu radionicu “Sretno mjesto” u prostoru Rondo Histriae u DC Rojc.
Projekt polazi od pitanja: Kako i na koji način se sjećamo kroz zvuk? Za razliku od vizualnog sjećanja koje često distancira promatrača od objekta, zvučna memorija funkcionira prostorno i uranjajuće (imerzivno). Zvuk ne promatramo, u zvuku se nalazimo. On ima moć trenutno rekonstruirati proživljeni prostor, atmosferu i emociju, djelujući kao okidač za duboko pohranjena osobna i kolektivna iskustva.
Demokratizacijom tehnologije, medij snimanja postao je sveprisutan. Zbog toga se u ovoj radionici svjesno odbacuje imperativ inovativne i skupe tehničke opreme. Polaznici kao svoj osnovni alat koriste vlastite pametne telefone. Cilj je preusmjeriti fokus s tehnologije na intenciju – na sam čin slušanja, prepoznavanja i bilježenja zvučne teksture koja nosi emotivnu težinu.
The Thunks – Elisabeth Harnik/Martin Brandlmayr/Didi Kern
The Thunks je austrijski improvizacijski trio osnovan 2023. godine. Čine ga vrhunski glazbenici koji su snažno obilježili suvremenu kreativnu i eksperimentalnu scenu:
Elisabeth Harnik (klavir): Njezin je stil elektroakustički inspiriran. Koristi proširene tehnike sviranja i specifične preparacije klavira (poput sviranja po unutarnjim žicama). Njezino sviranje spaja fizičku ekspresiju s visokom preciznošću.
Martin Brandlmayr (bubnjevi): Djeluje na granici akustičnog i elektroničkog zvuka. Poznat je po spajanju eksperimentalnih metoda s elementima groovea te po ritmičkoj točnosti. Pulskoj publici je možda poznatiji kao bubnjar kultnog benda Radian.
Didi Kern (bubnjevi): Jedan od najsvestranijih bečkih bubnjara, aktivan u underground rocku i improvizacijskoj sceni. Odlikuje ga velika ritmička fleksibilnost.Zajednička im je osobina neprestano istraživanje zvučnih mogućnosti instrumenata. Zbog toga se granice između klavira i bubnjeva često brišu – klavir povremeno zvuči kao udaraljka, dok bubnjevi preuzimaju melodične kvalitete.
29.8. u 21h Dvorište Rojca
Širom
Slovenski eksperimentalni avant-folk trio Širom donosi čudesan spoj tradicijskih zvukova i suvremenih akustičnih rock meditacija. Multinstrumentalisti Iztok Koren, Samo Kutin i Ana Kravanja u svojim nastupima koriste više od dvadeset instrumenata, stvarajući originalan i stilski homogen izričaj koji izbjegava sve poznate glazbene šablone. Njihov prepoznatljiv stil spaja prizemljeni i mistični minimalizam – glazba im je duboko kontemplativna, ali po potrebi glasna i sirova. Po svojoj su prirodi bliži energiji uličnog benda nego klasičnom komornom sastavu, donoseći hipnotičko i neuhvatljivo zvučno iskustvo.
Festival su financijski podržali Grad Pula, Istarska županija, Ministarstvo kulture i medija, Zaklada Kultura Nova, Savez udruga Rojc i Multimedijalni institut – klub MAMA. Prostornu i tehničku podršku nam je omogućio Savez udruga Rojc i Galerija NOVO.
______________________________________________________________________
U sklopu festivala održavamo dvije radionice razvoja publike Stvaram radio sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture i medija
“Analogna sinteza i eksperimentalni zvuk” – voditelj Thomas Ankersmit
Radionica „Analogna sinteza i eksperimentalni zvuk“ uvodi polaznike u svijet modularne elektronike. Polaznici radionice kroz tri termina ulaze u proces stvaranja zvuka izravnom manipulacijom električnog signala, istražujući teksture, rezonancije i prostore zvuka koji nastaju na modularnom sintetizatoru. Radionica je oblikovana kao spoj predavanja, demonstracijskog rada i otvorene improvizacije. Prvi termin usmjeren je na upoznavanje s instrumentom, osnovnim principima modulacije i načinima generiranja kompleksnih zvučnih struktura. U drugom terminu polaznici rade na izgradnji vlastitih zvučnih fragmenata, uz mentorstvo voditelja, potičući osobni kreativni izraz i istraživačke pristupe. Treći termin posvećen je zajedničkoj improvizaciji i snimanju nastalih radova, koji se montiraju u kratke audio isječke.
„Sretno mjesto“ – voditelj: Bojan Gagić
U suvremenoj kulturi dominacije vizualnih podražaja, naša su sjećanja najčešće arhivirana u obliku slika – fotografija, videozapisa i digitalnih ekrana. Međutim, zvučni krajolici posjeduju specifičnu, gotovo visceralnu sposobnost aktivacije afektivnog pamćenja. Radionica zvuka i field recordinga „Sretno mjesto“, pod vodstvom multimedijalnog umjetnika Bojana Gagića, odmiče se od tehničkog fetišizma snimanja zvuka te se pozicionira unutar istraživanja zvuka kao primarne memorijske kategorije.
Projekt polazi od pitanja: Kako i na koji način se sjećamo kroz zvuk? Za razliku od vizualnog sjećanja koje često distancira promatrača od objekta, zvučna memorija funkcionira prostorno i uranjajuće (imerzivno). Zvuk ne promatramo, u zvuku se nalazimo. On ima moć trenutno rekonstruirati proživljeni prostor, atmosferu i emociju, djelujući kao okidač za duboko pohranjena osobna i kolektivna iskustva.
Demokratizacijom tehnologije, medij snimanja postao je sveprisutan. Zbog toga se u ovoj radionici svjesno odbacuje imperativ inovativne i skupe tehničke opreme. Polaznici kao svoj osnovni alat koriste vlastite pametne telefone. Cilj je preusmjeriti fokus s tehnologije na intenciju – na sam čin slušanja, prepoznavanja i bilježenja zvučne teksture koja nosi emotivnu težinu.
Metodologija i struktura radionice:
Radionica je osmišljena kao participativni proces podijeljen u tri faze:
Dijalog i mapiranje (Diskurzivni uvod): Kroz uvodni razgovor s voditeljem, polaznici će dekonstruirati pojam „sretnog mjesta“ te artikulirati njegove zvučne komponente. Što čini akustični identitet prostora u kojem se osjećamo sretno?
Terensko snimanje (Field recording): Polaznici odlaze u potragu za zvučnim segmentima svog osobnog sretnog mjesta, koristeći mobitele kako bi izolirali i dokumentirali specifične zvučne podražaje.
Zajednička slušaonica (Refleksija): Završni dio radionice posvećen je kolektivnom preslušavanju, analizi i kustosko-umjetničkom komentiranju nastalih snimaka. U ovom zajedničkom prostoru, pojedinačni zvučni zapisi transformiraju se u kolektivno auditivno iskustvo, otvarajući dijalog o tome kako zvuk oblikuje našu percepciju prošlosti i prostora.
„Sretno mjesto“ poziv je na usporavanje, svjesno slušanje i mapiranje vlastite emotivne geografije kroz medij zvuka.
Radionice su besplatne.
Točno vrijeme i mjesto najaviti ćemo naknadno.
Prijava na radionice: [email protected]